Dok umjetna inteligencija iz tehnološke niše ubrzano ulazi u svakodnevni život, pitanje više nije hoće li promijeniti način na koji radimo, komuniciramo i koristimo javne usluge, već koliko će to biti brzo i koliko duboko. Upravo o toj transformaciji govorili su čelnici vodećih hrvatskih IT tvrtki na panelu 'Upgrade civilizacije – Život uz AI u sljedećoj stvarnosti', održanom u sklopu Bug Future Showa.

U raspravi su sudjelovali Mihaela Trbojević iz Spana, Željko Tandarić iz Abysalta, Saša Bilić iz APIS IT-a, Siniša Đuranović iz Hrvatskog Telekoma te Ivan Mužić iz Adria Analyticsa, analizirajući kako umjetna inteligencija već mijenja poslovanje, tržište rada, državne sustave i infrastrukturu, ali i kakve rizike donosi.

AI izlazi iz laboratorija i ulazi u svakodnevicu

Mihaela Trbojević naglasila je da se trenutačno najveći učinak umjetne inteligencije vidi u povećanju učinkovitosti zaposlenika, ali da šira transformacija tek slijedi. 'Najveća vrijednost je povećanje produktivnosti zaposlenika korištenjem AI alata – otvara se novi set skillova i vremena, pa je to dodatna vrijednost. Još uvijek smo u aspektu povećanja produktivnosti zaposlenika nego u široj fazi zrelosti.'

Upozorila je i na oprez pri implementaciji naprednijih sustava poput autonomnih AI agenata:

'Nema povlačenja ručne u AI-u, ali najoprezniji smo kod primjene, implementacije AI agenata – tome treba pristupiti oprezno i pažljivo, pogotovo s razine sigurnosti. Postoje smjernice za to kako se implementiraju AI asistenti i malo je pravih AI agenata, a tu treba uzeti u obzir testiranja i sigurnost, ono čemu AI agent ima pristup.'

Infrastruktura kao temelj AI revolucije

Razvoj umjetne inteligencije ovisi o snažnoj digitalnoj infrastrukturi, istaknuo je Siniša Đuranović iz Hrvatskog Telekoma.

'Smatram da trebamo biti pozitivni oko AI-a. Kao Hrvatski Telekom i Deutsche Telekom Grupa pasionirani smo kad je riječ o novoj tehnologiji. Nova tehnologija AI-a predstavlja revoluciju, a mi se vodimo time da ona može biti inkluzivna, dostupna svima te mijenjati društva i gospodarstva na bolje', rekao je Đuranović.

Naglasio je da je temelj svake digitalne transformacije – povezivost.

'Što se tiče temelja za bilo koju digitalnu tehnologiju, to je povezivost, a ključne su mreže velikih brzina. Kao graditelj i operator tih mreža znamo kako stojimo. Ne stojimo loše u smislu izgrađenosti Hrvatske, 75 posto smo pokriveni optikom, 5G mreže su među najboljima u Europi, no problem je korištenje optičkih mreža – tu smo ispod europskog prosjeka', naveo je.

Prema njegovim riječima, Hrvatska značajno zaostaje u korištenju dostupne infrastrukture. 'Benchmark je na 72 posto, a mi smo na 44 posto. Trebamo kao država raditi na uptakeu mreža velikih brzina kod krajnjih korisnika', ustvrdio je.

Poseban izazov, kaže, predstavljaju ruralna područja. 'Bakrene mreže daju male brzine i to više nije infrastruktura za novo doba, treba je zamijeniti. To su udaljena područja poput otoka i sela, no smatramo da i tamo treba postaviti optičke mreže', naglasio je.

Đuranović je upozorio i na potrebu razvoja podatkovnih centara te snažnije suradnje javnog i privatnog sektora. 'Treba raditi na kapacitetima data centara koji mogu podržati obradu svih tih podataka, a nema ih dovoljno. Individualni napori neće biti dovoljni, kao ni to da država radi svoje. Moramo stvoriti ekosustav koji će povezivati javno i privatno. Bez toga nema razvoja umjetne inteligencije u Hrvatskoj', istaknuo je.

Pored toga, istaknuo je problem nepovjerenja građana prema umjetnoj inteligenciji. 'Hrvatski Telekom je pokrenuo nacionalni program 'AI ti to možeš', u sklopu kojeg smo proveli istraživanje. Rezultati pokazuju da se puno ljudi boji nove tehnologije i nadam se da će taj broj padati, a cilj nam je edukacija građana.'

Osvrnuo se i na europski regulatorni pristup. 'Prije nego što problem nastane, reguliramo sve živo, što je problem Europe. Zagovaramo europske vrijednosti, etičku upotrebu AI-a, ali moramo balansirati razvoj s inovacijom', naglasio je Đuranović.

AI kao alat, ne zamjena čovjeka

Saša Bilić iz APIS IT-a istaknuo je da umjetna inteligencija u javnom sektoru već pronalazi konkretne primjene, iako je još uvijek riječ o početnoj fazi razvoja. 'APIS je unazad pet godina implementirao chatbotove. Postoje određeni sustavi za kontrolu analize rizika pa je to strojno učenje, možemo reći – AI', rekao je Bilić.

Naglasio je da umjetna inteligencija već značajno pomaže u modernizaciji sustava. 'Koristimo AI u pisanju kodova i kod prepisivanja starih sustava u moderne platforme, što se pokazalo dobrim. Sigurno ćemo brzo to koristiti u analizi clouda te u sigurnosno-operativnom centru koji smo podigli za naše potrebe i za potrebe države', naveo je.

Planovi tvrtke uključuju i razvoj AI platformi za državnu upravu te lokalizaciju velikih jezičnih modela. 'Lokalizacija LLM-ova je bitna, a logične vertikale su zdravstvo, pravosuđe, porezi i financije.'

Prema njegovim riječima, umjetna inteligencija najviše će koristiti građanima jer će dobiti učinkovitije javne usluge. 'To će biti učinkovitost, kao i automatizacija čitanja nalaza, manje liste čekanja, ubrzanje procesa sudskih sporova, kao i područje poreza – jednostavnije rješavanje poreznih i financijskih interakcija s državom', istaknuo je.

Bilić je ustvrdio da umjetna inteligencija u državnim sustavima mora ostati pomoćni alat, a ne zamjena za ljudske odluke, dodajući: 'Generalno gledamo AI kao pomoć pri donošenju odluka. Čovjek tu mora biti prisutan, pogotovo kod osjetljivih državnih poslova.'

Država i birokracija među najvećim dobitnicima AI transformacije

Željko Tandarić naglasio je da je administrativni sustav osobito pogodan za primjenu umjetne inteligencije. 'Država je kao organizam komplicirana. Zasigurno se može utjecati na produktivnost i brzinu, primjerice propusnost rada u papirologiji. AI neće zamijeniti čovjeka, ali moći će npr. analizirati spise i reći što valja, a što ne.

Tu su i AI agenti, a zasad je to hajp, ali će postati dobri i evoluirati. Kao građani ćemo lakše surađivati i funkcionirati s državom jer će nas AI alati moći usmjeriti gdje da nađemo rješenje kroz tunele birokracije, a pritom ne mislim to u negativnom smislu', istaknuo je Tandarić.

Hajp ili realnost?

Ivan Mužić smatra da je percepcija umjetne inteligencije često podcijenjena. 'Jaz i hajp – moje mišljenje je da je hajp nedovoljan. Čujemo dosta skepse oko toga kad će se poboljšati ti alati, no ako pitamo developere, AI je koristan te može zamijeniti juniore i raditi rutinske poslove. Ali kad razgovaramo s arhitektima, oni već chataju s tim alatima. Rekao bih stoga da je došao trenutak u kojem AI može napraviti puno ozbiljnije stvari od običnog pomoćnika, iako je na nama provjera izvora i svih informacija. AI daje dobru ideju nečeg čega se možda nismo sjetili. Pitanje je koliko to koriste ne samo zaposlenici, već i članovi uprava.'

Nadovezao se na to Đuranović rekavši: 'Vjerujemo u AI, hajp je opravdan, slažem se… Koristim ga svakodnevno i oduševljen sam, dobijem inspiraciju. Ne zamjenjujem kolege alatima, već ih komplementiram, i imamo educiraniju raspravu na drugoj razini.

U Hrvatskoj smo u nedostatku radne snage pa nam AI alati pomažu da to nadoknadimo… Više će efekta u mojoj industriji imati digitalizacija i automatizacija nego AI kad govorimo o zamjeni. Iako to još ne vidimo, događa se komplementarnost u poslu – povećanje produktivnosti, a ne zamjena.'

Istaknuo je pritom konkretne poteze HT-a u popularizaciji AI tehnologija. 'Lani smo podijelili 110.000 licenci za Perplexity, uptake je nevjerojatan… Radit ćemo to i dalje, nuditi korisnicima AI alate. Vidimo da telekom više neće biti telekom nego potpuno digitalna kompanija… Imamo deal s OpenAI-em, stay tuned – uskoro će to utjecati na kvalitetu naše core usluge. Nudimo digitalna AI rješenja, ulazimo u potpuno novu sferu', najavio je Đuranović.

Tržište rada

Panelisti su se složili u stavu da umjetna inteligencija mijenja strukturu poslova, ali ne nužno tako da smanjuje broj zaposlenih. Posebno su istaknuli problem zapošljavanja mladih IT stručnjaka. Mužić upozorava da se broj oglasa za početničke pozicije značajno smanjio.

Trbojević ističe da će u IT sektoru do kraja desetljeća većina stručnjaka raditi uz AI alate. 'U IT sektoru do 2030. godine 75 posto posla radit će eksperti pomoću AI alata, a 20 posto AI. Developer nije više onaj koji piše kod, već problem solver. Dijelovi se mogu pisati uz pomoć AI alata, a developer je više usmjeren na arhitekturu, sigurnost, kvalitetu isporuke i gleda problem s više razina', istaknula je Trbojević.

Tandarić je opisao AI kao još jednu veliku tehnološku promjenu koja se u startu dočekuje sa skepsom pa se s vremenom 'normalizira'. Usporedio je današnje strahove s povijesnim primjerima: kad su došli brzi vlakovi, 'oni s kočijama su rekli da je to bezveze', a kad se pojavio Uber, taksisti su strahovali jer 'uberovci ne znaju rad u dušu'. Danas, kaže, svi funkcioniraju i tehnologija je postala dio svakodnevice pa poručuje da nema smisla dizati paniku.

Istaknuo je i da u Abysaltu zapošljavaju sve više, ali da je dobre ljude i dalje teško pronaći, jednako kao i prije AI vala. Naglasak je stavio na ono što zapravo čini dobrog developera: to nije osoba koja samo 'kuca kod', nego ona koja dobije problem, razumije ga, raščlani, postavlja prava pitanja i dovede rješenje 'od ideje do konačnog proizvoda'. U tom smislu, je li kod napisan 'rukom' ili uz alat koji ubrzava pisanje – manje je važno. 'Dobar developer će uz AI alat napraviti to kvalitetno i brže. Loš će to napraviti i gore', rekao je, uz poantu da sintaksno uredan kod nije isto što i dobar kod: forma može biti sjajna, ali bitno je da rješenje 'radi', da je semantički ispravno i smisleno.

Za vrhunske seniore s međunarodnim iskustvom njegova poruka je jednostavna: takvi ljudi su rijetki do granice nepostojećeg. 'Seniori koji imaju međunarodnog iskustva neće ni pitati koliko ćete ih platiti jer ih – nema.'

Mužić je pritom upozorio da se broj oglasa za početničke pozicije značajno smanjio. 'U odnosu na 2022. godinu je 40 do 60 posto manje oglasa za junior developere… Ako firme ne žele uzimati juniore, kako ćemo za 10 godina stvarati seniore? Kako će na taj izazov odgovoriti velike tvrtke?'

Na to se nadovezao Đuranović, a on smatra da ignoriranje razvoja mladih kadrova dugoročno nije održivo. 'Postoji opasnost da se piramidalne strukture u korporacijama pretvore u dijamantne, gdje ima malo ljudi… Iako mnogi ubijaju juniorske pozicije jer ChatGPT to može, to je glupo i ne treba raditi. Treba osmisliti poslove za juniore da se razviju jer znamo da oni moraju postati seniori', istaknuo je Đuranović.

Pogled u budućnost

Panelisti su zaključili da umjetna inteligencija tek ulazi u fazu stvarne transformacije društva. Tandarić tako smatra da će robotika uskoro postati svakodnevica. 'Robot trenutno djeluje šaljivo. Za pet godina to neće biti više smiješno kao sada… To su sile, gravitacija, trenje, nema mjesta pogreškama.'

Trbojević je naglasila važnost ulaganja u mlade kadrove te naglasila da tehnološki napredak ne može postojati bez razvoja novih generacija stručnjaka, a Đuranović je istaknuo da se telekom industrija nalazi pred temeljitom transformacijom koja nadilazi tradicionalnu ulogu operatora.

Bilić je pak rekao da će umjetna inteligencija biti temelj modernizacije javnog sektora, s ciljem pojednostavljenja administracije i stvaranja učinkovitijih državnih servisa. 'Središnja robusna državna infrastruktura, bazirana i na AI-u, moderni državni servisi bez legacyja, građani i poduzetnici u centru tih servisa', rekao je.

Mužić je zaključio da umjetna inteligencija donosi snažan rast produktivnosti, ali i nove izazove, posebno u području sigurnosti i odgovorne primjene tehnologije. 'Trebamo se veseliti porastu produktivnosti. No tu je rizik za sigurnost od tog silnog koda i mogućnosti da ljudi sami rade aplikacije, a nisu stručnjaci. Zanima me kako će to izgledati za pet godina, treba se zapitati', upozorio je.

Sudionici panela složili su se da umjetna inteligencija neće biti samo alat, već temelj nove digitalne ekonomije i društva. Hrvatska pritom ima solidne infrastrukturne temelje, ali mora ubrzati digitalno usvajanje tehnologija, ulaganja u obrazovanje i razvoj ekosustava koji povezuje javni i privatni sektor.