Tim hrvatskih znanstvenika, liječnika i kliničara pokazao je da je Parkinsonova bolest povezana s mjerljivim promjenama u određenim obrambenim stanicama u krvi, a rezultati njihova rada važni su u povezivanju te bolesti s upalnim procesima izvan mozga.

Istraživanje, koje je objavljeno u časopisu 'npj Parkinson's Disease', izdavača Springer Nature, proveo je multidisciplinarni tim stručnjaka s KBC-a Zagreb, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta Ruđer Bošković i Klinike za infektivne bolesti 'Dr. Fran Mihaljević'.

Parkinsonova bolest najčešće se prepoznaje po tremoru, usporenosti i drugim poteškoćama pokreta, a pritom se u mozgu godinama odvijaju procesi koji izvana nisu vidljivi.

Među tim procesima je i kronična upala u živčanom sustavu, kao jedan od mehanizama koji može utjecati na tijek bolesti, a upravo je to bilo u fokusu znanstvenika.

Što se događa u krvi oboljelih

Istraživanje je bilo usmjereno na to kako izgleda periferna imunološka slika u Parkinsonovoj bolesti, odnosno na to koje se vrste imunosnih stanica u krvi mijenjaju i kakve signale aktivnosti nose, ističe se u priopćenju Instituta Ruđer Bošković.

Istraživači su pratili dvije vrste obrambenih stanica - dendritične stanice, koje prepoznaju signale opasnosti, prenose tu informaciju drugim stanicama te time 'usmjeravaju' cjelokupni obrambeni odgovor, te CD4+ T-stanice, koje su pak 'koordinatori' obrane jer pomažu organizmu u odluci kada treba pojačati, a kada smiriti reakciju.

Sekvenciranje RNK na razini pojedinačne stanice

U svom su radu, navodi se u priopćenju Instituta, istraživači usporedili uzorke krvi osoba s Parkinsonovom bolešću i kontrolnih ispitanika.

Sarah Meglaj Bakrač s Medicinskog fakulteta objasnila je kako su najprije ciljane imunosne stanice izdvojili iz krvi magnetskom separacijom, a zatim ih analizirali protočnom citometrijom i sekvenciranjem RNK na razini pojedinačne stanice.

'Ovaj pristup nam je omogućio da vidimo i rijetke podskupine koje se u prosječnim rezultatima lako izgube', navodi Meglaj Bakrač, koja je uz Katarinu Mandić s IRB-a prva autorica rada.

Postoji više visokospecijaliziranih podtipova CD4 T-stanica i dendritičnih stanica, ali ih u krvi ima vrlo malo, što otežava njihovo istraživanje.

Znanstvenici su zato obogatili uzorke upravo tim rijetkim stanicama kako bi ih mogli preciznije analizirati i pratiti njihovu ulogu u imunosnim procesima kod Parkinsonove bolesti.

Kako ističe dopisna autorica rada i docentica s Medicinskog fakulteta Antonela Blažeković, 'najjasniji nalaz bio je da postoji specifična skupina dendritičnih stanica i CD4 T-stanica koje se aktiviraju u imunosnim procesima osoba s Parkinsonovom bolešću'.

Ključna bioinformatička analiza provedena na IRB-u

Važnu ulogu u istraživanju imao je proces bioinformatičke analize, kojim je istraženo što se događa unutar pojedinih podtipova stanica i kakvi se biološki procesi u njima naziru.

Znanstvenice s IRB-a, Katarina Mandić i Anja Barešić, provele su analizu ekspresije gena, odnosno identifikaciju uputa koje su u stanicama trenutačno aktivne, i to na razini svake pojedinačne stanice.

'Koristile smo naše superračunalo kako bi iz velike količine podataka - nekoliko desetaka tisuća stanica i gena - pouzdano izdvojile razlike između oboljelih i kontrolne skupine', navode te znanstvenice, dodajući kako su tako identificirale gene, podskupine stanica i biološke procese koji se najviše ističu u Parkinsonovoj bolesti.

Ravnatelj KBC-a Zagreb Fran Borovečki naglasio je kako rezultati istraživanja pokazuju da Parkinsonova bolest nije povezana samo s promjenama u mozgu, nego i s mjerljivim promjenama u imunosnom sustavu u krvi, koje se uklapaju u sliku upalnih procesa.

'Važno je naglasiti da naše istraživanje pritom ne tvrdi da je pronađena nova terapija, nego identificira 'gdje tražiti' i koje se imunosne komponente u krvi posebno ističu u usporedbi oboljelih i kontrola', zaključio je Borovečki.

Istraživanje je provedeno u sklopu projekta 'Molecular mechanisms of immune response and inflammasome activation in Parkinson's disease', koji je financirala Hrvatska zaklada za znanost.