U glavnim tematskim blokovima razgovaralo se o učenju po mjeri svakog učenika, sigurnosti, razvoju i odgovornosti u digitalnom svijetu, obrazovanju za svijet rada te umjetnoj inteligenciji u fizičkom svijetu, a sudionici su imali priliku birati između više od 120 aktivnosti, uključujući interaktivna izlaganja, radionice, panel rasprave, BoF (Birds of a Feather) sesije, World Café i Pecha Kucha.

Na otvorenju konferencije ravnatelj CARNET-a Hrvoje Puljiz istaknuo je da umjetnu inteligenciju aktivno promišljamo i primjenjujemo, svjesni i njezinih prednosti i izazova, kako bismo je koristili na najbolji mogući način u obrazovanju. Povezivanje tehnologije s konkretnim potrebama sustava ogleda se i u drugim procesima digitalizacije i transformacije obrazovanja koje CARNET provodi, pa se tako osvrnuo i na uvođenje digitalno pečatiranih svjedodžbi.

'Prema Pravilniku o pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji te javnim ispravama u školskim ustanovama završne isprave, uključujući svjedodžbe, mogu se izdavati i u digitalnom obliku, pri čemu se njihova vjerodostojnost osigurava naprednim elektroničkim pečatom ustanove. Prve svjedodžbe maturanata bit će moguće unijeti u sustav krajem svibnja 2026. I dalje će se izdavati tiskane svjedodžbe, a digitalne i fizičke svjedodžbe koristit će se paralelno, pri čemu obje imaju jednaku pravnu valjanost', pojasnio je Puljiz.

U pozdravnom govoru prof. dr. sc. Radovan Fuchs, ministar znanosti, obrazovanja i mladih, rekao je da umjetna inteligencija više nije tema iz znanstvene fantastike niti alat koji pripada isključivo tehnološkom sektoru, jer je već prisutna u školskim učionicama, u domovima naših učenika i u pripremama za nastavu. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih kroz CARNET-ov projekt BrAIn integrira umjetnu inteligenciju u škole:

'Kroz ovu stratešku inicijativu, vrijednu gotovo 16 milijuna eura, Hrvatska je odlučila preuzeti kontrolu nad vlastitom digitalnom budućnošću. Nismo si smjeli dozvoliti biti pasivni konzumenti stranih tehnologija. Kroz projekt BrAIn stvaramo školu budućnosti koja je i kreativna i sigurna', naglasio je ministar Fuchs.

'Korištenje digitalne tehnologije i dobrobit djece i mladih'

Sredinom ožujka ove godine predstavljeni su rezultati i preporuke istraživanja 'Korištenje digitalne tehnologije i dobrobit djece i mladih' za različite dionike obrazovnog sustava, s ciljem korištenja prednosti tehnologija uz smanjivanje rizika u interesu dobrobiti djece i mladih. Preporuke naglašavaju važnost kritičkog mišljenja, zaštite privatnosti, sprječavanja elektroničkog nasilja te pronalaženja ravnoteže između digitalnog i svakodnevnog života.

'Preporuke su nastale na temelju rezultata istraživanja primjene digitalne tehnologije za dobrobit djece i mladih, koje će se provoditi do kraja projekta, što je izuzetno važno zbog brzog razvoja novih tehnologija, posebno onih temeljenih na umjetnoj inteligenciji. Uz navedeno istraživanje, u projektu se provodi i akcijsko istraživanje kojim se prati primjena kurikula 'Umjetna inteligencija: od koncepta do primjene', te se na temelju rezultata istraživanja pristupa reviziji kurikula i izradi prilagođenih digitalnih sadržaja i edukacija za koje su nastavnici iskazali potrebu', rekao je Juraj Bilić, pomoćnik ravnatelja CARNET-a za umjetnu inteligenciju i voditelj projekta BrAIn.

Na simpoziju projekta BrAIn u okviru konferencije predstavljene su i Smjernice za odgovornu i pedagoški utemeljenu primjenu umjetne inteligencije u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju u Hrvatskoj, namijenjene nastavnicima.

Svrha Smjernica jest adekvatno prenijeti ključne strateške ciljeve, preporuke i etička načela javnih i regulatornih EU i međunarodnih politika u jasan i primjenjiv nacionalni okvir, prvenstveno namijenjen nastavnicima u svakodnevnoj nastavnoj praksi za njezinu odgovornu i učinkovitu primjenu, ali i drugim važnim dionicima obrazovnog sustava. Slijedom toga, cilj Smjernica je osigurati podršku nastavnicima kao ključnim dionicima u sustavu odgoja i obrazovanja, pružajući im pedagoške i etičke okvire za svrhovitu integraciju UI-ja u učenje i poučavanje. Posljedično, učenicima se omogućuje usvajanje znanja za odgovornu i kritičku upotrebu UI-ja, što izravno unaprjeđuje njihove obrazovne ishode, posebice digitalne kompetencije i vještine kritičkog mišljenja.

Na konferenciji je održan i panel 'Budućnost obrazovanja uz AI', koji je moderirala Aleksandra Mudrinić Ribić, pomoćnica ravnatelja CARNET-a za razvoj i primjenu tehnologija i inovacija u obrazovanju. Sudjelovali su Božo Pavičin, glavni savjetnik ministra, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, Dalia Kager, učiteljica informatike, OŠ Eugena Kvaternika, Juraj Bilić, pomoćnik ravnatelja CARNET-a za umjetnu inteligenciju i voditelj projekta BrAIn, i Mirko Milak, nastavnik povijesti, Centar za odgoj i obrazovanje 'Vinko Bek'.

Govornici su, svatko iz svoje perspektive, istaknuli na koji je način projekt BrAIn podržao razvoj digitalnih vještina učenika u području umjetne inteligencije, kao i kako su kurikul, preporuke i smjernice postavili temelje i osnažili nastavnike za provođenje nastave i aktivnosti u kojima učenici osvještavaju prisutnost i načine funkcioniranja UI, koriste UI alate za učenje te izrađuju vlastite projekte s UI. Poseban naglasak stavljen je na budućnost UI u školama kroz planirane aktivnosti edukacije i podrške nastavnicima, uz perspektivu nadležnog Ministarstva o planiranim iskoracima, primjeni UI alata i tehnologija u radu s učenicima te planove CARNET-a na tom području u nadolazećim godinama.

Na konferenciji su stručnjaci iz CARNET-a predstavili i niz svojih ključnih usluga i projekata, uključujući e-Maticu, e-Dnevnik, Informativku, kurikule o umjetnoj inteligenciji, CARNET Data te Središnji registar isprava. Konferencija je još jednom potvrdila važnost sustavnog i odgovornog uvođenja umjetne inteligencije u obrazovanje, uz snažnu podršku nastavnicima i usmjerenost na dobrobit učenika.