NOVE TEHNOLOGIJE

Digitalni radio stigao je u Hrvatsku. Istražili smo što to znači za postaje, a što za slušatelje

  • Autor: B. S., D.R., Hina
  • Zadnja izmjena 21.11.2017 08:43
  • Objavljeno 20.11.2017 u 15:02
Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Izvor: Profimedia / Autor: Gavin Rodgers / Alamy

Prvo probno emitiranje digitalnog radija krenulo je u Hrvatskoj, a u njemu sudjeluje 16 radiostanica. Otkrivamo što nam točno donose novi standardi

Digitalna era radija stigla je i do nas. Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković danas je službeno uključio prvo probno emitiranje digitalnog radija u Hrvatskoj.

Šesnaest radijskih stanica diljem Lijepe Naše emitirat će pomoću nove tehnologije DAB+ (digital audio broadcasting) novi radijski signal koji će dosegnuti, citiramo, 'više od dva milijuna slušatelja'. Ova digitalna platforma dolazi iz kompanije Odašiljači i veze (OiV), iz koje su najavili slušanje radiostanica bez smetnji, kao i povećan izbor programa, a osim Sljemena, u probno emitiranje pušteni su odašiljači Ivanščica, Mirkovica i Učka.

'Riječ je o probnom uvođenju digitalnog signala koje će trajati godinu dana i obuhvaćati područje Grada Zagreba i osam županija: Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Varaždinske, Međimurske, dijela Karlovačke i Sisačko-moslavačke te Primorsko-goranske i Istarske županije. Postojeći FM signal se ne gasi, ali je prostor sužen jer nema prostora za nove nakladnike. Digitalni signal novim će nakladnicima omogućiti rad, a postojećima proširenje i osuvremenjivanje sadržaja', istaknuo je Butković.

Digitalni radio

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Prpic/PIXSELL

Ujedno je najavio obnovu odašiljača OiV-a na Sljemenu koji je, kako je kazao, veliki turistički potencijal za Zagreb i Hrvatsku.

Kako je rečeno, Odašiljači i veze počeli su uvoditi digitalni radio u Hrvatsku u skladu sa svjetskim trendovima, što će hrvatskim građanima osigurati mogućnost slušanja radijskih sadržaja na potpuno novoj i suvremenoj digitalnoj platformi koja pruža bolji prijem signala i više sadržaja.

'Ovo je definitivno početak nove ere emitiranja radijskog signala. Očekujem da će nakladnici i svi zainteresirani imati priliku proizvoditi nove sadržaje i građanima ponuditi puno više', rekao je direktor Odašiljača i veza Mate Botica.

Istražili smo što to točno znači prosječnom hrvatskom slušatelju radija? Vreba li nas još jedna prisilna nadogradnja uređaja? Koliko nam je vremena preostalo do nužne promjene prijemnika? Koliko sve to košta?

Da bismo to objasnili bez previše panike, prvo treba usporediti standardni radijski signal i novu tehnologiju DAB+.

Što je to digitalni radio?

Kako nam pojašnjava Goran Tomaš, konzultant i stručnjak za radio i audiokodiranje, digitalni radio je drugačiji način emitiranja radijskog signala koji zahtijeva drugačiju infrastrukturu - odašiljače za DAB+ na strani radiostanica i prijemnike za DAB+ na strani slušatelja.

Goran Tomaš

Goran Tomaš

Izvor: Ostale fotografije / Autor: Goran Tomaš

Također je razlika u tome što jedan odašiljač emitira nekoliko radiostanica u takozvanom multipleksu (u ovom eksperimentalnom emitiranju, 16 stanica je u multipleksu), što znači da sve te stanice imaju jednako pokrivanje, za razliku od analognog emitiranja, pri kojem svaka radiostanica ima svoj odašiljač, često na različitim lokacijama i samim time imaju različita pokrivanja, odnosno doseg slušatelja.

'DAB+ pruža neke prednosti - emitiranja je efikasnije, što rezultira manjim utroškom energije radiostanica. Druga prednost bi trebala biti kvalitetniji zvuk, no nažalost, svugdje u svijetu ta je prednost odbačena u korist većeg broja radiostanica u multipleksu. Tako da će kvaliteta zvuka biti lošija od analognog radija, čime se gubi glavna prednost za slušatelja, pa i motiv kupnje digitalnih prijemnika', kaže Tomaš te pojašnjava da bi kvaliteta zvuka bila jednaka ili bolja od analognog emitiranja, tok podataka (bitrate) za svaku radiostanicu trebao bi biti minimalno 96 kbps. U ovom eksperimentalnom emitiranju tok podataka po stanici je 72 kbps, znači bitno manje. To je, naglašava Tomaš, napravljeno zato da bi se što više radiostanica uguralo u multipleks, ali se izgubilo na kvaliteti zvuka, što bi trebala biti glavna prednost...

'Treća prednost je to što digitalno emitiranje nema šuma - kada signal postoji, on je bez ikakvog šuma. Kada signal nije dovoljan, prijemnik se automatski prebacuje na analogni prijem. Četvrta prednost je mogućnost prikaza slika i grafika na nekim radioprijemnicima, što opet može biti i ometajuće u vožnji i u nekim zemljama se uvodi zabrana toga', objašnjava Tomaš.

Više o tome kako to izgleda iz prve ruke doznali smo od Gordana Antića, suosnivača neprofitnog internetskog Radija 808.

'Puštanjem probnog emitiranja postali smo prvi isključivo digitalni radio u Hrvatskoj jer FM nikada nismo ni dobili. S naše strane je i prije nekoliko godina krenula snažna inicijativa za digitalni radio koji je već uzeo zamaha u zapadnoj Europi, prvenstveno u Velikoj Britaniji i Skandinaviji. Ovo je prva velika revolucija nakon stereokodiranja i FM-a te ovime postajemo ravnopravni nakladnici. To je nova tehnologija i publika se još nije mogla razvijati, no u eksperimentalnom emitiranju očekujemo unapređenje sustava, a u skladu s tim će rasti i publika jer će i prijemnici biti dostupniji', kaže Antić.

Globalni standardi, lokalni standardi

Analogni sustav koristimo već desetljećima. Najveća mu prijetnja u ovome trenu dolazi u vidu interneta i društvenih mreža. Najbrojnija populacija koja sluša emitiranje na FM frekvenciji uglavnom je ona treće životne dobi, s time da mlađe generacije sve češće koriste internetske prijenose iliti streaming. Ovo znači da će radiostanice, htjele to one ili ne, morati na neki način osigurati to da najveći dio njihovih slušatelja može uhvatiti korak s tekovinom novog vremena i digitalizacijom.

Ivan Vlašić

Ivan Vlašić

Izvor: Pixsell / Autor: Zarko Bašić

Urednik Radio Studenta Ivan Vlašić upravo internet vidi kao glavnog konkurenta digitalnom radiju.

'Prijemnike potrebne za slušanje digitalnog radija ima vrlo malo ljudi, a s obzirom na analognu infrastrukturu, potpuni prijelaz u nekom skorijem roku nije moguć. S druge strane internetski radio se sve brže razvija i mogao bi preduhitriti digitalni', kaže nam Vlašić, a s njim se slaže i Tomaš.

'Najveći problem i DAB-a i radijske djelatnosti uopće jesu multimedijalni sadržaji dostupni putem interneta - svi oblici audio i videostreaminga. U trenutku kada autoradio postane trajno spojen na internet, a to se već događa i neizbježan je trend, lokalne radiostanice, bilo da emitiraju analogno, bilo digitalno, više nemaju primat i monopol, nego su samo jedan od izbora u konkurenciji svih radiostanica i internetskih radiostanica u svijetu, podcasta (emisija na zahtjev) i svega ostalog dostupnog na internetu... Ako netko u autu može slušati najbolju glazbu nekog žanra po izboru svjetskih stručnjaka pritiskom na gumb, hoće li htjeti slušati radiostanicu koja nema tu kvalitetu, produkciju, izbor i prezentaciju?', pita se Tomaš.

Što se konkretne pozicije Hrvatske u odnosu na ostatak svijeta tiče, korak prema digitalnom signalu korak je prema globalnom standardu koji u 2017. koristi 38 zemalja. Većina se prebacila na DAB+, dok samo Irska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Novi Zeland, Rumunjska i Brunej koriste DAB. Većinu zemalja, kao i Hrvatsku, uskoro čeka prebacivanje na DAB+. Jedina država koja je u 2017. u cijelosti napustila analogni radiosignal je Norveška.

Hrvatske radijske stanice koje su krenule u digitalno emitiranje

Radio 808, Radio Kaj, Sjeverni FM, Radio Koprivnica Županijski radio, Radio Istra, Antena Radio, Radio Zabok, Narodni radio, Radio Dalmacija, GOLD FM, Radio Banovina, Enter Zagreb, Trend radio, Radio Martin, Soundset Trsat i Radio 101.

Je li prijelaz na DAB+ nužan i koliko košta?

Kako nam pojašnjava Tomaš, zbog digitalnog signala radiostanice imaju povećane troškove jer pored analognih odašiljača, troška najma na antenskim stupovima i struje, sada (ako žele emitirati i u DAB-u) imaju dodatni trošak emitiranja. U ovom eksperimentalnom emitiranju on iznosi oko 40.000 kuna plus PDV godišnje po radiostanici.

'Slušatelji imaju dodatan trošak jer, ako ga žele slušati, moraju i kupiti prijemnike za DAB+. Za razliku od prelaska televizije na digitalno emitiranje, oni nisu sufinancirani i slušatelji sami plaćaju punu cijenu prijemnika. Pored kvalitete zvuka koja će biti lošija od analognog prijema i činjenice da u DAB-u neće biti novih programa (izuzev Radija 808), nego radiostanice koje ionako mogu već slušati u analognom prijemu, motivacija slušatelja za kupnju prijemnika za DAB+ mogla bi biti slaba', kaže ovaj stručnjak.

To se dogodilo u mnogim zemljama i pokazuje se da broj slušatelja digitalnog radija jako sporo raste i to tijekom dužeg niza godina. U Velikoj Britaniji slušanost preko DAB-a je 60 posto, no do toga se došlo tijekom 22 godine (od 1995.). U Danskoj je slušanost preko DAB-a 36 posto, do čega se došlo tijekom 15 godina (od 2002.), a u Njemačkoj iznosi 15 posto od početka emitiranja u 2011.

'DAB je najuspješniji u zemljama u kojima su u digitalnom emitiranju ponuđene nove radiostanice, koje nije moguće 'uhvatiti' u analognom emitiranju, kao što je to bila strategija u Velikoj Britaniji. No nažalost, u Hrvatskoj nije napravljena niti postoji takva strategija', kaže Tomaš.

Situaciju komentira i profesorica s Fakulteta političkih znanosti Marina Mučalo.

'Koliko mi je poznato, nakon grace perioda predstoji im plaćanje nekoliko desetaka tisuća kuna. Što time dobivaju? Iskreno, ne znam jer ne razumijem opravdanost takvog ulaganja. Naime za slušanje digitalnog radija treba vam digitalni prijemnik. Drugim riječima, na 'običnom' analognom prijemniku, kakav ima većina građana, nećete čuti program koji se emitira u digitalnoj tehnologiji', kaže Mučalo te se osvrće na argument većeg broja frekvencija.

'Lokalne FM stanice već godinama, a osobito zbog gospodarske recesije, 'vraćaju ključeve' jer ne mogu preživjeti. Posluju samo najveći radiji, dok su lokalci na koljenima. Mnoge lokalne FM frekvencije su prazne jer nema interesa. Dakle komu treba još radija i zbog čega im trebaju?', pita se Mučalo.

Marina Mučalo

Marina Mučalo

Izvor: Pixsell / Autor: Dalibor Urukalovic/PIXSELL

Što učiniti? Koliko nam je vremena preostalo?

Stručnjaci predlažu da se ovaj prijelaz u digitalnu eru radi postupno i oprezno – dajući korisnicima dovoljno vremena da se naviknu na nove standarde. Ovaj plan također podrazumijeva to da će cijene uređaja koji podržavaju digitalni signal s vremenom pasti do razine na kojoj prijelaz s analognog na digitalno neće predstavljati nikakav problem. Podsjećamo, trenutno je na snazi testno emitiranje koje vrši 16 radiostanica u Hrvatskoj.

Također bismo za kraj istaknuli to da pokretanje digitalnog radija u Hrvatskoj ne znači smrt analognog signala. Riječ je o pokretanju nove digitalne platforme koja bi, nadaju se pokretači, uskoro mogla postati popularna i kod ovdašnjih slušatelja.

Odašiljači i veze

Izvor: Pixsell / Autor: Igor Kralj/PIXSELL

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!