Ultra-prerađena hrana, koju većina svakodnevno konzumira, danas je veći uzrok rane smrti nego pušenje, upozorava britanski liječnik Chris van Tulleken. Problem nije samo u kilogramima, nego u dugoročnim posljedicama za zdravlje i okoliš. Britanski liječnik i znanstveni komunikator Chris van Tulleken upozorio je da određena vrsta hrane može biti čak štetnija od pušenja. Gostujući u podcastu Diary of a CEO kod Stevena Bartletta, otvoreno je progovorio o onome što naziva jednom od najvećih zdravstvenih prijetnji današnjice – ultra-prerađenoj hrani.

Riječ je o industrijski proizvedenim proizvodima koji su, kako kaže, 'jednako ovisnički kao duhan ili alkohol', ali dugoročno mogu imati još ozbiljnije posljedice za organizam.

Zbunjenost oko prehrane

Van Tulleken ističe kako je problem i u tome što ljudi zapravo ne znaju što jedu. 'Vrlo dugo smo bili potpuno zbunjeni oko toga što bismo trebali jesti. Hranu koja nam šteti nazivali smo brzom ili prerađenom hranom – bogatom mastima, soli i šećerom – ali nismo imali jasan način da je definiramo', rekao je.

Dodaje da se problem ne odnosi samo na siromašnije dijelove svijeta, nego i na razvijene zemlje poput Ujedinjenog Kraljevstva, osobito među populacijom nižih prihoda.

Veći uzrok smrtnosti od pušenja

Prema njegovim riječima, loša prehrana – konkretno prehrana bogata ultra-prerađenim proizvodima – danas je vodeći uzrok rane smrti na globalnoj razini. 'Takva prehrana nadmašila je duhan kao glavni uzrok prerane smrti, ne samo kod ljudi, nego i kod životinja koje uzgajamo, pa čak i divljih životinja', istaknuo je.

Osim zdravstvenog utjecaja, upozorava i na šire posljedice: sustav proizvodnje ultrapreradene hrane jedan je od glavnih uzroka gubitka bioraznolikosti, velik izvor emisija ugljika te vodeći uzrok onečišćenja plastikom.

Kako je sve počelo

Pojam ultra-prerađene hrane definiran je prije otprilike desetak godina, a razvili su ga znanstvenici u Brazilu. Upravo su zemlje Latinske Amerike prve osjetile posljedice nagle promjene prehrambenih navika. 'U zemljama poput Meksika, Kolumbije i Brazila pretilost je bila gotovo nepoznata, a u samo deset godina postala je dominantan javnozdravstveni problem', rekao je liječnik.

Znanstveni dokazi sve su jasniji. Jedno istraživanje pokazalo je da je visoka konzumacija ultrapreradene hrane povezana s većim rizikom od kroničnih bolesti i mentalnih poremećaja. 'Nijedna studija nije pokazala pozitivan zdravstveni učinak takve prehrane', navodi se u zaključku.

Druga istraživanja dodatno potvrđuju povezanost s povećanim rizikom od smrtnosti, osobito od kardiovaskularnih bolesti.

Ovisnost i pogrešan pristup

Van Tulleken naglašava da ultra-prerađena hrana kod nekih ljudi izaziva ovisnost usporedivu s onom o duhanu, alkoholu ili kockanju. Ipak, upozorava da 'prigovaranje' ljudima zbog prehrane ne daje rezultate. 'To često ima suprotan učinak i dodatno ih gura prema nezdravim navikama', kaže.

Koliki utjecaj promjena prehrane može imati, pokazuje i iskustvo jednog gledatelja koji je nakon slušanja podcasta izbacio ultra-prerađenu hranu. 'Od lipnja 2023. gotovo sam je potpuno izbacio iz prehrane. U početku sam mislio da će biti nemoguće, ali zapravo je bilo vrlo jednostavno', napisao je. Umjesto grickalica počeo je jesti voće i orašaste plodove, a obroke pripremati kod kuće. Bez smanjivanja porcija i bez intenzivnog vježbanja, u pet mjeseci smršavio je više od 12 kilograma.