Kad pacijent na državnom portalu vidi prvi slobodan termin za pregled, može li biti siguran da će ga doista i dobiti? To je pitanje otvorila analiza gotovo 10.000 javno objavljenih lista čekanja, nakon koje su se javili brojni građani i liječnici tvrdeći da se termini prikazani na portalu liste.cezih.hr često ne podudaraju sa stvarnim stanjem u bolnicama. Dugotrajno čekanje mnoge pacijente stavlja pred neugodan izbor – mjesecima čekati pregled ili ga platiti iz vlastitog džepa, iako si takav trošak često teško mogu priuštiti. Što na sve kaže Ministarstvo zdravstva?
Ministarstvo zdravstva za tportal kaže da odgovornost za točnost podataka nije na CEZIH-u, već na samim zdravstvenim ustanovama, a usput najavljuje niz digitalnih promjena kojima želi poboljšati upravljanje listama čekanja i kvalitetu javno dostupnih podataka. No idemo redom.
Iz Ministarstva su za tportal pojasnili da portal liste.cezih.hr ne vodi vlastite liste čekanja, već prikazuje podatke koje iz svojih sustava dostavljaju bolnice i druge zdravstvene ustanove.
'Podaci prikazani na portalu liste.cezih.hr dolaze izravno iz sustava naručivanja zdravstvenih ustanova, koje upravljaju vlastitim rasporedima i kalendarima termina. Za točnost i ažurnost objavljenih podataka odgovorne su stoga same ustanove, a središnji informacijski sustav (CEZIH) tehnički ih objedinjuje i javno prikazuje', odgovorili su za tportal. Dodaju i da se podaci od sredine 2023. godine osvježavaju svaka dva sata te da portal prikazuje prvih pet slobodnih termina za eNaručivanje.
Web stranica IT stručnjaka
Ovi su podaci postali predmet rasprave nakon što je IT stručnjak i poduzetnik Ivan Ivanković – koji je suosnovao Fonou i lansirao Uber u Dubrovniku i Splitu – analizirao 9565 javno dostupnih lista čekanja i izradio besplatan portal koji građanima omogućuje usporedbu prvih slobodnih termina u ustanovama.
Prema toj analizi, ako vam je potrebna kolonoskopija, u Sisku ćete čekati 600 dana na termin. Trebate hitno na ultrazvuk dojke? U Karlovcu ćete ga dobiti za 'samo' 522 dana.
'Počelo je to kao istraživanje što sve mogu novi AI modeli. Tražio sam javne podatke koje nitko ne gleda kao cjelinu, a CEZIH objavljuje liste čekanja. Kako sam dublje išao, našao sam stvari koje nisam mogao ostaviti u ladici. Prvo me šokiralo to da su najdulja čekanja za bolesti od kojih u Hrvatskoj najviše umiremo: srce, rak, dijabetes. Onda i razlike među ustanovama. Isti prvi pregled kardiologa u jednoj ustanovi ima prvi slobodni termin za sedam dana, a u drugoj za 551.
Tada sam odlučio da neću stati na analizi, već ponuditi i rješenje, način da čovjek s uputnicom vidi termine u drugim gradovima i lakše dođe na red. Tehnički, najteže nije bilo doći do podataka jer su javni, na cezih.hr. AI je jako dobar u obradi velikih količina podataka, pa su analiza i portal nastali u nekoliko dana. Najviše vremena otišlo je na provjeravanje podataka', kaže Ivanković u razgovoru za tportal.
Pacijenti prijavljuju razlike između objavljenih i stvarnih termina
Nakon objave analize Ivankoviću su se javili brojni građani i zdravstveni djelatnici s istim iskustvom. 'Na CEZIH-u piše termin za tjedan ili mjesec dana, a kad nazovu ustanovu, dobiju puno kasniji. Portal prikazuje ono što država objavljuje. Ako se to razlikuje od stvarnosti, onda nam to govori još nešto o sustavu', kaže Ivanković pa dodaje:
'Zato moj portal na svakom koraku podsjeća da termin nije zajamčen i da s ustanovom treba kontaktirati i rezervirati termin. To i olakšavamo: uz svaku ustanovu korisnik dobije broj telefona i već pripremljen e-mail koji jednim klikom pošalje. Sljedeća nadogradnja je povratna informacija korisnika – jesu li stvarno dobili termin koji su vidjeli. Time ćemo prvi put dobiti sliku stvarnih lista čekanja, a ne samo onih objavljenih.'
Ivanković smatra da je najveći problem to što 'sustav pacijentu ne zna pouzdano odgovoriti na najjednostavnije pitanje: kada ću doći na red?'
Iz Ministarstva potvrđuju da se javno prikazani termin može promijeniti između trenutka pretraživanja i samog naručivanja jer se oni kontinuirano popunjavaju. 'To, međutim, ne može biti opravdanje za sustavna odstupanja. Obveza je svake ustanove da raspored koji javno prikazuje bude točan, a bolnice su dužne pacijentu dodijeliti konkretan termin, bez iznimke', poručuju.
Dodaju da se svaki slučaj u kojem javno prikazani termin nije bio dostupan može provjeriti u sustavu i u suradnji sa zdravstvenom ustanovom. 'Svaki propušteni termin mogao je iskoristiti drugi pacijent, stoga se apelira na pacijente da iste otkazuju ako im više nisu potrebni', naglašavaju iz Ministarstva zdravstva.
Tko zapravo odgovara za liste čekanja?
Dakle sukus svega je to da su za točnost podataka odgovorne – zdravstvene ustanove.
Međutim Ivanković upozorava da nitko javno ne objavljuje koliko su ti podaci uistinu pouzdani. 'Na samom CEZIH-u piše da je točnost podataka u nadležnosti ustanova. Ali nitko ne mjeri niti objavljuje koliko su ti podaci točni, i to je pravi problem.'
Naš sugovornik kaže da je tijekom analize morao ukloniti dvostruke zapise i nelogične podatke, poput ustanova koje za velik broj različitih pregleda prikazuju potpuno isti datum, kao i sumnjivo kratke rokove koji često predstavljaju automatski ponuđene termine, a ne stvarno slobodna mjesta.
Ministarstvo razvija novi sustav za praćenje lista čekanja
Iz Ministarstva ističu da već nadziru ustanove kod kojih uoče velika odstupanja te od ravnatelja traže planove reorganizacije. No najavljuju i novu fazu digitalizacije. Sustav e-Lista čekanja nadograđuje se Data Driven Reaction Modulom (DDRM) te bi on u stvarnom vremenu trebao prepoznavati uska grla, neuobičajena odstupanja i potrebu za intervencijom.
Radi se, kažu nam, i na uključivanju svih privatnih pružatelja zdravstvenih usluga u CEZIH, podizanju kvalitete podataka i povezivanju različitih informacijskih sustava. Prema planu Ministarstva, do kraja godine svi privatni pružatelji trebali bi biti uključeni u jedinstvenu informacijsku osnovu.
U pripremi je i Pravilnik o medicinski opravdanom vremenu čekanja. Svaki specijalistički nalaz trebao bi sadržavati rok u kojem pregled i/ili dijagnostički postupak moraju biti obavljeni, a zdravstvene ustanove bit će obvezne osigurati termin unutar tog medicinski opravdanog razdoblja. Za dio pretraga pacijentima bi u sljedećoj fazi trebalo biti omogućeno i izravno elektroničko naručivanje putem Portala zdravlja.
Osim digitalnih alata, država uvodi administrativne kazne. U ustanovama u kojima se na pojedinu uslugu čeka dulje od 120 dana liječnici više ne mogu dobiti suglasnost za dopunski rad u privatnom sektoru. Također, ako čekanje na pregled u matičnoj bolnici prelazi 270 dana, ustanova je dužna provjeriti postoji li kraći termin u regiji i preusmjeriti pacijenta, pa čak i kod privatnika, čije usluge tada plaća HZZO.
Dvostruke narudžbe i neiskorišteni termini i dalje predstavljaju problem
Kritike pacijenata uglavnom se odnose na dvostruke narudžbe i termine koji ostaju rezervirani i nakon što su drugdje obavili pregled. Ministarstvo navodi da sustav već danas može prepoznati da isti pacijent ima više narudžbi za isti postupak te omogućuje ustanovama da, u dogovoru s pacijentom, jednu narudžbu zadrže, a drugu automatski otkažu.
Međutim sustav još ne može samostalno obrisati narudžbu nakon obavljenog pregleda jer nema pristup svim medicinskim nalazima i ne može ih 'čitati'. Taj se problem planira riješiti tek u idućim fazama jačom integracijom i strukturiranjem medicinske dokumentacije, kažu iz Ministarstva zdravstva. Ustvrdili su i da problem nije isključivo u manjku liječnika, nego i u organizaciji sustava.
'Precizna brojka ovisila bi o nizu pretpostavki, no da je učinak značajan, potvrđuju i analize OECD-a i Europske komisije, prema kojima ključni izazov hrvatskog zdravstva nije isključivo broj zdravstvenih djelatnika, nego organizacija sustava i upravljanje kapacitetima. Na tim područjima mjere su već u provedbi, od uređenja baze narudžbi do digitalnog nadzora i obvezujućih rokova, a dosadašnji rezultati pokazuju smjer: prosječno čekanje smanjeno je s više od 200 dana u 2023. godini na 144 dana za dijagnostiku i 162 dana za prvi specijalistički pregled te se taj silazni trend nastavlja', navode iz Ministarstva zdravstva.
Ministarstvo zdravstva:
'Javno dostupne informacije o prvim slobodnim terminima odnose se na neprioritetne narudžbe. Sustav razlikuje stupnjeve hitnosti pa ustanove dio termina doista rezerviraju za te potrebe: hitni pacijenti zbrinjavaju se unutar 24 sata, prioritetni unutar 15 dana, a za onkološke i onkološki suspektne pacijente osigurani su namjenski termini unutar sedam dana. Na slobodni termin može se upisati narudžba s ili bez bilo kojim indikatorom, odnosno moguće je upisati narudžbu za kontrolu ili medicinski uvjetovan termin koji treba dospjeti za godinu ili nekoliko godina.
Pri sumnji na malignu bolest nema i ne smije biti čekanja: na temelju onkološke uputnice pacijent ostvaruje termin unutar sedam dana, a obrada kroz sustav brzog naručivanja za pet najčešćih sijela raka - dojku, pluća, debelo i završno crijevo, prostatu i melanom - dovršava se unutar pet dana. Uz to, nacionalni programi ranog otkrivanja omogućuju da se bolest otkrije u ranijem stadiju, kada je liječenje najuspješnije.
Za bolesti srca izrađena je klinička smjernica za ultrazvuk srca i ugrađena je u sustav eNaručivanja kao potpora odgovornom upućivanju, a pomaci su mjerljivi: prosječno čekanje na MR srca smanjeno je s 203 dana krajem 2022. na 82 dana u travnju ove godine, a na ergometriju s 209 na 126 dana. Kod dijabetesa i drugih kroničnih bolesti dijagnostiku približavamo pacijentu: u ordinacije obiteljske medicine uvode se osnovni laboratorijski panel, oprema poput holtera EKG-a i tlaka te aktivnije praćenje kroničnih bolesnika, čime se rasterećuju bolničke liste.'
Ivankovićev prijedlog i plan za portal
Ivanković smatra da tehnologija sama neće riješiti problem, ali može učiniti sustav znatno učinkovitijim.
'Država bi trebala javno mjeriti poštivanje propisanih rokova, dinamičnije popunjavati otkazane termine i osigurati da sve ustanove objavljuju podatke po istom standardu pouzdanosti. Tehnologija to danas može. Pitanje je samo koliko ćemo je iskoristiti.
Tehnologija sigurno može popuniti prazne termine, a to je najjeftiniji kapacitet koji imamo. Tri stvari ne traže nikakvu reformu. Prvo, mjeriti i javno objavljivati koliko se poštuju propisani rokovi. Broj koji propisuje država bi trebala i mjeriti. Švedska to već radi. Drugo, dinamičnije upravljanje terminima. Hoteli i aviokompanije rade to desetljećima. Treće je to da sve ustanove objavljuju termine po istom standardu pouzdanosti', navodi naš sugovornik.
Dok se čeka da državni aparat spoji sve najavljene module, Ivanković poručuje da svoj portal nastavlja razvijati besplatno, kao javno dobro, a u planu su i opcije obavijesti o otkazanim terminima te pomoć pacijentima oko refundacije putnih troškova kada zbog pregleda moraju putovati u drugi grad.
