U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu predstavljeni su rezultati opsežnog istraživanja o korištenju digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije među učenicima, nastavnicima i roditeljima tijekom školske godine 2024./2025., uz preporuke za njihovu odgovornu i svrhovitu primjenu u obrazovanju. Istraživanje su proveli Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET i Hrvatsko katoličko sveučilište u sklopu projekta BrAIn, vrijednog 16 milijuna eura, a on se provodi od 2023. do 2029. godine s ciljem postupnog i sustavnog uvođenja umjetne inteligencije u hrvatski obrazovni sustav te razvoja digitalnih kompetencija učenika i nastavnika
U obrazovnom kontekstu učenici najviše koriste digitalne tehnologije u nastavi informatike, matematike, prirodoslovnih predmeta i stranih jezika, a za učenje i školske zadatke koriste se pametnim telefonima, internetom i umjetnom inteligencijom (AI).
Učenici prepoznaju pozitivne i negativne strane primjene digitalne tehnologije i umjetne inteligencije u obrazovanju te u prosjeku imaju pozitivno mišljenje o njezinoj primjeni u svojoj školi i smatraju da imaju zadovoljavajuću podršku za njezino korištenje.
vezane vijesti
Podsjetimo, od jeseni će se kurikul 'Umjetna inteligencija: od koncepta do primjene' provoditi u svim razredima srednjih škola diljem Hrvatske, čime Ministarstvo znanosti i obrazovanja i mladih širi program koji već obuhvaća ukupno 5455 učenika u osnovnim i srednjim školama.
Prema podacima Ministarstva obrazovanja, u hrvatskim školama trenutačno se provodi kurikul o umjetnoj inteligenciji u 147 osnovnih i 93 srednje škole. Program je zasad organiziran kao izvannastavna aktivnost za osnovnoškolce od petog do osmog razreda te kao fakultativni predmet za učenike drugog i trećeg razreda srednjih škola.
Kurikul je izradila radna skupina sastavljena od nastavnika različitih područja, pedagoga, stručnjaka iz računarstva, predstavnika gospodarstva i CARNET-a, uz suradnju projektnih partnera. Trenutačno se provodi njegova revizija na temelju rezultata akcijskog istraživanja eksperimentalne provedbe tijekom školske godine 2024./2025., u kojem su nastavnici sudjelovali u praćenju i izradi preporuka. Prilagodbe obuhvaćaju ciljeve, ishode učenja, sadržaje i metode poučavanja.
Širenje kurikula
Ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs istaknuo je da je Hrvatska među državama koje su relativno rano prepoznale važnost umjetne inteligencije u obrazovanju.
'Hrvatska je na vrijeme prepoznala da nam slijedi nešto što će postati ključno za koncipiranje obrazovnih procesa u svijetu', rekao je Fuchs, dodajući da su rezultati istraživanja temelj za oblikovanje novog kurikula u eri generativne umjetne inteligencije.
Prema njegovim riječima, cilj nije zamijeniti učitelje tehnologijom, već učenicima i nastavnicima dati alate koji mogu unaprijediti proces učenja. 'Umjetna inteligencija nije zamjena za učitelje i to se ne smije, a vjerujem da ni neće dogoditi', naglasio je ministar.
Najavio je i razvoj digitalnog pomoćnika za učenje koji bi učenicima mogao pružati individualiziranu podršku. Takav sustav, objasnio je, analizirao bi područja u kojima učenik pokazuje slabosti ili snage te predlagao način učenja. 'Zamišljen je kao osobna individualna pomoć učeniku, da mu AI pomogne na osnovi njegovih postignuća u školi i ukaže na što bi trebao obratiti pažnju kako bi imao više znanja i bolje ocjene', rekao je Fuchs.
Plan je da se, nakon dovršetka nacionalnog kurikula, sadržaji vezani uz umjetnu inteligenciju postupno uvedu u škole od petog razreda osnovne škole pa sve do kraja srednjoškolskog obrazovanja.
O samom projektu BrAIn, o čemu je tportal ranije pisao, govorio je Juraj Bilić, pomoćnik ravnatelja CARNET-a za umjetnu inteligenciju. Projekt je započeo 2023. godine, a prve aktivnosti već su testirane u školama. U pilot-fazi sudjelovalo je 240 škola, više od 5000 učenika i više od 500 nastavnika.
'Iskreno smo očekivali manji broj škola, ali ispalo je da je svaka šesta škola uključena u projekt, i to dobrovoljno', rekao je Bilić. Dovoljno je, dodao je, da jedan zainteresirani nastavnik pokrene inicijativu i dobije podršku ravnatelja.
Jedan od ciljeva projekta je razvoj kritičkog odnosa prema umjetnoj inteligenciji, a ne samo tehničko korištenje alata. 'Ako pitate AI model isto pitanje, različiti alati često će dati različite odgovore. To želimo pokazati učenicima – da odgovori koje AI daje nisu uvijek potpuno točni te da ovise o kontekstu i perspektivi', objasnio je.
Bilić: 'Dobro je koristiti što više AI alata'
Juraj Bilić rekao nam je da u svakodnevnom radu redovito koristi više različitih sustava umjetne inteligencije jer upravo usporedba različitih modela pokazuje njihove prednosti, ali i ograničenja. 'Koristim raznolike AI alate – od ChatGPT-ja i Geminija do DeepSeeka, Mistrala i Groka. Usporedba različitih modela pomaže nam razumjeti njihove sposobnosti, ali i njihove razlike', rekao je Bilić.
Dodao je i da često testira mogućnosti različitih modela kreativnim upitima.
'Volim napraviti mali test pa svakom modelu zadam isti zadatak – da mi opiše stanje u Europi kao da to piše Miroslav Krleža. To je zanimljiv način da vidite koliko dobro model razumije stil, kontekst i kulturne reference', kaže.
Ističe da CARNET aktivno surađuje i s europskim AI tvrtkama da bi se razvili kvalitetniji modeli na hrvatskom, a jedan od primjera za to je francuski Mistral.
'Bili smo na sastanku s Mistralom u njihovu sjedištu u Parizu. Razgovarali smo o tome kako osigurati što veći korpus tekstova na hrvatskom jeziku da bi modeli mogli biti kvalitetnije trenirani. Oni rade na tome da njihov model bude što bolje jezično i kulturološki prilagođen hrvatskom jeziku, a razgovori o suradnji se nastavljaju', otkrio je za tportal.
Naglašava i da je uz razvoj tehnologije jednako važno ulagati u edukaciju ljudi koji će je koristiti.
'Važno je da nastavnici i roditelji budu informirani. Zato od iduće školske godine planiramo redovite edukacije za nastavnike, jednom tjedno, a organizirat ćemo i webinare za roditelje o odgovornoj upotrebi umjetne inteligencije', rekao je Bilić.
Virtualni pomoćnik za učenje
CARNET razvija i virtualnog pomoćnika za učenje, sustav koji bi učenicima bio dostupan 24 sata dnevno. Temelji se na velikim jezičnim modelima i otvorenim tehnologijama, a cilj je izbjeći potpunu ovisnost o komercijalnim platformama. 'Mala smo država i ne možemo zauvijek plaćati licence velikim korporacijama. Zato se oslanjamo i na otvorene (open-space) modele koje možemo trenirati svojim obrazovnim sadržajima', rekao je Bilić.
Sustav je trenutačno u beta fazi, a prije primjene mora zadovoljiti zahtjeve GDPR-a i europskog AI Acta. Pomoćnik će neizravno komunicirati s e-Dnevnikom da bi učenicima mogao ponuditi personaliziranu podršku, ali bez pristupa njihovim identitetima.
Istraživanje o digitalnim navikama i dobrobiti učenika predstavila je prof. dr. sc. Marina Merkaš s Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Istraživanje je provedeno u 46 škola iz 16 županija, a uključivalo je gotovo 4000 učenika, 924 roditelja i 382 nastavnika, uz intervjue i fokus-grupe.
Rezultati pokazuju da učenici najčešće koriste digitalne tehnologije za gledanje sadržaja, društvene mreže, igranje igara, slušanje glazbe i komunikaciju, u prosjeku više od tri sata dnevno. Umjetnu inteligenciju i slične alate upotrebljava svaki drugi učenik, osobito u srednjim školama.
U školskom kontekstu učenici najčešće koriste AI za traženje informacija, pomoć pri pisanju, rješavanje zadataka ili objašnjavanje gradiva.
Digitalne navike
Više od 70 posto učenika procjenjuje da ima umjerene do visoke digitalne vještine, no istraživanje pokazuje i određene rizike. Oko 40 posto učenika navodi da su više puta dnevno izloženi reklamama i sadržajima influencera, a 12 do 20 posto njih kaže da se redovito susreću s rizičnim ili neprimjerenim sadržajima na internetu.
Analiza je pokazala i jasnu povezanost između digitalnih rizika i dobrobiti učenika. Veća izloženost rizičnim sadržajima povezana je s nižim zadovoljstvom životom, većom razinom digitalnog stresa i negativnim učincima na fizičko zdravlje, poput problema s vidom ili glavobolja.
Roditelji, prema rezultatima istraživanja, prepoznaju prednosti tehnologije u učenju – brži pristup informacijama, pomoć u izradi školskih zadataka i dijeljenje nastavnih materijala – ali su istodobno zabrinuti zbog prekomjernog vremena pred ekranima, dezinformacija i štetnih sadržaja na internetu.
Nastavnici najčešće koriste digitalne alate u pripremi nastave i izradi materijala, ali relativno mali udio njih redovito koristi AI aplikacije. Mnogi su istaknuli potrebu za dodatnim edukacijama i boljom infrastrukturom da bi tehnologija mogla biti učinkovito integrirana u nastavu.
Zaključak istraživanja je da digitalne tehnologije i umjetna inteligencija već imaju snažan utjecaj na svakodnevni život učenika, ali njihova obrazovna primjena tek treba biti sustavno oblikovana. Sudionici istraživanja – učenici, roditelji i nastavnici – svjesni su i prednosti i rizika tehnologije, zbog čega autori naglašavaju potrebu za sustavnom edukacijom svih dionika obrazovnog sustava.
Preporuke koje prate istraživanje usmjerene su na odgovorno korištenje tehnologije, razvoj kritičkog mišljenja te uspostavljanje ravnoteže između digitalnog i stvarnog svijeta. Učenike se potiče da koriste tehnologiju kao alat koji može pomoći u učenju, ali ne može učiti umjesto njih, dok se roditeljima i nastavnicima preporučuje aktivna komunikacija s djecom o digitalnim rizicima, privatnosti i sigurnosti na internetu.
Autori istraživanja zaključuju kako je ključno osnažiti učenike da razumiju tehnologiju i upravljaju njome, a ne da ona upravlja njima. Upravo na tom principu temelji se i projekt BrAIn, čiji je cilj razviti digitalne kompetencije, kritičko razmišljanje i odgovorno korištenje umjetne inteligencije u hrvatskom obrazovnom sustavu.
