Trenutno je to jedno od najvažnijih pitanja tehnološkog svijeta. Kako ulaganja potaknuta umjetnom inteligencijom obaraju rekorde i dovode do nevjerojatnih valuacija, gotovo svi pokušavaju saznati je li ovo početak AI revolucije ili samo još jedan napuhani balon? Ekonomski baloni obično nastaju kada vrijednosti i cijene imovine u nekom sektoru brzo porastu, potaknute spekulacijama, a zatim naglo padnu čim se kapital povuče.

Prema podacima CB Insighta, danas u svijetu djeluje više od 1300 AI startupova, vrijednih preko 100 milijuna dolara, dok ih je gotovo 500 već dosegnulo status jednoroga, tvrtki čija tržišna vrijednost premašuje milijardu dolara.

U međuvremenu giganti poput Amazona, Mete i Microsofta ulažu milijarde dolara u izgradnju podatkovnih centara, a u industriji se nižu novi ugovori i partnerstva, od OpenAI-a i Nvidije do niza manjih AI igrača. Ta euforija neodoljivo podsjeća na dot-com eru s kraja 1990-ih, pa čak i na financijsku krizu 2008. godine.

Tech industrija već je navikla na cikluse procvata i kolapsa. Dot-com kriza 2000. godine uništila je čitavu generaciju internetskih tvrtki, a ulagači se još oporavljaju od posljednjeg vala ulaganja u softverske kompanije koje su procvjetale zahvaljujući niskim kamatnim stopama, sve dok tržište nije naglo stalo 2022. godine.

No sadašnji razmjeri ulaganja daleko nadmašuju prethodne cikluse. Na vrhuncu dot-com razdoblja 2000. godine VC fondovi uložili su u internetske kompanije 10,5 milijardi dolara, što bi danas iznosilo oko 20 milijardi s uračunatom inflacijom. Godine 2021. investirali su pak 135 milijardi u SaaS startupove, a u AI kompanije ove će godine uložiti više od 200 milijardi dolara.

'AI balon ili ne, novac se troši, i to ozbiljan novac'

Prema Anneki Treon, globalnoj direktorici privatnog bankarstva u ING-u, trenutna ulaganja u AI možda jesu golema, ali nisu bez temelja. 'Bez obzira postoji li balon ili ne, činjenica je da se troši stvarni novac na stvarne projekte s dugoročnim planom ulaganja', rekla je za CNBC.

Tvrtke, dodaje, trenutačno ulažu gotovo polovicu svog operativnog novca u razvoj AI-a, ali kapitala ima dovoljno. Prema podacima UBS-a, svjetska potrošnja na umjetnu inteligenciju ove će godine dosegnuti 375 milijardi dolara, a do 2026. narasti na 500 milijardi. 'Vidimo blažu monetarnu i fiskalnu politiku, rast dobiti i investicijski zamah. Okruženje je vrlo optimistično', zaključuje Treon.

Bivši predsjednik Vijeća ekonomskih savjetnika u Bidenovoj administraciji Jared Bernstein ipak upozorava – današnji AI bum već nadmašuje razinu ulaganja iz ere internetskog buma. 'Udio gospodarstva koji ide na AI ulaganja trećinu je veći nego što je bio udio internetskih ulaganja prije pucanja dot-com balona. To su vrlo slični obrasci', rekao je Bernstein za CNBC.

Ustvrdio je da rastuće cijene imovine i ekstremne valuacije upućuju da je to 'vjerojatan ishod'. Prema njegovim riječima, financijski baloni nastaju kad postoji velik jaz između razine ulaganja i stvarnih, vjerodostojnih očekivanja buduće dobiti.

'Napuhane procjene'

Posebno je istaknuo OpenAI jer je sklopio ugovore ukupne vrijednosti oko bilijun dolara, uključujući 500 milijardi za gradnju podatkovnih centara, dok mu godišnji prihodi iznose tek oko 13 milijardi. 'Naravno da morate uračunati buduću zaradu, ali razlika između stvarno mogućih prihoda i ovog razmjera ulaganja jasno pokazuje napuhane procjene', kaže Bernstein.

Dodao je i da, unatoč velikim ulaganjima Veličanstvenih 7 (Microsoft, Meta, Apple, Amazon, Nvidia, Alphabet i Tesla), većina njihove zarade i dalje dolazi iz drugih izvora, poput oglašavanja i cloud usluga. 'Ako pogledate udio stvarnih AI ulaganja, on je zapravo vrlo malen u odnosu na profit koji ostvaruju, i to samo potvrđuje tezu o balonu', zaključio je Bernstein.

Za razliku od skeptika, šef BlackRocka Larry Fink smatra da se ne radi o balonu nego o nužnoj investiciji za budućnost. 'Ulaganja u umjetnu inteligenciju ne znače samo čipove i servere – riječ je o ulaganjima u hlađenje, energetsku infrastrukturu i IT sustave', rekao je Fink za CNBC.

Po njemu, ovakav val kapitala omogućit će SAD-u da zadrži prednost u globalnoj utrci za AI tehnologije. 'Naravno da će biti i gubitnika, ali i velikih pobjednika – to je priroda kapitalizma. Ali ako imate diversificiran portfelj, bit će sve u redu', dodao je.

Pat Gelsinger, bivši izvršni direktor Intela, ne okoliša: 'Naravno da smo u balonu! Ulažemo sulude iznose, tržište ubrzava, sustav je zadužen do grla.' No, po njemu, taj ciklus neće završiti tako brzo. 'Trebat će nekoliko godina da se ispuhne. Do tada će se razviti tehnologije koje će zaista promijeniti svijet.'

'Još nema ludila'

Veteran tržišta kapitala Howard Marks, suosnivač Oaktree Capitala, smatra da trenutni val entuzijazma još nije dostigao razinu 'ludila' i psihološke euforije. 'Valuacije su visoke, ali nisu lude', rekao je Marks za CNBC i usporedio sadašnji trenutak s početkom internetske ere, ističući: 'I tada su mnoge tvrtke propale, ali internet je trajno promijenio svijet. Isto će se dogoditi s AI-em.'

Marks upozorava na obrasce tipične za 'psihologiju balona', kada investitori podupiru gotovo svaku tvrtku koja pokazuje i najmanju šansu za golem povrat. Iako u današnjem AI sektoru vidi tragove tog pretjeranog rizika, smatra da se prava manija još nije razvila.

S druge strane, Ben Inker, dopredsjednik za alokaciju imovine u investicijskoj tvrtki GMO, ističe da već postoje brojni znakovi ponašanja tipičnih za balon. 'Vidimo primjere dogovora kojima se umjetno napuhuju prihodi, kao i izrazito agresivno formiranje cijena', rekao je Inker za CNBC-jev Money Movers.

Prema njegovim riječima, tvrtke sve češće ulaganja financiraju zaduživanjima, a ne vlastitim novčanim tokovima, oslanjajući se na kapital koji dolazi od Nvidije. 'Jedno je kad Microsoft ili Meta ulažu milijarde u podatkovne centre jer imaju dovoljno vlastitog kapitala', rekao je. 'Ali OpenAI ga nema, xAI ga nema, čak i Oracle diže kredite da bi mogao financirati ovakve projekte.'

Prošle godine je OpenAI očekivao operativni gubitak od oko pet milijardi dolara, uz prihod od 3,7 milijardi, i još uvijek posluje s minusom. Zbog toga je, kaže Inker, Nvidijino ulaganje od 100 milijardi dolara u izgradnju podatkovnih centara za OpenAI posebno rizično.

'Cijeli je taj AI ekosustav iscrpio kapital koji su do sada osiguravali najveći igrači, tzv. hyperscaleri', upozorio je. 'Sada se financiranje sve više prebacuje na dugove i neuobičajene aranžmane između Nvidije, AMD-a i gubitaških tvrtki koje imaju ogromne potrebe za kapitalom.'