dragomira majhen

[FOTO] Stručnjakinja s Ruđera koja radi na Sputniku V: 'Otkud zazor prema onome što rade Rusi i Kinezi? Razlog je vjerojatno u tome što informacije od njih dolaze na kapaljku'

  • Autor: Mladen Smrekar
  • Zadnja izmjena 06.02.2021 14:33
  • Objavljeno 06.02.2021 u 14:33
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: Neven Bučević/tportal

Početkom tjedna pročulo se o tome da se u Međunarodnom znanstvenom savjetodavnom odboru za cjepivo Sputnik V, u kojem sjede vrhunski znanstvenici iz devet zemalja, nalazi i Hrvatica, dr. sc. Dragomira Majhen iz Laboratorija za staničnu biologiju Zavoda za molekularnu biologiju Instituta Ruđer Bošković. Kako se ona tamo našla, što očekuje od cjepiva i čime se inače bavi, pročitajte u ekskluzivnom razgovoru za tportal

Dragomira Majhen je i prije pandemije Covida-19 istraživala bazičnu biologiju adenovirusa tip 26, jednu od komponenti cjepiva Sputnik V. Zbog toga je i bilo logično to da je Centar Gamaleja početkom prosinca prošle godine pozove na okrugli stol na kojem su ruski stručnjaci htjeli zainteresirane međunarodne znanstvenike upoznati s cjepivom Sputnik V.

'S obzirom na to da je Sputnik V vektorsko cjepivo na bazi adenovirusa, bilo je prirodno i logično da sudjelujem na tom okruglom stolu', kaže Majhen. Poziv da se priključi savjetodavnom odboru za cjepivo Sputnik V za nju je bila prilika da se aktivnije uključi u znanstvenu diskusiju vezanu uz daljnji razvoj ovog cjepiva.

'Da, bilo je to iznenađenje i, da budem iskrena, nisam očekivala da ću biti odabrana u odbor u kojem je 16 znanstvenika iz devet zemalja, pri čemu sam ja jedina iz Hrvatske', kaže Majhen te se tako prvi put u svojoj znanstvenoj karijeri suočila s podacima vezanim uz istraživanje adenovirusnih vektora koji dolaze iz Rusije.

'Istraživanja vezana uz adenovirusne vektore u ruskim laboratorijima prilična su nepoznanica', kaže Majhen

'Istraživanja vezana uz adenovirusne vektore u ruskim laboratorijima prilična su nepoznanica', kaže Majhen

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Puklavec

'Može se reći da su istraživanja vezana uz adenovirusne vektore u ruskim laboratorijima prilična nepoznanica. Na web stranici Centra Gamaleja izlistane su patentne prijave prethodnih istraživanja, no te prijave su na ruskom jeziku, odnosno na ćirilici', objašnjava Majhen. 'Teško je vjerovati da svjetska sila kao što je Rusija nema razvijenu znanost iz područja virusne imunologije, no činjenica je da se o tome jako malo zna. S kineskih sveučilišta i instituta dolazi veći broj znanstvenih publikacija nego iz Rusije. Barem u području adenovirusnih vektora.'

Nepovjerenje

Od početka pandemije i prvih vijesti o potrazi za cjepivom protiv koronavirusa koji izaziva Covid-19 na Zapadu je prisutan zazor od onoga što rade Rusi, Kinezi i stručnjaci iz zemalja Trećeg svijeta. Odakle to nepovjerenje u ono što se osmišljava i proizvodi izvan zapadnog kruga?

Dragomira Majhen velika je popularizatorica znanosti, a približavanje znanstvenih istina djeci velik je izazov

Izvor: Društvene mreže / Autor: Ruđerov interaktivni labos

'Razlog tome najvjerojatnije leži u činjenici da iz tog dijela svijeta informacije dolaze na kapaljku', smatra Majhen. 'Transparentnost u znanosti važna je zbog kritičkog procjenjivanja i razumijevanja objavljenih rezultata te istraživanja koja se nastavljaju ili su potaknuta tim rezultatima. Tako naše rezultate stavljamo u širi kontekst. Bez obzira iz kojeg dijela svijeta istraživanje dolazi, ako je napravljeno na ispravan način, ako ga se može provjeriti te po potrebi ponoviti dobivši iste rezultate, nema razloga da mu se ne vjeruje.'

Dragomira Majhen i ekipa znanstvenika s Ruđera: Ana Dekanić, Ivana Samaržija, Davor Nestić, Igor Weber i Andreja Ambriović Ristov

Dragomira Majhen i ekipa znanstvenika s Ruđera: Ana Dekanić, Ivana Samaržija, Davor Nestić, Igor Weber i Andreja Ambriović Ristov

Izvor: Ostale fotografije / Autor: IRB

Posljednjih dana puno se govorilo o mogućnosti kombiniranja Sputnika i AstraZenece. Oba su cjepiva izrađena na bazi adenovirusa koje kodiraju za protein šiljka virusa SARS-CoV-2. A prema objavljenim studijama kliničkih istraživanja, oba su cjepiva uspješna u obrani od simptomatske bolesti Covid-19, i to cjepivo AstraZenece 70,4, a Sputnik V 91,6 posto.

'Za sada ne vidim potrebu za spajanjem ova dva cjepiva, no u slučaju da dođe do potrebe opetovanog cijepljenja, onda bi se ova kombinacija, ili kombinacija adenovirusnog vektora i mRNA cjepiva, mogla pokazati korisnom', otkriva Majhen. 'Tako bi se izbjeglo djelovanje moguće nastalih protuvektorskih neutralizacijskih protutijela, odnosno protutijela prema samom adenovirusu.'

  • +4
  • +1

Rusko cjepivo Sputnik V nastalo je u laboratorijima istraživačkog centra Gamaleja

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: RDIF

Promjene virusa

Stalno se govori o mutacijama virusa kao velikom problemu; strahuje se od novih valova još smrtonosnijih i još raširenijih sojeva koronavirusa. Pretjeruje li se u tome ili virus doista može mutirati toliko da postane nezaustavljiv? Događa li se to i s drugim virusima, samo što nisu u središtu pažnje javnosti, pa se o tome ne priča toliko?

'Životni ciklus RNA virusa ovisi o enzimu RNA polimerazi koja sintetizira nove RNA molekule i pri tome čini greške pa su učestale mutacije u genomu RNA virusa. S jedne strane visoka stopa mutacija RNA omogućava im prilagodljivost, što s gledišta virusa može rezultirati napretkom u njegovoj evoluciji', kaže Majhen. 'No mutacije ga mogu odvesti i na drugu stranu, odnosno mogu biti pogubne za virus. Visok stupanj mutiranja RNA virusa može također biti prilika za osmišljavanje i razvoj lijekova koji bi možda povećali učestalost mutacija pogubnih za njega. Tako bismo proces koji je prirodan RNA virusu mogli iskoristiti u našu korist.'

Slika ulaska adenovirusa tip 26 u stanice epitela čovjeka, a na konfokalnom mikroskopu snimio ju je dr.sc. Davor Nestić

Slika ulaska adenovirusa tip 26 u stanice epitela čovjeka, a na konfokalnom mikroskopu snimio ju je dr.sc. Davor Nestić

Izvor: Ostale fotografije / Autor: Davor Nestić

Neki ljudi strahuju od genetičkih cjepiva, no Majhen smatra da nema razloga za zabrinutost.

'Pretpostavljam da glavni razlog za zabrinutost oko upotrebe genetičkih cjepiva leži u tome što takav pristup do sada nije bio korišten u cijepljenju', smatra Majhen. 'Ljudi su često skeptični prema novim stvarima. No upotreba adenovirusnih vektora u liječenju nije nova.'

I doista, adenovirusni vektori već se dugo istražuju u genskoj terapiji i cijepljenju, a u lipnju prošle godine EMA je odobrila korištenje vektora na bazi adenovirusa tip 26 kao cjepivo za ebolu. I cjepiva na bazi mRNA istražuju se unazad više od deset godina.

'Često se čuje da će nam ta cjepiva promijeniti genom. Željela bih naglasiti da se cjepiva na bazi mRNA ili adenovirusa ni na koji način ne mogu ugraditi u genom cijepljene osobe niti joj mogu promijeniti genom', smiruje strahove. A gdje je u svemu tome hrvatska znanost? Koliko mi možemo pridonijeti ili barem slijediti svjetske dosege i saznanja?

'U Hrvatskoj postoje istraživačke grupe i znanstvenici koji se bave istraživanjem različitih virusa, odnosno cjepiva protiv njih, tako da rezultati njihovih istraživanja sigurno mogu pridonijeti svjetskim saznanjima', uvjerena je Majhen, a uoči pandemije započela je s radom na projektu endocitoze adenovirusa i urođenog imunološkog odgovora. Cilj je ovog projekta istražiti kako vezanje adenovirusa tip 26 (Ad26) na integrin αvβ3, koji mu služi kao receptor, utječe na njegovo unutarstanično putovanje, a samim time i poticanje imunološkog odgovora.

  • +4
  • +1

Sputnik V već se naveliko koristi, uglavnom u zemljama Trećeg svijeta

Izvor: EPA-EFE / Autor: DAVE MUSTAINE

Istraživanje osnovne biologije Ad26 započela je prije pet godina, kada je, poslije povratka s poslijedoktorskog usavršavanja u kompaniji Johnson&Johnson u Nizozemskoj, na Ruđeru uspostavila grupu za istraživanje načina na koji Ad26 ulazi u stanicu čovjeka.

'Određivanje endocitoze i mehanizama ranog urođenog odgovora imunološkog sustava potaknutog infekcijom epitelnih stanica Ad26 bit će vrijedan doprinos za daljnje poboljšanje dizajna, ali i proizvodnje vektora na bazi ovog virusa usmjerenih na prijenos gena i cijepljenje', objašnjava Majhen smisao projekta koji financira Hrvatska zaklada za znanost.

Povodom dodjele Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu, Majhen je održala predavanje '... A Nobel ide virusu hepatitisa C'

Izvor: Društvene mreže / Autor: Ruđerov interaktivni labos

'Imajući na umu to da su trenutno tri vektorska cjepiva protiv Covida-19 razvijena na adenovirusima, cjepivo AstraZenece na adenovirusu čimpanze, a cjepivo kompanije Johnson&Johnson i ruski Sputnik V na bazi Ad26, naša istraživanja dobivaju dodatnu dimenziju', kaže Majhen.

Njen projekt VirusHunter, u sklopu Programa provjere inovativnog koncepta Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije, bavio se pak otkrivanjem novih, potencijalno patogenih virusa. Ovaj program jedan je od rijetkih koji financiraju provjeru ideje te daju istraživaču slobodu istraživanja bez obzira na dobivene rezultate, ali uz nužnost inovativnosti.

Dragomira Majhen na Ruđeru

Dragomira Majhen na Ruđeru

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Puklavec/

Popularizacija znanosti

Majhen i dr. sc. Andreja Ambriović Ristov, znanstvena savjetnica Instituta Ruđer Bošković, osmislile su i potvrdile izvedivost metode koja omogućava hvatanje i identifikaciju nepoznatog potencijalno patogenog virusa u uzorku.

'Želja nam je da na osnovi ovog koncepta razvijemo komplet za otkrivanje potencijalno patogenih virusa', otkriva Majhen, a prati je glas da je velika popularizatorica znanosti.

'Popularizirati znanost je izazovno i kad je situacija normalna, a kamoli u vrijeme pandemije. Prošle godine smo Otvoreni dan Instituta Ruđer Bošković prvi put održali online i bez obzira na to što je to bio velik uspjeh, ništa ne može zamijeniti susret uživo', kaže Majhen. 'Nadam se da ćemo se uskoro moći ponovno družiti, a uvijek se možemo gledati na Ruđerovu interaktivnom labosu.'

Savršeno cjepivo

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, savršeno cjepivo trebalo bi biti uspješno barem 50 posto, idealno iznad 70 posto; trebalo bi biti sigurno za upotrebu kod različitih skupina ljudi; bilo bi idealno kad bi se davalo u jednoj dozi i omogućavalo dugotrajnu zaštitu. Uz to, trebalo bi se moći skladištiti na sobnoj temperaturi ili u hladnjaku te biti jednostavno za proizvodnju po pristupačnoj cijeni. Uz to, bilo bi najbolje kad bi se moglo davati na neki drugi način, a ne injekcijom.

'Dosad odobrena cjepiva za Covid-19 imaju vrlo visok postotak uspješnosti u njegovu sprječavanju, do 95 posto u slučaju cjepiva na bazi mRNA, a pokazala su se i sigurnima', kaže Majhen. 'Za sva spomenuta cjepiva predviđeno je davanje u dvije doze. Za sada još ne znamo koliko dugo će trajati zaštita nakon cijepljenja protiv Covida-19.'

Cjepiva na bazi adenovirusa mogu se skladištiti na temperaturi od dva do osam Celzijevih stupnjeva, a ona na bazi mRNA od -80 do -15 stupnjeva, ovisno o cjepivu.

'Ova cjepiva daju se injekcijom u mišić nadlaktice, no postoje laboratorijska istraživanja koja razmatraju razvoj cjepiva koje bi se davalo putem spreja za nos', otkriva Majhen.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!