Potreba za takvom strategijom u fokusu je i nakon trgovinskih napetosti između Sjedinjenih Država i Europske unije, ali i zbog sve snažnijeg globalnog nadmetanja u razvoju umjetne inteligencije. Europski dužnosnici strahuju da bi se snažna ovisnost o američkim tehnološkim kompanijama mogla pretvoriti u političko i gospodarsko sredstvo pritiska, piše Sherwood News.

Prema izvješću o konkurentnosti EU-a iz 2024. godine, koje je izradio bivši predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi, tri najveća američka pružatelja usluga računalstva u oblaku – Amazon AWS, Google Cloud i Microsoft Azure – 2021. godine držala su oko 65 posto europskog tržišta, a europski pružatelji usluga imali su tek oko 16 posto udjela.

Unatoč visokim kaznama koje je EU posljednjih godina izricao američkim tehnološkim kompanijama zbog kršenja pravila, Bruxelles je sve svjesniji toga da sama regulacija nije dovoljna za jačanje europske tehnološke industrije. Pojedini stručnjaci i političari zato zagovaraju ublažavanje stroge europske regulative o zaštiti podataka i umjetnoj inteligenciji da bi europske tvrtke lakše konkurirale na globalnom tržištu.

Razvoj EuroStacka

Središnji dio nove strategije jest razvoj EuroStacka, tehnološkog okvira koji bi ponudio europske alternative američkim digitalnim platformama i uslugama, a istoimena neprofitna zaklada promiče razvoj takvog sustava. Njezina osnivačica i predsjednica Cristina Caffarra upozorava da se Europa trenutačno digitalno nalazi u podređenom položaju prema američkim tehnološkim divovima te smatra da bi europski kapital, koji danas završava u američkim tvrtkama, trebalo usmjeriti na jačanje domaće industrije.

Međutim ostvarenje europskog digitalnog suvereniteta suočeno je s nizom prepreka, a među najvećima su visoki troškovi energije. Razvoj umjetne inteligencije i podatkovnih centara zahtijeva stabilne i jeftine izvore električne energije, što je postalo osobiti izazovno nakon ruske invazije na Ukrajinu i smanjenja opskrbe Europe prirodnim plinom. Iako udio obnovljivih izvora energije brzo raste, oni zasad ne mogu u potpunosti nadoknaditi raniju ovisnost o ruskom plinu.

Podsjetimo, Francuska je najavila da će postupno prestati koristiti američke platforme Microsoft Teams i Zoom te ih zamijeniti domaćim rješenjem, platformom Visio, koja će do 2027. godine biti uvedena u svim državnim tijelima. >>Pročitajte više OVDJE<< Amsterdam planira potpuno napustiti takva rješenja do 2035. godine. Njemačka savezna pokrajina Schleswig-Holstein već je započela sličan proces.

Finska je otišla korak dalje i analizirala scenarij mogućeg prekida američkih digitalnih usluga, uključujući hipotetski kill switch koji bi mogao onemogućiti pristup ključnim tehnologijama. Procjena je pokazala da bi takav potez imao dalekosežne posljedice, ne samo za Europu nego i za američko gospodarstvo.

Istodobno se mijenja sam razvoj umjetne inteligencije. Sve veći naglasak stavlja se na učinkovito korištenje postojećih modela, a ne samo na razvoj novih, velikih sustava. To bi Europskoj uniji moglo dati određenu prednost, ali i povećati rizik da dugoročno tehnološki zaostaje za SAD-om i Kinom.

Razvoj zajedničke digitalne infrastrukture

Za razliku od pokušaja stvaranja europskih verzija tehnoloških divova iz Silicijske doline, Bruxelles sve više potiče razvoj otvorenog softvera. U tu svrhu osnovan je okvir Digital Commons European Digital Infrastructure Consortium, a on državama članicama omogućuje razvoj zajedničke digitalne infrastrukture i potiče projekte otvorenog koda kao alternativu stranim platformama.

Cilj takvog pristupa jest smanjiti ovisnost o velikim tehnološkim korporacijama bez potrebe za stvaranjem njihovih europskih kopija te pojedine europske tvrtke već slijede tu strategiju. Njemačka kompanija Schwarz Digits najavila je ulaganje od 11 milijardi eura u podatkovni centar snage 200 megavata u Brandenburgu, a njemački softverski div SAP sklopio je partnerstvo s francuskom tvrtkom Mistral AI radi razvoja suverene umjetne inteligencije za Europu. Europska unija pokrenula je i investicijski program InvestAI, vrijedan 237 milijardi dolara, te on uključuje i 24 milijarde dolara za izgradnju europskih AI gigatvornica.

Iako SAD ima Nvidiju, vodećeg svjetskog proizvođača čipova za umjetnu inteligenciju, Europa ima niz strateški važnih tehnoloških kompanija. Među njima je nizozemski ASML, jedina tvrtka na svijetu koja proizvodi strojeve za ekstremnu ultraljubičastu litografiju, ključnu tehnologiju za proizvodnju najnaprednijih čipova. ASML je nedavno najavio ulaganje od 1,5 milijardi dolara u Mistral AI i strateško partnerstvo s tom tvrtkom.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen prošle godine istaknula je da Europa mora preuzeti veću kontrolu nad tehnologijama i energetskim resursima koji će oblikovati njezino gospodarstvo i društvo, dodavši da umjetna inteligencija može unaprijediti zdravstvo, potaknuti istraživanja i inovacije te povećati konkurentnost europskog gospodarstva.

Poručila je da EU želi razvijati umjetnu inteligenciju prema vlastitom modelu, temeljenom na otvorenosti, suradnji i razvoju vrhunskih stručnjaka, uz nastojanje da nove tehnologije služe gospodarskom rastu i društvenom razvoju.