Astronomi su otkrili iznimno neobičan egzoplanet L 98-59 d koji kruži oko zvijezde u relativnoj blizini našeg dijela galaksije te ima ekstremne uvjete koji podsjećaju na pakleni krajolik. Njegova površina prekrivena je rastaljenom magmom, a atmosfera je gusta, otrovna i iznimno vruća, piše Sky News.

Planet bez čvrste kore

Prema istraživanju objavljenom u časopisu Nature Astronomy, on nema klasičnu unutarnju strukturu kakvu ima Zemlja. Umjesto jasno odvojenih slojeva poput kore i plašta, cijela njegova unutrašnjost sastoji se od dubokog oceana magme.

Vodeći autor studije, Harrison Nicholls sa Sveučilišta u Cambridgeu, ističe da se radi o jedinstvenom 'kašastom' sloju rastaljene stijene bez čvrstih granica te u toj masi mogu postojati sitni kristali stijena, ali oni ne čine stabilnu strukturu.

Ekstremna temperatura i otrovna atmosfera

Temperatura planeta prelazi 1500 stupnjeva Celzija, što je dovoljno da cijela površina ostane trajno rastaljena. Atmosfera je pretežno sastavljena od vodika, ali sadrži i velike količine sumpora.

Oko 10 posto atmosfere čini plin sumporovodik, a prema riječima znanstvenika Raymonda Pierrehumberta, koncentracije tog plina bile bi smrtonosne. Sastav atmosfere također uzrokuje snažan efekt staklenika koji zadržava toplinu i održava planet u trajno rastaljenom stanju.

Neobična građa planeta

Promjer mu je veći za više od 60 posto u odnosu na Zemlju, ali mu je gustoća znatno manja - oko 40 posto Zemljine. Metalna jezgra je relativno mala dok magma čini čak 70 do 90 posto unutarnjeg radijusa. Dubina tog 'oceana magme' procjenjuje se na nekoliko tisuća kilometara, što potvrđuje ekstremnu prirodu ovog svijeta.

Zvijezda i položaj u svemiru

Planet kruži oko crvenog patuljka, zvijezde znatno manje i slabije od Sunca, udaljene oko 34 svjetlosne godine od Zemlje u zviježđu Volans. Ta zvijezda ima tek oko 30 posto mase Sunca i emitira približno jedan posto njegove svjetlosti, a L 98-59 d je jedan od pet poznatih planeta u tom sustavu.

Istraživanje i značenje otkrića

Otkriven je 2019., a dodatno je 2024. godine proučavan pomoću svemirskog teleskopa James Webb, nakon čega su ga 2025. promatrali zemaljski teleskopi, objedinivši otkrića računalnim metodama kako bi rekonstruirali njegov razvoj kroz gotovo pet milijardi godina.

Do danas je otkriveno više od 6100 egzoplaneta, no kombinacija globalnog oceana magme i sumporom bogate atmosfere čini L 98-59 d jedinstvenim primjerom ekstremne planetarne evolucije. Zbog ekstremnih uvjeta znanstvenici zaključuju da on ne može podržavati život kakav poznajemo, no pruža vrijedan uvid u raznolikost planeta u svemiru i procese njihova nastanka.