U kampanji 'Mala škola za veće mirovine - Mirovine iz dječje perspektive' djeca su na svoj način pokušala objasniti što je mirovina, štednja i kako zamišljaju život kad odrasli više ne rade. Njihovi odgovori su duhoviti i iskreni, ali iza njih se krije ozbiljno pitanje - znamo li mi odrasli, posebno mladi koji tek ulaze u svijet rada, što se događa s novcem koji se izdvaja za buduću mirovinu?

Zato smo testirali znanje mlađih čitatelja koliko znaju o hrvatskom mirovinskom sustavu, drugom i trećem stupu, obveznim mirovinskim fondovima i tome kamo odlazi dio njihove bruto plaće. Odgovori su pokazali da prepoznaju neke osnovne pojmove, ali i da se kod konkretnih pitanja o izboru fonda, kategorijama, ulaganjima i dodatnoj štednji pojavljuje dosta nesigurnosti.

Drugim riječima, mnogi znaju da se 'nešto odvaja za mirovinu', ali ne znaju uvijek kamo taj novac ide, tko njime upravlja i što sami mogu napraviti već sada.

Mirovina počinje čim počnemo raditi

Jedno od pitanja u anketi bilo je kada osoba u Hrvatskoj počinje uplaćivati doprinose za mirovinu. Dio mladih ispitanika točno je prepoznao da se doprinosi počinju uplaćivati kada osoba prvi put zasnuje radni odnos i primi plaću, no odgovori su pokazali i da to nije informacija o kojoj se često razmišlja prije prvog zaposlenja.

A upravo tada počinje mirovinska priča svakog zaposlenog. Dio doprinosa odlazi u prvi stup, iz kojeg se financiraju sadašnje mirovine, a dio u drugi stup, na osobni račun osiguranika u obveznom mirovinskom fondu.

Zato drugi stup nije samo stavka na platnoj listi. To je osobna mirovinska štednja koja se počinje stvarati od prvog radnog dana.

Znamo da se doprinosi uplaćuju, ali znamo li kamo novac ide?

Hrvatski mirovinski sustav temelji se na tri stupa. Prvi stup funkcionira po načelu međugeneracijske solidarnosti, što znači da današnji radnici financiraju današnje umirovljenike. Drugi stup temelji se na osobnoj kapitaliziranoj štednji, a treći stup je dobrovoljna dodatna štednja za starost.

Na papiru, sustav zvuči jasno. No u praksi mnogi mladi ne znaju u kojem su fondu, kojoj kategoriji pripadaju, koliko je do sada uplaćeno na njihov osobni račun ni kako se ta sredstva ulažu.

Upravo tu počinje najvažniji dio priče o mirovinskoj štednji: nije dovoljno znati da se doprinosi izdvajaju. Važno je razumjeti što se s njima događa.

Drugi stup: osobna štednja, a ne samo obveza

Može li osoba sama odabrati obvezni mirovinski fond u drugom stupu? Točan odgovor je - može. Svaka osoba koja prvi put ulazi u svijet rada ima pravo sama odabrati obvezni mirovinski fond u kojem će se voditi njezina štednja.

No odgovori su pokazali da ta mogućnost nije svima dovoljno poznata, iako je riječ o odluci koja se donosi već na početku radnog vijeka.

Još više nesigurnosti pojavljuje se kod pitanja što se događa ako osoba sama ne odabere fond u zakonskom roku. U tom slučaju bit će automatski raspoređena u jedan od obveznih mirovinskih fondova.

Na prvi pogled, to se može činiti kao administrativni detalj. No zapravo se radi o važnom pitanju osobne financijske odgovornosti. Ako već na početku radnog vijeka počinjemo štedjeti za mirovinu, logično je zapitati se: znamo li u kojem fondu štedimo, u kojoj smo kategoriji i koliko imamo na svom osobnom računu?

Što znači da mirovinski fond ulaže vaš novac?

Mirovinski fond nije obična kasica-prasica u kojoj novac samo stoji i čeka mirovinu. U anketi smo mlade pitali i što znači da je mirovinski fond ulagateljski fond.

To se pokazalo kao jedno od pitanja koje mnogima nije intuitivno. Točan odgovor je da fond ulaže sredstva članova u različite financijske instrumente kako bi dugoročno ostvario prinos.

Novac u drugom stupu, dakle, ne stoji pasivno. Fondovi ga ulažu, primjerice u obveznice, dionice, investicijske fondove i druge instrumente, ovisno o pravilima ulaganja i kategoriji fonda.

Zato nije svejedno samo 'imati drugi stup'. Važno je znati u kojem ste fondu, kojoj kategoriji pripadate i odgovara li ona vašoj životnoj fazi.

Treći stup: dodatna štednja koju je bolje započeti ranije

Ako je drugi stup obvezna osobna mirovinska štednja, treći stup je dobrovoljna dodatna štednja za starost.

Kod pitanja o trećem stupu odgovori su pokazali da mladi načelno razumiju da je riječ o dodatnoj štednji, ali ne nužno i zašto je važno početi što ranije. A upravo je vrijeme najveća prednost mladih štediša.

Kod mirovinske štednje nije presudno krenuti s velikim iznosom. Važnije je krenuti dovoljno rano i biti dosljedan. Iznos koji danas možda djeluje malen kroz dulje razdoblje može postati važan dodatak budućoj mirovini.

Primjerice, iznos koji mjesečno potrošimo na nekoliko kava, dostavu ili jedan izlazak možda se ne čini velikim. No ako se takav iznos redovito izdvaja kroz više desetljeća, učinak može biti znatno veći nego što se na prvi pogled čini.

Treći stup dodatno je zanimljiv i zbog državnih poticajnih sredstava, koja mogu povećati ukupnu vrijednost štednje. Zato se o njemu ne bi trebalo razmišljati tek nekoliko godina prije mirovine. Upravo su dvadesete i tridesete godine razdoblje u kojem vrijeme najviše radi u korist onih koji počnu štedjeti.

U treći stup ne mora uplaćivati samo pojedinac

Još jedno pitanje iz ankete odnosilo se na to tko može uplaćivati u treći mirovinski stup.

Odgovori su pokazali da mnogi treći stup i dalje doživljavaju isključivo kao privatnu odluku pojedinca. No uplate može obavljati sam član fonda, poslodavac ili treća osoba u korist člana.

To je posebno zanimljivo zaposlenima jer poslodavci mogu svojim zaposlenicima uplaćivati sredstva u treći stup kao oblik dodatne brige za njihovu budućnost.

Za mlade koji tek ulaze na tržište rada to može biti važno pitanje već pri prvom ili sljedećem zaposlenju: nudi li poslodavac mogućnost uplate u dobrovoljnu mirovinsku štednju?

Mirovina nije tema 'za kasnije'

Rezultati kviza među mladima pokazali su da mirovinski sustav nije tema o kojoj se dovoljno razgovara na početku radnog vijeka. Neki pojmovi su poznati, ali mnoga praktična pitanja ostaju nejasna: u kojem sam fondu, kojoj kategoriji pripadam, koliko imam na osobnom računu i mogu li već sada dodatno štedjeti?

Za početak, svatko tko radi može napraviti nekoliko jednostavnih koraka: provjeriti u kojem je obveznom mirovinskom fondu, kojoj kategoriji fonda pripada, koliko je do sada uplaćeno na osobni račun, informirati se o tome kako fond ulaže sredstva i razmisliti ima li prostora za dodatnu štednju kroz treći stup.

Možda se mirovina s 20, 25 ili 30 godina čini predalekom. Ali upravo tada vrijeme najviše radi u vašu korist.

Zato je najbolji trenutak za informiranje - sada. Jer mirovina ne počinje zadnjeg dana radnog vijeka. Počinje puno ranije nego što mislimo.