Već sad svaka četvrta tvrtka u Europskoj uniji povjerava odluke koje su donosili direktori alatima umjetne inteligencije. Postojeći zakoni ne pokrivaju tu brzu promjenu, a većina sindikata nema resursa za borbu
Četvrtina europskih radnih mjesta koristi algoritme ili umjetnu inteligenciju za automatizaciju radnih odluka koje su tradicionalno donosili menadžeri, prema studiji koju je za Europsku komisiju provela litavska istraživačka agencija Visionary Analytics.
Ta bi brojka trebala brzo rasti u narednih deset godina, upozorili su istraživači.
U izvješću je navedeno kako se alate koristi u zapošljavanju, raspoređivanju radnih zadataka, usmjeravanju radnika o tome kako izvršiti svoje zadatke, nadzoru i evaluaciji radnika, uglavnom za one koji rade s velikim platformama poput Ubera ili Lyfta. Sada to dolazi i do tradicionalnijih radnih mjesta.
Zajedničko izvješće Komisije i Međunarodne organizacije rada (ILO) otkrilo je kako francuski logistički sektor koristi alate za planiranje ruta pokretane umjetnom inteligencijom kako bi vozačima pružio informacije poput cestovnog prometa i lokacija isporuke u stvarnom vremenu.
To može dovesti do 'opsežnog praćenja i nadzora vozača'.
vezane vijesti
Novi uspon stare tehnologije
Algoritamsko upravljanje prisutno je još od '90-tih godina prošlog stoljeća. No, s usponom umjetne inteligencije doživjelo je novi procvat. Može odlučivati o radnim uvjetima zaposlenika, kao što su radno vrijeme, plaće, smjene i procjena učinka.
Zabilježeni su slučajevi u kojima algoritmi prikupljaju i podatke koje ne bi trebali, poput onih o mentalnom zdravlju, a pojedine platforme prate zaposlenike čak i kada se odjave.
U brojnim primjerima ta radna mjesta uvode nove algoritme ili metrike za mjerenje učinka zaposlenika bez obavještavanja sindikata ili radnika.
vezane vijesti
Sindikati bez resursa
Europska konfederacija sindikata (ETUC) ukazala je na to kako se njezine članice bore ispregovarati kolektivne ugovore koji će osigurati da radnici znaju o algoritmima na svojim radnim mjestima i kako oni utječu na njih. Nedostaje stručnosti i kapaciteta za tu problematiku, upozorili su, kao i novca.
Komisija je navela kako se postojeće zakonodavstvo Unije usredotočuje na neka pitanja na radnom mjestu na koja utječe algoritamsko upravljanje, poput intenziteta rada, transparentnosti i predvidljivosti.
Ali, i dalje postoje neke praznine, poput razlikovanja između radnog vremena i vremena odmora. Podaci sindikata Uni Europa, koji predstavlja više od sedam milijuna radnika u Uniji, kažu kako je diljem Europe potpisano 23 sporazuma u kojima je spomenuto algoritamsko upravljanje.
Sindikati koji su uspješno ispregovarali ove sporazume uključuju španjolsku Radničku komisiju (CCOO) i Opći sindikat radnika (UGT) te Dansku ujedinjenu federaciju radnika (3F). Pozvali su vanjske stručnjake da im pomognu u njihovoj izradi i imali odgovarajući proračun za to. Većina sindikata to si ne može priuštiti i trebat će pomoć.
Postojeći zakoni nisu dovoljni
Do sada je u Europi zakonodavstvo koje se bavi algoritamskim upravljanjem ograničeno na one koji rade u gig ekonomiji za popularne platforme poput Ubera ili Amazona. Unija je prošle godine donijela je Direktivu o radnicima na platformama koja kaže kako radnici 'ne mogu biti otpušteni ili otkazani na temelju odluke koju je donio algoritam ili automatizirani sustav donošenja odluka'.
Zakonodavstvo koje su države članice donijele u skladu s direktivom također će jamčiti zaposlenicima pravo na ljudski nadzor bilo kakvih odluka koje donosi algoritam. Također prisiljava tvrtke na otkrivanje jesu li i kada su napravile promjene u svojim algoritmima. No, ta je direktiva već pomalo zastarjela jer obuhvaća tek usku nišu radnika. Trebala bi biti proširena.
Postoje i neke odredbe u Općoj uredbi o zaštiti podataka (GDPR) i Zakonu o umjetnoj inteligenciji koje štite Europljane, poput mogućnosti da zatražite podatke koje tehnološke tvrtke imaju o vama i gdje su pohranjeni, piše Euro News.
