Studija je pokazala da su više razine proteina koji uzrokuje promjene u mozgu, kakve se viđaju kod Alzheimerove bolesti, snažno povezane s kognitivnim padom kod inače zdravih žena.

Ovo otkriće moglo bi pomoći liječnicima da desetljećima prije pojave simptoma prepoznaju žene koje su pod povećanim rizikom, čime se otvara prostor za ranije praćenje i strategije prevencije, piše Daily Mail.

'Tako dugo razdoblje otvara vrata ranijim preventivnim strategijama i ciljanijem praćenju, umjesto da se čeka da problemi s pamćenjem počnu utjecati na svakodnevni život', rekao je profesor Aladdin Shadyab, glavni autor studije sa Sveučilišta Kalifornija u San Diegu.

Takav pristup predstavljao bi veliku promjenu u odnosu na sadašnje dijagnostičke metode jer se obično oslanjaju na uočljive znakove gubitka pamćenja i kognitivnog propadanja, kada je bolest već uzela maha.

Istraživanje, objavljeno u časopisu JAMA Network Open, pratilo je 2766 žena u dobi od 65 do 79 godina.

Na početku su sve sudionice bile kognitivno zdrave.

Protein povezan s Alzheimerovom bolešću

Uzorci krvi prikupljeni na početku studije kasnije su analizirani na prisutnost proteina nazvanog p-tau217.

Taj je protein povezan s ljepljivim nakupinama i isprepletenim vlaknima koja se nakupljaju u mozgu oboljelih od Alzheimerove bolesti te oštećuju moždane stanice i ometaju signale kojima komuniciraju.

Alzheimerova bolest najčešći je oblik demencije i smatra se da čini oko 60 do 70 posto svih slučajeva.

U 25 godina praćenja istraživači su bilježili koje su sudionice razvile blago kognitivno oštećenje, ranu fazu problema s pamćenjem i razmišljanjem, kao i demenciju. Žene koje su na početku istraživanja imale više razine tog proteina u krvi bile su otprilike tri puta sklonije razvoju demencije kasnije u životu. Ipak, rezultati su pokazali i da se rizik razlikovao među pojedinim skupinama.

Žene koje su na početku istraživanja imale 70 ili više godina i povišene razine p-tau217 vjerojatnije su pokazivale izraženije znakove kognitivnog propadanja od mlađih sudionica. Više razine tog proteina također su bile snažnije povezane s lošijim kognitivnim ishodima kod žena koje nose gen APOE-E4, genetsku varijantu za koju se zna da povećava rizik od Alzheimerove bolesti.

Istraživači navode i da su žene koje su uzimale hormonsku nadomjesnu terapiju zbog simptoma menopauze, a istodobno imale povišene razine p-tau217, bile sklonije razvoju demencije.

Menopauza se ranije povezivala sa smanjenjem sive tvari u mozgu, tkiva koje sadrži većinu živčanih stanica i ima ključnu ulogu u pamćenju, emocijama i pokretima, što bi djelomično moglo objasniti zašto žene češće od muškaraca razvijaju demenciju.

Povišene razine p-tau217 predviđale su demenciju i kod bijelih žena i kod crnkinja, no s ranim problemima s pamćenjem bile su povezane samo kod bijelih sudionica, što upućuje na to da bi na rani kognitivni pad kod crnih žena mogli utjecati drukčiji čimbenici. Profesor Shadyab dodao je: 'Konačni cilj nije samo predviđanje, nego i korištenje tog znanja kako bi se demencija odgodila ili u potpunosti spriječila.'

Stručnjaci pozdravljaju rezultate, ali pozivaju na oprez

Stručnjaci koji nisu sudjelovali u studiji pozdravili su rezultate, ali upozoravaju da su potrebna dodatna istraživanja.

Profesorica Tara Spires-Jones sa Sveučilišta u Edinburghu rekla je: 'Riječ je o dobro provedenoj opservacijskoj studiji koja pokazuje da rasa, starija dob i korištenje hormonske nadomjesne terapije mogu utjecati na to koliko je krvni test učinkovit u predviđanju kognitivnog propadanja i demencije kod žena.'

'Dobro razumijevanje toga kako dob, rasa i hormonska nadomjesna terapija mogu utjecati na tumačenje ovakvog tipa krvnog testa važno je za buduća klinička ispitivanja', rekla je. Ipak, dodala je da istraživanje ne može objasniti zašto hormonska nadomjesna terapija utječe na rizik od demencije ili na učinkovitost samog testa.

Neurolozi sa Sveučilišta Oxford također su rezultate opisali kao 'impresivne', ali su naglasili da neće svaka osoba s visokim razinama tog proteina razviti demenciju, što znači da pozitivan test nije jamstvo da će se bolest doista pojaviti.

Michelle Dyson, glavna izvršna direktorica organizacije Alzheimer's Society, rekla je: 'Krvni testovi mogli bi promijeniti način na koji se dijagnosticira demencija, a istraživanje koje financiramo ima cilj omogućiti da krvni test za simptomatsku Alzheimerovu bolest postane rutinski dostupan u sklopu NHS-a u sljedećih nekoliko godina.'

Ova studija sugerira da bi kod žena mogla postojati povezanost između više razine biomarkera p-tau127 ranije u životu i povećanog rizika od razvoja demencije 25 godina poslije. Rezultati su obećavajući, ali, naravno, potrebno je još istraživanja kako bi se razumjelo može li rano prepoznavanje biomarkera utjecati na to hoće li osoba kasnije u životu razviti demenciju.