Korisne primjere i talijanske prakse implementacije umjetne inteligencije u znanstvenim istraživanjima, industriji, uslugama, kritičnoj infrastrukturi i javnoj politici pružili su stručnjaci na panel raspravi 'AI Beyond the Hype: Limits, Innovations, and Perspectives', održanoj u četvrtak na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu, u povodu Dana talijanskih istraživanja u svijetu, priopćili su s FER-a
Na okupljanju u organizaciji FER-a, Veleposlanstva Italije, Instituta Ruđer Bošković i Talijanskog instituta za kulturu u Zagrebu, sugovornici su se osvrnuli i na napredne smjerove razvoja AI-a, doprinos Italije u spomenutim područjima i pozvali na jačanje suradnje između Hrvatske i Italije kroz razmjenu znanja i razvoj infrastrukture u području umjetne inteligencije.
Akademik prof. dr. sc. Sven Lončarić, voditelj FER-ovog Centra za umjetnu inteligenciju (CAI), koji okuplja više od 100 istraživača u 20 laboratorija, istaknuo je široku primjenu umjetne inteligencije u Centru i potrebu domaćeg gospodarstva za obrazovanim stručnjacima.
'U nastavi na FER-u, i ali kroz naš Centar, umjetnu inteligenciju široko primjenjujemo u robotici, informacijskoj sigurnosti, cyber securityju, obradi signala i slike, financijskoj analitici, bioinformatici. FER provodi veliki broj europskih i nacionalnih projekata, a mladi istraživači na doktorskim studijima imaju priliku doktorirati razvijajući najnovije metode primjene umjetne inteligencije. To je vrlo važno za naše gospodarstvo s obzirom na to da u Hrvatskoj postoji velika potreba za razvijanjem inovativnih proizvoda za svjetsko tržište, a za što su potrebni vrhunski obrazovani ljudi koji mogu voditi takav razvoj', rekao je akademik Lončarić.
Veleposlanik Italije u Republici Hrvatskoj Nj. E. Paolo Trichilo otkrio je da je Italija posljednjih godina značajno ojačala svoju poziciju u području umjetne inteligencije ciljanim ulaganjima i stvaranjem novih središta izvrsnosti, istaknuvši da je Italija prva zemlja u Europskoj uniji koja je implementirala sveobuhvatni nacionalni zakon o umjetnoj inteligenciji osmišljen kao nadopuna Zakonu EU.
'Među glavnim inicijativama Italije u području AI-a je zaklada FAIR koja uključuje 14 sveučilišta, četiri istraživačka centra, sedam velikih kompanija i preko stotinu dodatnih poduzeća i javnih uprava. U 2026. godini 48 posto Talijana koristi AI alate, dok je AI tržište dosegnulo ukupnu vrijednost od 1,2 milijarde eura. Na industrijskoj razini 16,4 posto tvrtki već je integriralo rješenja umjetne inteligencije, a jedan od ICT centara je Torino sa 7600 tvrtki i 39 000 ICT stručnjaka. S 18 superračunala među 500 najboljih, Italija također ostaje četvrta najmoćnija zemlja svijeta po instaliranoj računalnoj snazi', poručio je veleposlanik.
AI i znanost
Mateja Tolj, voditeljica Odjela za programiranje i provedbu programa i projekata EU u Upravi za znanost i tehnologiju Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih naglasila je kako korištenjem umjetne inteligencije u različitim znanstvenim granama i fuzijom dobivenih uvida možemo ojačati europsku poziciju u samom sektoru.
'Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih u potpunosti je svjesno važnosti praćenja tehnološkog napretka i inovacija koji su među ključnim pokretačima globalne povezanosti i gospodarskog rasta te pomažu u smanjenju nejednakosti u različitim dimenzijama društva, jačanju obrazovanja i vještina. Spajanjem perspektiva iz znanosti, industrije i javne politike možemo ponuditi i dobiti realističan pogled na to gdje se umjetna inteligencija danas nalazi, prevladati trenutna ograničenja i ojačati konkurentnost Europe u ovom području', istaknula je Tolj.
Ivanka Jerić, pomoćnica ravnatelja Instituta Ruđer Bošković, poručila je da je umjetna inteligencija na Institutu alat koji već više od 25 godina unaprjeđuje znanstvena istraživanja i razvoj novih rješenja, a sam panel odražava snažnu i rastuću suradnju između Hrvatske i Italije.
'U Institutu Ruđer Bošković umjetna inteligencija nije nova. Primjenjujemo je za automatsko pretraživanje znanstvene literature u biomedicini, analizi medicinskih slika i zaštiti okoliša. Gradimo cijeli sustav znanja i infrastrukture umjetne inteligencije koja se zapravo danas nalazi na raskrižju - velikih očekivanja s jedne strane i mnogih neodgovorenih pitanja s druge. I zato su konferencije poput ove važne jer se moramo usredotočiti na to što umjetna inteligencija zapravo jest i što može postići u budućnosti', rekla je Jerić, dodavši kako se 'suradnja Hrvatske i Italije u znanosti na IRB-u vidi vrlo konkretno, kroz zajedničke projekte s talijanskim partnerima i kroz mobilnost istraživača, koju su dodatno ojačali programi Obzor i Marie Skłodowska-Curie, dovodeći na Institut znanstvenike iz Italije'.
Panel je zaključen porukom da talijanski doprinos utemeljen na snažnim teorijskim osnovama i brzorastućem ekosustavu prirodno nadopunjuje hrvatske istraživačke kompetencije i infrastrukture, čime se jača zajednička europska vizija pouzdane, održive i znanstveno utemeljene umjetne inteligencije.