Nova dugoročna studija pokazuje da je tzv. MIND dijeta povezana sa sporijim gubitkom moždanog tkiva i manjim promjenama koje se dovode u vezu s opadanjem pamćenja i demencijom, no stručnjaci upozoravaju da nalaze ipak treba tumačiti oprezno.

Prehrana bogata lisnatim zelenim povrćem, bobičastim voćem, orašastim plodovima, maslinovim uljem i ribom povezana je sa sporijim promjenama na mozgu koje dolaze sa starenjem, pokazuje studija objavljena u časopisu Journal of Neurology, Neurosurgery & Psychiatry. Riječ je o takozvanoj MIND dijeti, prehrambenom obrascu nastalom kombinacijom mediteranske i DASH prehrane, osmišljenom kako bi se smanjio rizik od neurodegenerativnih promjena, piše Daily Mail.

Istraživači su oko 12 godina pratili 1647 sredovječnih i starijih ispitanika, a oni su ispunjavali detaljne upitnike o prehrani koji su obuhvatili oko 140 namirnica i tijekom praćenja najmanje dva puta MR-om im je sniman mozak.

Svakom sudioniku dodijeljen je MIND rezultat od 0 do 15, ovisno o tome koliko mu je prehrana bila bliska preporukama, a prosječan rezultat iznosio je 6,8. Više rezultate češće su imale žene, visokoobrazovani i nepušači, a u toj su skupini bile i niže stope dijabetesa tipa 2, povišenog krvnog tlaka i bolesti srca, stanja koja se i inače povezuju s većim rizikom od demencije.

Što su pokazale snimke mozga

Kao što se i očekivalo, kod svih je sudionika zabilježen određeni stupanj promjena povezanih sa starenjem. No oni koji su se dosljednije držali MIND dijete imali su sporiji pad sive tvari i manje širenje moždanih komora, prostora ispunjenih tekućinom koji se povećavaju kako moždano tkivo propada.

Najizraženije razlike uočene su u hipokampusu, dijelu mozga ključnom za učenje i pamćenje. Upravo je taj dio osobito važan u istraživanjima kognitivnog pada i demencije.

Prema analizi, porast MIND rezultata za tri boda bio je povezan s promjenama koje odgovaraju otprilike dvije i pol godine sporijeg starenja mozga. Strože pridržavanje prehrane bilo je povezano i sa sporijim širenjem moždanih komora, što odgovara otprilike jednoj godini sporijeg starenja.

Autori su pritom zamijetili da su koristi bile izraženije kod starijih, tjelesno aktivnih i osoba bez prekomjerne tjelesne mase, što sugerira da najveći učinak vjerojatno daje kombinacija više zdravih životnih navika, a ne samo prehrana.

Na čemu se temelji MIND dijeta

MIND je kratica za Mediterranean-DASH Intervention for Neurodegenerative Delay. Riječ je o prehrambenom modelu koji stavlja naglasak na lisnato zeleno povrće poput špinata i kelja, drugo povrće, orašaste plodove, bobičasto voće, mahunarke, cjelovite žitarice, ribu, perad i maslinovo ulje. Umjeren unos crnog vina navodi se kao opcionalan dio preporuka.

U praksi to znači najmanje šest porcija lisnatog zelenog povrća tjedno, barem jednu porciju drugog povrća dnevno, pet porcija orašastih plodova tjedno, dvije porcije bobičastog voća, tri porcije mahunarki, tri porcije cjelovitih žitarica dnevno, ribu barem jednom tjedno i perad najmanje dvaput tjedno. Maslinovo ulje preporučuje se kao glavna masnoća za pripremu hrane.

S druge strane, preporuka je ograničiti crveno meso, maslac i margarin, sir, kolače i slastice te prženu i brzu hranu. Za te skupine namirnica preporučuje se najviše jedna porcija tjedno.

Ohrabrujući nalazi, ali uz važno upozorenje

Znanstvenici pretpostavljaju da bi zaštitni učinak ovakve prehrane mogao biti povezan sa smanjenjem oksidativnog stresa i upalnih procesa. Hrana bogata antioksidantima, poput bobičastog voća, te kvalitetni izvori proteina mogli bi pomoći u zaštiti živčanih stanica, a prehrana bogata nezdravim mastima i prerađenom hranom može pridonositi upali i oštećenju krvnih žila.

Ipak, studija je donijela i nekoliko neočekivanih nalaza. Veći unos cjelovitih žitarica bio je povezan s manje povoljnim promjenama na nekim moždanim pokazateljima, a veći unos sira bio je povezan sa sporijim padom dijela pokazatelja. Autori zato ističu da su potrebna dodatna i dugoročnija istraživanja da bi se preciznije razjasnilo kako pojedine namirnice i obrasci prehrane utječu na starenje mozga.

Na oprez pozivaju i neovisni stručnjaci. Budući da je riječ o opservacijskoj studiji, rezultati ne znače da MIND dijeta izravno sprječava starenje mozga ili demenciju, no uklapaju se u sve veći broj istraživanja koja pokazuju da zdrava i uravnotežena prehrana, redovita tjelesna aktivnost, nepušenje, kontrola krvnog tlaka i šećera u krvi te umjereniji unos alkohola mogu pomoći u očuvanju zdravlja mozga.