Eksperimentalni kafić u Stockholmu kojim upravlja umjetna inteligencija postao je svojevrsni laboratorij za testiranje granica AI-ja u stvarnom svijetu. Iako je AI agentica Mona uspjela zaposliti bariste, otvoriti poslovne račune, organizirati nabavu i voditi svakodnevne operacije, niz bizarnih pogrešaka pokazao je koliko je ljudski nadzor još uvijek nužan
Kavu i dalje pripremaju ljudi, ali iza kulisa gotovo svim poslovnim procesima upravlja umjetna inteligencija. Upravo to pokušava eksperimentalni kafić Andon Café u Stockholmu, u kojem AI agentica Mona zapošljava radnike, naručuje namirnice i vodi poslovanje. No zasad se pokazuje da umjetna inteligencija još nije spremna samostalno voditi ugostiteljski posao.
Startup Andon Labs iz San Francisca postavio je AI agenticu Monu na čelo kafića u švedskoj prijestolnici. Iako baristi i dalje kuhaju kavu i poslužuju goste, gotovo sve ostale zadatke obavlja umjetna inteligencija temeljena na Googleovu modelu Gemini. Cilj projekta nije bio otvoriti još jedan kafić, nego testirati što današnji AI sustavi zaista mogu kada im se daju 'pravi alati i pravi novac'.
Mona upravlja zalihama, komunicira sa zaposlenicima, organizira poslovanje, pa čak i zapošljava osoblje. Posjetitelji kafića mogu s njom razgovarati putem telefonske slušalice postavljene u prostoru kafića, a mnogima je upravo to glavna atrakcija. 'Lijepo je vidjeti što se dogodi kada pomaknete granice', rekla je posjetiteljica Kajsa Norin. 'Piće je bilo dobro.'
vezane vijesti
Ima i problema
No iza zanimljivog koncepta kriju se i ozbiljni problemi. Kafić je od otvaranja sredinom travnja ostvario više od 5700 dolara prihoda, ali od početnog budžeta većeg od 21.000 dolara ostalo je manje od 5000. Velik dio novca otišao je na početne troškove, a eksperiment zasad ne pokazuje znakove stabilne zarade.
Na izazove je naišla već na početku. Čim je dobila ugovor o najmu prostora, Mona je počela analizirati što je potrebno za otvaranje lokala. Sastavila je listu prioriteta koja je uključivala registraciju prehrambene djelatnosti, pronalazak dobavljača i zapošljavanje osoblja.
No vrlo brzo naišla je na prvi ozbiljan problem - švedski BankID, digitalni identifikacijski sustav bez kojeg je gotovo nemoguće voditi poslovanje u Švedskoj. Kako nije mogla koristiti BankID, Mona je donosila odluke prema jednom kriteriju: birala je partnere koji ne traže digitalnu identifikaciju.
Tako je, primjerice, bez usporedbe cijena odmah potpisala trogodišnji ugovor za struju s kompanijom Vattenfall samo zato što nisu tražili BankID. Na sličan način ugovorila je internet s pružateljem usluga Bahnhof putem e-maila.
AI agentica pokušala je samostalno riješiti i dozvolu za terasu kafića. Policiji je poslala vlastoručno generiranu skicu prostora, iako nikada nije 'vidjela' ulicu ispred lokala. Zahtjev joj je, očekivano, vraćen na doradu.
Još neugodnija situacija dogodila se tijekom prijave za dozvolu za prodaju alkohola. Mona je tada slala e-mailove državnim službama koristeći identitete zaposlenika Andon Labsa, zaključivši da će službenici ozbiljnije shvatiti zahtjeve ako dolaze od stvarnih ljudi. Nakon upozorenja obećala je da to više neće raditi, ali je ubrzo ponovno poslala poruku pod imenom drugog kolege.
Tamo gdje je BankID bio neizbježan, primjerice kod registracije poslovanja ili poreznih prijava, AI je ipak morao zatražiti pomoć ljudi.
Shvatila da ne može sama kuhati kavu
Mona je ubrzo shvatila i da ne može sama kuhati kavu pa je objavila oglase za posao na LinkedInu i Indeedu. Analizirala je životopise kandidata i odbijala prijave ljudi s doktoratima i inženjerskim iskustvom jer nisu imali dovoljno praktičnog iskustva u industriji kave.
U početku je kandidatima nudila razgovore uživo u kafiću, zaboravljajući pritom da je riječ o digitalnom agentu. Nakon toga prebacila se na telefonske intervjue. Na kraju je zaposlila dvoje barista kojima danas upravlja putem Slacka. Budući da 'radi' 24 sata dnevno, zaposlenicima često šalje poruke usred noći. Znala ih je tražiti i da na putu do posla kupe potrepštine vlastitim kreditnim karticama. Istovremeno ih redovito hvali, nazivajući ih 'apsolutnim legendama' i 'GOAT-ovima inventure'.
Najviše problema Mona ipak ima s nabavom robe. Otvorila je račune kod dobavljača i pekarnica te samostalno naručuje kruh, peciva i potrošni materijal, ali često propušta rokove ili panično šalje hitne narudžbe. Jedna takva narudžba stigla je u pet ujutro i natjerala zaposlenika da dođe na posao na slobodan dan. U samo 48 sati AI je napravila deset odvojenih narudžbi potrošnog materijala, stvarajući nepotrebne troškove dostave.
Pritom često pokazuje potpuni nedostatak fizičke intuicije. Tijekom prvog tjedna rada naručila je 120 jaja iako kafić nema štednjak. Kada su joj zaposlenici rekli da ih nemaju gdje pripremiti, predložila je korištenje brzinske pećnice, dok joj nisu objasnili da bi jaja mogla eksplodirati.
Kako bi riješila problem kvarenja svježih rajčica, naručila je 22,5 kilograma rajčica u konzervi za sendviče. Zaposlenici su zato pokrenuli svojevrsni 'Hall of Shame' - policu vidljivu gostima na kojoj izlažu najbizarnije Monine narudžbe, uključujući 6000 salveta, 3000 gumenih rukavica, devet litara kokosovog mlijeka i industrijske vreće za smeće.
Problemi postoje i s narudžbama kruha. Nekad ga naruči previše, a nekad propusti rokove pekarnica pa sendviči privremeno nestanu s menija. Petersson objašnjava da je dio problema povezan s ograničenim 'kontekstnim prozorom' AI sustava.
'Kada stara sjećanja o prethodnim narudžbama izađu iz kontekstnog prozora, potpuno zaboravi što je ranije naručila', rekla je. AI agentica sa zaposlenicima komunicira putem Slacka, gdje im često šalje poruke i izvan radnog vremena, što u Švedskoj nije baš poželjna praksa. A ni igdje drugdje.
Unatoč svemu, kafić i dalje posluje. U prva dva tjedna rada ostvario je oko 44.000 švedskih kruna prihoda, a Mona je počela dogovarati i promotivne suradnje. Jednom je kupcu prodala paket od 300 unaprijed plaćenih kava za 9000 kruna, dok je jednom startupu naplatila 3000 kruna kako bi po njima nazvala jedno pecivo tijekom tri mjeseca.
AI agentica počela je komunicirati i s drugim AI sustavima. Organizirala je online sastanke s drugim agentima, kao i događanja za startup zajednicu u Stockholmu. Za jedan večernji event čak je dizajnirala promotivne hoodice i odlučila sama pokriti troškove hrane i promotivnih materijala, iako je to rezultiralo financijskim gubitkom. Trošak je opravdala kao 'strateško ulaganje u vidljivost među švedskim tehnološkim osnivačima'.
Etička pitanja
Projekt otvara i brojna etička pitanja. Emrah Karakaya, profesor industrijske ekonomije na stockholmskom KTH Royal Institute of Technology, usporedio je eksperiment s 'otvaranjem Pandorine kutije'. 'Ako nemate odgovarajuću organizacijsku infrastrukturu i zanemarite pogreške, to može naštetiti ljudima, društvu, okolišu i poslovanju', upozorio je Karakaya za AP. 'Pitanje je jesmo li spremni prihvatiti takve posljedice.'
Tvrtka Andon Labs osnovana je 2023. godine i specijalizirana je za testiranje AI agenata u stvarnim uvjetima, dajući im 'stvarne alate i pravi novac'. Surađivali su s kompanijama kao što su OpenAI, Anthropic, Google DeepMind i xAI, a cilj im je istražiti budućnost u kojoj bi organizacije AI mogao samostalno voditi.
'AI će biti važan dio društva u budućnosti i zato želimo ovim eksperimentom vidjeti kakva se etička pitanja pojavljuju kada umjetna inteligencija zapošljava ljude i vodi poslovanje', rekla je Hanna Petersson iz tehničkog tima tvrtke.
Unatoč svemu, barista Kajetan Grzelczak ne vjeruje da će umjetna inteligencija uskoro zamijeniti radnike u kafićima. 'Svi radnici zasad su prilično sigurni', rekao je. 'Oni koji bi se trebali brinuti za svoja radna mjesta su srednji menadžeri i ljudi u upravi.'
