Premda tenkovi nisu nestali iz vojske, njihova uloga više nije onako dominantna kao u 20. stoljeću. Postoji nekoliko ključnih razloga zbog kojih se često smatra da je oklop na gusjenicama manje važan nego prije, a jedan od njih je razvoj modernog oružja koji je ugrozio preživljavanje tenkova u borbama. Tako protutenkovski projektili poput Javelina mogu relativno lako uništiti skupe i teško oklopnjake, često s velike udaljenosti i uz minimalnu obuku.

Također, pojava dronova znatno je promijenila način ratovanja pa sada mali i jeftini bespilotni sustavi mogu otkriti i napasti tenkove odozgo, gdje su oni najranjiviji. Najbolji dokaz za to je rat u Ukrajini, u kojem se pokazalo koliko su izloženi stalnom nadzoru i preciznim napadima. Uz to, jedan od razloga opadanje njihove dominacije leži u činjenici da moderne vojske sve više naglašavaju mobilnost i fleksibilnost lakših i bržih postrojbi, za razliku od logistički zahtjevnih tenkova, jer oni troše puno goriva, zahtijevaju često održavanje i teško se premještaju.

Pored svega, ratovanje se promijenilo i u urbanim sredinama, u kojima su osobito ranjivi zbog ograničenog pregleda i mogućnosti zasjeda. Ipak, tenkovi su i dalje ključni za probijanje linija, pružanje vatrene potpore i kontrolu teritorija. Primjerice, moderni modeli kao što su Leopard 2 i M1 Abrams i dalje igraju važnu ulogu, ali samo kao dio šire, koordinirane vojne strategije. Drugim riječima, tenkovi više nisu 'kraljevi bojišta' kao nekad, nego jedan od alata u mnogo složenijem sustavu ratovanja, a sve navedene promjene redefiniraju način na koji se njihova snaga mjeri u Europi, pri čemu borbena sposobnost, umreženi sustavi i mogućnost raspoređivanja sada nadmašuju ukupnu veličinu flote.

Prva na popisu tenkovske moći u Europi je Turska, čija ih flota broji ukupno 2381, među kojima je 750 primjeraka tipa M48A5 T2 i 650 komada M60A3 TTS. Tu je i 165 primjeraka tenkova tipa M60TM Firat, stotinjak M60A1 te 227 komada Leoparda 1A3. Uz to, Ankara može računati na 170 Leoparda 1A4, 236 komada Leoparda 2A4 i 80 nadograđenih modela Leopard 2A4 T1, kao i na samo tri tenka Altay domaće proizvodnje. Ovaj sastav ističe silu izgrađenu na brojčanoj snazi, ali ograničenu manjom prisutnošću sustava sljedeće generacije.

Poljske kombinacije

Premda je broj tenkova koje koristi Ukrajina nepoznat, vjeruje se da ih ta zemlja ima nešto više od 1700 raznih tipova, počevši od onih iz sovjetskog doba do nešto modernijih oklopnjaka koji su u tu ratom zahvaćenu zemlju stigli kao donacija. Grčka ima 1385 tenkova, uključujući 170 Leopard 2A6HEL i 183 Leopard 2A4, uz podršku otprilike 500 tenkova Leopard 1. Ova struktura osigurava snažnu regionalnu masu i vjerodostojne vrhunske sposobnosti, ali odražava snagu dvostruke generacije s neravnomjernom modernizacijom.

Varšava pak ima 897 tenkova i predstavlja najopsežniji napor modernizacije oklopnih vozila u Europi. Njezina flota uključuje modele K2 Black Panther (180), M1A2 SEPv3 Abrams (117), M1A1 Abrams (116), Leopard 2A5 (105), Leopard 2PL (92), PT-91 Twardy (205) i T-72M1/M1R (46). Za razliku od drugih europskih zemalja, Poljska istovremeno zamjenjuje naslijeđene sustave i proširuje im ukupan broj, a s planiranim nabavama do 1000 tenkova K2 i K2PL, gradi jedine europske oklopne snage koje kombiniraju veliku masu s mogućnostima sljedeće generacije i održivom industrijskom podrškom.

Njemačka ima 313 tenkova Leopard 2, uključujući 104 primjerka Leoparda 2A7V i 209 komada Leoparda 2A5/A6. Ove platforme predstavljaju neke od najnaprednijih glavnih bojnih tenkova u Europi s vrhunskom zaštitom, optikom i digitalnom arhitekturom, ali ograničena veličina flote ograničava kapacitet raspoređivanja velikih razmjera.

Francuska održava 200 tenkova Leclerc, uključujući 149 standardnih i 51 nadograđeni Leclerc XLR, s naglaskom na automatizaciju, mobilnost i digitalnu integraciju na bojištu. Ujedinjeno Kraljevstvo ima 213 tenkova Challenger 2 i prelazi na Challenger 3, a on uvodi novi top, poboljšani oklop i moderne senzorske sustave za vraćanje vrhunskih borbenih sposobnosti.

Španjolska ima 274 tenka, uključujući 219 Leoparda 2E i 55 Leoparda 2A4, tvoreći uravnoteženu modernu silu. Švedska pak ima 110 tenkova Strv 122, jednu od najnaprednijih varijanti Leoparda 2, a Švicarska održava 134 Leoparda 2 (Pz-87), prilagođena nacionalnim zahtjevima. Finska broji 200 Leoparda 2, ravnomjerno raspoređenih u varijante 2A4 i 2A6. Danska ima 44 tenka Leopard 2A7V, a Norveška 36 tenkova Leopard 2A4, s još osam u skladištu. Portugal pak broji 34 tenka Leopard 2A6, a Austrija 53 tenka Leopard 2A4.

Hrvatski dugoročan plan modernizacije

U srednjoj Europi Mađarska ima 110 tenkova, uključujući 12 Leoparda 2A4HU, 33 Leoparda 2A7HU i 65 T-72M1, što odražava kontinuirani prijelaz na moderne zapadne platforme. Češka koristi ukupno 58 tenkova, uključujući 28 Leoparda 2A4 i 30 T-72M4CZ, dok ih Slovačka ima 45: 15 Leoparda 2A4 i 30 primjeraka sovjetskih T-72M.

Južnoeuropske i istočnoeuropske flote uglavnom ostaju zasnovane na naslijeđenim tenkovima. Rumunjska ima 377 tenkova, uključujući 220 komada T-55AM, 103 primjerka TR-85 i 54 modela TR-85M1. Bugarska koristi 90 varijanti T-72 dok Srbija ima 229 tenkova, uključujući 195 komada M-84, tridesetak T-72MS i mali broj moderniziranih M-84AS1.

Prema podacima iz 2025. godine, Hrvatska kopnena vojska raspolaže s oko sedamdesetak tenkova čiju okosnicu trenutno čine modeli M-84, modernizirana verzija T-72. Također, započet je proces nabave 44 moderna njemačka tenka Leopard 2A8, što je dio dugoročnog plana modernizacije. Slovenija održava 14 tenkova M-84 dok Cipar ima 134 tenka, uključujući 82 primjeraka T-80U i 52 komada AMX-30B2.

Italija koristi oko 150 tenkova C1 Ariete, uključujući tri varijante C2 u fazi testiranja, što odražava izazove modernizacije. Nizozemska više nema neovisnu flotu glavnih borbenih tenkova, ali doprinosi njemačko-nizozemskoj postrojbi koja koristi Leoparde 2, što naglašava sve veću integraciju europske obrane.

Prema ocjeni obrambenih analitičara s portala The Army Recognition, ključan razvoj događaja koji oblikuje buduću moć tenkova u Europi pojava je standarda Leopard 2A8. Njemačka predvodi njegovo usvajanje kao dio širih napora za proširenje i modernizaciju snaga. Češka pak kreće prema nabavi Leoparda 2A8 da bi u potpunosti zamijenila tenkove iz sovjetskog doba, a norveška nabava Leoparda sljedeće generacije usko je usklađena s ovim standardom. Očekuje se da će drugi korisnici Leoparda 2, uključujući Švedsku, Španjolsku te potencijalno Finsku i Nizozemsku, nastaviti s nadogradnjama ili budućim kupnjama, jačajući zajedničku vrhunsku konfiguraciju u cijelom NATO-u.

Tri glavne obitelji

U 2026. godini globalna i europska tenkovska dominacija jasno je strukturirana oko tri obitelji glavnih bojnih tenkova. Obitelj Leopard 2 ostaje okosnica europskih oklopnih snaga, evoluirajući od 2A4 preko 2A7V do novog standarda 2A8, nudeći naprednu zaštitu, kontrolu vatre i interoperabilnost.

Američki M1A2 Abrams, posebno varijanta SEPv3, pruža neusporedive borbeno dokazane sposobnosti, vrhunsko termovizijsko snimanje i potpunu digitalnu integraciju u mrežnocentrično ratovanje. S druge strane, južnokorejski K2 Black Panther predstavlja najnoviju generaciju dizajna glavnih borbenih tenkova, kombinirajući visoku mobilnost, napredni ovjes, automatsko punjenje i modernu kontrolu vatre, što je prepoznala Poljska kao jedini korisnik tih oklopnjaka u Europi.

Potvrđuje se tako da europska tenkovska moć više nije definirana isključivo brojkama. Dok Turska i Grčka održavaju velike flote, odlučujuću prednost imaju zemlje koje imaju moderne, interoperabilne i skalabilne oklopne snage. Brzo širenje i integracija platformi Abrams, Leopard 2 i K2 u Poljskoj stavljaju je u središte ove transformacije, a širenje standarda Leopard 2A8 signalizira širi pomak prema ujedinjenim, visokotehnološkim europskim oklopnim snagama sposobnim za održive operacije visokog intenziteta.

Ako Poljska dosegne ukupno oko 1800 do 1900 tenkova s ​​proširenjem na 1000 jedinica K2, njezin položaj u usporedbi s trenutnom tenkovskom snagom u Europi temeljno bi se promijenio. Na razini od 1800 do 1900 njih gotovo bi dostigla brojnost Turske i jasno nadmašila Grčku, postavši druga najveća tenkovska flota u Europi i potencijalno smanjivši zaostajanje za prvim mjestom. Što je još važnije, za razliku od trenutnih vodećih, poljska flota pretežno bi se sastojala od modernih glavnih borbenih tenkova, uključujući K2 Black Panther, M1A2 SEPv3 Abrams i nadograđene varijante Leoparda 2.

To stvara odlučujući kontrast s današnjom strukturom, u kojoj se turska brojčana dominacija uvelike oslanja na starije tenkove M48 i M60, a Grčka održava velik udio platforme Leopard 1. Poljska bi, u usporedbi s time, imala snage u kojima većina tenkova zadovoljava moderne standarde u zaštiti, vatrenoj moći i digitalnoj integraciji.

U izravnoj usporedbi s trenutnom europskom tenkovskom snagom tako bi prešla iz brzorastuće sile u najravnomjerniju i najsposobniju oklopnu silu na kontinentu, kombinirajući njihov velik broj s najvećom koncentracijom naprednih glavnih borbenih tenkova. To bi učinkovito promijenilo europsku oklopnu hijerarhiju s one temeljene na količini na onu kojom dominiraju moderne, borbeno spremne sposobnosti – s Poljskom u središtu.