Odluka je dio šire strategije smanjenja ovisnosti o stranim, ponajprije američkim dobavljačima softvera, te jačanja kontrole nad kritičnom digitalnom infrastrukturom i to u trenutku u kojem Francuska, ali i Europa u cjelini, sve glasnije naglašavaju pitanje digitalnog suvereniteta.

'Cilj je prestati koristiti neeuropska rješenja te jamčiti sigurnost i povjerljivost javnih elektroničkih komunikacija oslanjanjem na snažan i suveren alat', izjavio je David Amiel, ministar zadužen za državnu službu i reformu javne uprave. Vlada je potvrdila da će umjesto američkih platformi koristiti Visio, francusku platformu za videokonferencije koja je već godinu dana u fazi testiranja i trenutačno ima oko 40.000 korisnika, prenosi Euronews.

Dio šireg plana

Visio je dio programa Suite Numérique, digitalnog ekosustava 'suverenih' alata namijenjenih zamjeni američkih internetskih servisa poput Gmaila i Slacka. Riječ je o alatima isključivo za državne službenike, a nisu namijenjeni javnoj ili komercijalnoj upotrebi. Platforma uključuje i funkcionalnosti temeljene na umjetnoj inteligenciji, poput automatskog transkribiranja sastanaka i identifikacije govornika, a koristi tehnologiju francuskog startupa Pyannote.

Visio je smješten na suverenoj cloud infrastrukturi francuske tvrtke Outscale, podružnice softverskog diva Dassault Systèmes, što je još jedan pokazatelj toga da Francuska pošto-poto želi da ključni digitalni servisi ostanu pod nacionalnom kontrolom.

Francuska vlada procjenjuje da bi prelazak na Visio mogao značajno smanjiti troškove licenciranja te donijeti uštede do milijun eura godišnje na svakih 100.000 korisnika. Europa je zabrinuta i zbog prevelike ovisnosti i oslanjanja na američku IT infrastrukturu nakon niza velikih ispada američkih cloud servisa zabilježenih prošle godine - Amazon Web Servicesa i Cloudflarea.

'Ova strategija pokazuje predanost Francuske digitalnom suverenitetu u vremenu rastućih geopolitičkih napetosti i strahova od stranog nadzora ili prekida usluga', poručio je Amiel.

'Odbijamo biti vazali'

Francuska i Njemačka već dugo zagovaraju tehnološku neovisnost. Njemačko ministarstvo digitalizacije tako testira open-source alternativu Microsoftovim uredskim alatima, a kancelar Friedrich Merz u studenom je ugostio samit o digitalnoj suverenosti s Francuskom, o čemu je tportal ranije pisao.

Predsjednik Emmanuel Macron postavio je digitalnu neovisnost i jačanje domaćih tehnoloških tvrtki kao ključni cilj svog drugog mandata, snažno podupirući razvoj francuske tvrtke Mistral AI i nastojeći privući desetke milijardi dolara ulaganja u AI podatkovne centre u Francuskoj.

'Naša je volja jasna: učinit ćemo sve da bismo izgradili europske prvake', rekao je Macron, dodajući: 'Odbijamo biti vazali.' Nameće se tako pitanje može li Europa smanjiti svoju ovisnost o američkoj tehnologiji i okrenuti se domaćim alternativama.

Najgori scenarij za europske dužnosnike bila bi izvršna uredba Bijele kuće kojom bi se Europi ograničio pristup američkim podatkovnim centrima, cloud uslugama ili e-mail servisima, bez kojih danas ne mogu funkcionirati ni državne institucije ni poslovni sustavi.

Europski parlament nedavno je izglasao rezoluciju o 'tehnološkoj suverenosti', kojom se podupire korištenje kriterija javne nabave za davanje prednosti europskim proizvodima te predlaže novo zakonodavstvo za jačanje europskih pružatelja cloud usluga. Istodobno Europska komisija radi na novim zakonima usmjerenima upravo na tehnološku autonomiju Unije.

Prema riječima dužnosnika upoznatih s tim procesom, sigurnosni rizici povezani s američkom tehnologijom sada se otvoreno razmatraju, što bi, kako kažu, bilo nezamislivo prije samo šest mjeseci. Pritom europski političari naglašavaju da cilj nije potpun raskid s američkom tehnologijom, već smanjenje ovisnosti i jačanje domaćih kapaciteta.

Moguće 'razdvajanje' europske i američke tehnologije bila je jedna od glavnih tema razgovora na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu. Većina sudionika složila se da bi takav proces bio iznimno složen s obzirom na duboku ukorijenjenost američke tehnologije, od čipova i cloud infrastrukture do umjetne inteligencije i poslovnog softvera.

Ovisnost o američkoj tehnologiji

Razmjeri te ovisnosti posebno su vidljivi u cloud sektoru. Prema podacima istraživačke kuće IDC, europski su korisnici 2024. godine potrošili gotovo 25 milijardi dolara na infrastrukturne usluge pet najvećih američkih kompanija, uključujući Amazon, Google i Microsoft, što čini čak 83 posto ukupnog europskog tržišta.

Europa je nekoć bila među predvodnicima mobilne revolucije zahvaljujući tvrtkama poput Nokije i Ericssona, ali je u internetskom dobu počela zaostajati za Sjedinjenim Državama i Kinom. Unatoč brojnim pokušajima financiranja i promocije domaćih tražilica i digitalnih platformi, europske inicijative nisu uspjele ozbiljno ugroziti dominaciju Googlea i drugih američkih divova.

Poduzetnici često za to krive kulturu izbjegavanja rizika, fragmentirano tržište i strogu regulaciju. Upravo zato EU sada pokušava ublažiti dio digitalnih pravila, iako napredak zasad ide sporo.

Prema podacima vlade Sjedinjenih Država, SAD je 2024. godine u Europu izvezao više od 360 milijardi dolara vrijednih digitalnih usluga, uključujući oglašavanje i alate temeljene na umjetnoj inteligenciji. Alphabet, krovna kompanija Googlea, tako gotovo trećinu svojih prihoda ostvaruje u Europi, na Bliskom istoku i u Africi.

Microsoft je u Njemačkoj proširio suradnju s Delos Cloudom, podružnicom SAP-a, kako bi svoje usluge pružao pod europskim vlasništvom i kontrolom. Tvrtka je stoga u protekloj godini restrukturirala europske podružnice, imenovala uprave sastavljene isključivo od europskih članova i prilagodila poslovanje zahtjevima za lokaliziranim cloud i AI uslugama.

I Amazon je nedavno lansirao tzv. suvereni cloud u Europi, sa sjedištem u Njemačkoj, kojim će upravljati EU. Google je pak sklopio partnerstva s lokalnim tvrtkama u više zemalja, uključujući zajednički pothvat u Francuskoj, a on je u potpunosti pod lokalnom kontrolom.