Sudionici ovogodišnjeg AI Impact Summita u New Delhiju opisali su Akt o umjetnoj inteligenciji Europske unije kao primjer toga kako se tehnologija ne bi trebala regulirati
Poruka koja se tijekom višednevnog skupa najčešće mogla čuti bila je da druge države ne bi trebale slijediti europski pristup. Kritike su dolazile iz različitih smjerova - od američkih predstavnika i industrijskih lobista do nacionalnih dužnosnika - što, prema ocjenama sudionika, pokazuje koliko se percepcija Europe u globalnoj AI zajednici promijenila u samo nekoliko godina, piše Politico.
Godine 2023., kada u Ujedinjenom Kraljevstvu održan prvi veliki samit o sigurnosti umjetne inteligencije, Europska unija bila je predvodnik rasprava i upravo je pripremala prvi sveobuhvatni zakon o umjetnoj inteligenciji. Danas se taj zakon često navodi kao upozorenje drugima.
vezane vijesti
'Europa mora promijeniti pristup i više se usredotočiti na inovacije, a manje na upravljanje i apokaliptične scenarije', rekao je Sriram Krishnan, viši savjetnik Bijele kuće za politiku umjetne inteligencije, na jednom od popratnih događanja. Prema njegovim riječima, europski regulatorni okvir nije poticajan za poduzetnike koji žele razvijati temeljne tehnologije.
Sličnu ocjenu iznijeli su i predstavnici industrije. Amanda Brock, izvršna direktorica organizacije Open UK, koja zagovara open-source pristup AI-u, ocijenila je da je Unija donošenjem Akta o umjetnoj inteligenciji (AI Act) 'sama sebi pucala u nogu', dodajući da je prerano reagirala i pokušala regulirati tehnologiju koju još uvijek nedovoljno razumije.
Svijet bira blaži pristup
Od usvajanja AI Acta 2024. godine malo je država krenulo europskim putem. Indija je, primjerice, uoči samita predstavila model tzv. lagane regulacije, koji predviđa intervenciju samo u konkretnim slučajevima štete, poput zloupotrebe deepfake tehnologije, što je pristup koji danas slijedi sve više zemalja.
Istodobno se EU suočava s izazovom usklađivanja dvaju ciljeva: želje da ostane globalni regulator i potrebe da privuče investicije. Europske institucije posljednjih mjeseci pokušavaju provesti zakon, ali i ublažiti pojedine sigurnosne odredbe nakon pritužbi kompanija da pravila stvaraju preveliko administrativno opterećenje.
Promjena političke težine vidljiva je i na samom samitu. Dok je prošle godine u Parizu predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen bila među glavnim govornicima, ovogodišnje sudjelovanje Komisije u New Delhiju smješteno je u završni dio programa, kada dio međunarodnih sudionika već napušta događaj.
Europa između regulacije i utrke za inovacijama
Na skupu dominiraju razgovori o investicijama i globalnoj konkurentnosti, a pitanja sigurnosti i kontrole tehnologije u drugom su planu. Europski AI ured organizira dvije panel rasprave - jednu o dobrovoljnim pravilima za najnaprednije modele poput OpenAI-eva ChatGPT-ja i Googleova Geminija, a drugu o planovima izgradnje europskih AI tvornica kako bi se osigurala suverena računalna infrastruktura.
Europska povjerenica za tehnologiju Henna Virkkunen poručila je uoči samita da europsko vodstvo u umjetnoj inteligenciji podrazumijeva kombinaciju ulaganja, razmjera i odgovornog upravljanja, no nije javno komentirala američke kritike.
Talijanski zastupnik u Europskom parlamentu Brando Benifei odbacio je američki stav kao 'prilično izoliran', iako je priznao da u svijetu postoje velike razlike u spremnosti na regulaciju. Prema Amber Sinhi iz organizacije za digitalna prava EDRi, EU bi određeni utjecaj ipak mogao ostvariti dobrovoljnim smjernicama za procjenu rizika AI sustava, no šire usklađivanje globalnih pravila zasad se ne nazire.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, jedan od rijetkih europskih čelnika prisutnih u New Delhiju, pokušao je ublažiti kritike poručivši da Europa 'nije slijepo usmjerena na regulaciju'.
Drugi sudionici smatraju da je europski pristup dugoročno ispravan, ali priznaju da ga je sve teže nametnuti kao globalni standard. 'U današnjem polariziranom digitalnom okruženju teško je jednoj regiji postaviti pravila za sve', rekao je Mark Surman, predsjednik Mozille, dodajući da se Unijini standardi, uključujući AI Act i GDPR, suočavaju s ozbiljnom borbom za globalni utjecaj.
Plenković na AI Impact Summitu
Zbog široke dostupnosti suvremenih tehnologija, poput pametnih telefona i umjetne inteligencije, sve je teže razlikovati činjenice od manipulacija, rekao je u četvrtak na samitu AI Impact u New Delhiju hrvatski premijer Andrej Plenković, dodajući da to predstavlja rizik za demokratska društva.
'S više od šest milijardi pametnih telefona u svijetu, bilo tko može neposredno prenositi informacije globalnoj publici, zbog čega je granica između činjenica, mišljenja i manipulacija sve nejasnija', kazao je Plenković u svom govoru na samitu.
Istaknuo je da je umjetna inteligencija sada sposobna generirati toliko uvjerljive sadržaje da je teško razlikovati istinu od izmišljotina. Tehnologiju je nazvao velikim iskorakom s ogromnim potencijalom, ali i upozorio da nosi i ozbiljne rizike nađe li se u pogrešnim rukama.
Dodao je da AI jača naše sposobnosti da transformiramo zdravstvo, obrazovanje, poslovanje, javne usluge i dokolicu te da je Europa odabrala karakterističan pristup, u čijem su u središtu čovjek, temeljna prava, transparentnost i odgovornost.
'Hrvatska vjeruje da su digitalna infrastruktura i upravljanje podacima pitanja suvereniteta i otpornosti, ne samo tehnologije', rekao je premijer, dodajući da će digitalna transformacija biti 'središnji nacionalni prioritet' u narednim godinama.
No naglasio je da samo digitalna infrastruktura ne određuje 'digitalnu naciju', već ljudske vještine i poduzetnost, te kao primjere dobre prakse naveo hrvatske tvrtke Infobip, Rimac Automobili, Microblink, Gideon i Infinum.
'Oni zajedno pokazuju kako se inženjerstvo, izvrsnost i ambicija preslikavaju u globalno konkurentne inovacije', rekao je Plenković. Ipak, istaknuo je da inovacija nije dovoljna za napredak jer on iziskuje 'usmjeravanje i odgovornost' u pogledu regulacija.
'Odlučujuće pitanje nije možemo li se brže kretati, već možemo li mudro voditi ovu transformaciju. Stoga AI mora biti uključiv za sve i služiti kao koristan alat slobodnih društava', zaključio je.
Prvi globalni samit posvećen umjetnoj inteligenciji održan je 2023. godine u Ujedinjenom Kraljevstvu, a 2024. u Južnoj Koreji. Indija je domaćin sastanka na vrhu nakon što je njen premijer Narendra Modi u veljači prošle godine bio supredsjedatelj samita AI Action s francuskim predsjednikom Macronom u Parizu.
Organizacijski propusti
Suosnivač Microsofta Bill Gates u posljednji trenutak otkazao je najavljeno glavno predavanje jer se ponovno suočava s pitanjima o svojem odnosu s pokojnim financijašem Jeffreyjem Epsteinom, osuđenim seksualnim prijestupnikom. Svoj dolazak otkazao je i čelnik Nvidije Jensen Huang. >>Više pročitajte OVDJE<<
Prvi veći indijski samit o umjetnoj inteligenciji narušen je organizacijskim propustima koji su šokirali sudionike zbog, kako su rekli, manjka planiranja indijske vlade. Izložbeni prostori u četvrtak su iznenada zatvoreni za javnost, što je razljutilo tvrtke koje su tamo postavile štandove i paviljone.
Indijsko sveučilište Galgotias u srijedu je zamoljeno da ukloni svoj štand nakon što je njihov djelatnik kao vlastiti izum predstavio robotskog psa koji se proizvodi u Kini i može se kupiti, što je također dovelo do skandala.
Policija je zatvorila prometnice da bi dala prednost kretanju veoma važnih osoba na samitu, što je prouzročilo kaos u gradu s 20 milijuna stanovnika. Ipak, tijekom događaja obećano je preko 100 milijardi dolara ulaganja u projekte umjetne inteligencije u Indiji.
Indijska vlada rekla je da očekuje da će ulaganja premašiti 200 milijardi dolara u naredne dvije godine premda su analitičari upozorili da bi prebrz razvoj mogao ugroziti energetsku mrežu i opskrbu vodom u toj zemlji.
