Dobitnik Nobelove nagrade za fiziku David Gross upozorio je da bi čovječanstvo moglo nestati u idućih nekoliko desetljeća, i to zbog vlastitih odluka
U razgovoru za Live Science, ugledni teorijski fizičar istaknuo je da najveća prepreka daljnjem razvoju znanosti nije kompleksnost fizike, već pitanje hoće li civilizacija opstati dovoljno dugo da te odgovore uopće pronađe.
'Trenutačno dio svog vremena provodim pokušavajući ljudima reći da su šanse da će živjeti još 50 godina vrlo male. Zbog opasnosti od nuklearnog rata imate otprilike 35 godina', rekao je Gross. Napomenuo je pritom i da je riječ o 'gruboj procjeni'.
vezane vijesti
Ključni problem je, dakle, prema Grossu, rastući rizik od nuklearnog sukoba. Danas u svijetu postoji više od 12.000 aktivnih nuklearnih bojevih glava, a devet država posjeduje kapacitet za uništenje civilizacije kakvu poznajemo. Procjenjuje da godišnji rizik od nuklearnog rata iznosi oko dva posto. Na prvi pogled riječ je o relativno maloj brojci, no kumulativno to znači da bi očekivani 'životni vijek' civilizacije mogao biti svega nekoliko desetljeća.
Dodatni problem Gross vidi u postupnom urušavanju međunarodnih sporazuma o kontroli naoružanja, a oni su tijekom Hladnog rata držali nuklearne prijetnje pod barem djelomičnom kontrolom. U današnjem, znatno nestabilnijem geopolitičkom okruženju takvi mehanizmi sve više slabe, kaže Gross.
Za razliku od razdoblja bipolarnog svijeta, današnji sustav uključuje više nuklearnih sila, što povećava rizik od pogrešnih procjena, smatra fizičar, prenosi Economic Times. Upravljanje ravnotežom odvraćanja među devet država, upozorava Gross, eksponencijalno je složenije nego između dvije sile, a diplomatski mehanizmi ne prate dovoljno brzo tehnološki razvoj.
Umjetna inteligencija kao novi rizik
Uz nuklearno oružje, Gross ističe ulogu umjetne inteligencije. U scenarijima u kojima bi odluke o lansiranju projektila morale biti donesene u vrlo kratkom roku, postoji opasnost da se dio odgovornosti prebaci na automatizirane sustave.
Takvi sustavi, upozorava, djeluju brže od ljudi, ali ne razumiju posljedice svojih odluka. Simulacije ratnih scenarija već sada pokazuju da sustavi temeljeni na umjetnoj inteligenciji često eskaliraju sukobe do nuklearne razine jer takve odluke percipiraju kao 'efikasne'. Dugoročno, dodaje Gross, postoji i rizik da bi dovoljno autonomni sustavi mogli donositi odluke bez izravne ljudske kontrole.
Tijekom karijere Gross je dao ključan doprinos razumijevanju temeljnih sila prirode, osobito kroz teoriju tzv. asimptotske slobode. Unatoč tome, ističe da znanstveni napredak sam po sebi ne jamči opstanak.
'Postoje koraci koje države mogu poduzeti. Naprimjer, razgovarati jedne s drugima. U posljednjih deset godina više nema sporazuma te ulazimo u nevjerojatnu utrku u naoružanju. Imamo tri supersile s nuklearnim oružjem. Ljudi govore o upotrebi nuklearnog oružja, usred Europe vodi se veliki rat (između Ukrajine i Rusije), bombardiramo Iran, a Indija i Pakistan bili su na rubu rata', upozorava Gross.
