Na društvenim mrežama sve je više objava koje upozoravaju na navodne opasnosti od kortizolskih 'spikeova'. Spominju se jutarnja kava natašte i određene vrste tjelovježbe kao okidači koje treba izbjegavati. No stručnjaci poručuju – zdrave osobe nemaju razloga za strah.

Što je zapravo kortizol?

Kortizol je ključni hormon koji regulira metabolizam, imunosni sustav te kognitivne i emocionalne procese. Luče ga nadbubrežne žlijezde smještene iznad bubrega, a njegov rad kontrolira hipofiza – takozvana 'glavna žlijezda' u bazi mozga.

Njegovo lučenje prati izražen dnevni ritam. Razina kortizola naglo raste unutar prvog sata nakon buđenja, što se naziva 'reakcija buđenja kortizola'. Upravo taj jutarnji porast pomaže nam da se razbudimo i pripremimo za dnevne izazove. Što je taj vrhunac izraženiji, to se organizam bolje nosi s fizičkim i mentalnim opterećenjima.

Tijekom dana razine postupno padaju, a navečer su prirodno niske kako bi se potaknuo san. Uz taj osnovni ritam javljaju se i kratkotrajni porasti kada smo suočeni s naporom – intenzivnim treningom, stresnim rokom ili infekcijom. Ti su porasti zaštitni: održavaju krvni tlak, fokus i dostupnost energije.

Kava natašte i vježbanje: ima li razloga za paniku?

Na razinu kortizola utječu spol, dob, genetika, ali i prehrana, tjelesna aktivnost, stres, svjetlo i bolesti. Kada je riječ o kavi, ne postoje randomizirana kontrolirana istraživanja koja bi uspoređivala učinak ispijanja kave natašte i nakon obroka.

Poznato je da kava može povisiti razinu kortizola – u jednom istraživanju i do 30 posto – no kod osoba koje redovito piju kavu taj je učinak često zanemariv. Čini se da je važnije vrijeme konzumacije nego to pije li se kava uz hranu. Kod redovitih konzumenata jutarnji unos kofeina nije značajno remetio dnevni ritam kortizola, dok je konzumacija u kasnijim poslijepodnevnim satima bila povezana s višim razinama tijekom dana.

Slično vrijedi i za tjelovježbu. Neka istraživanja pokazuju da osobe koje vježbaju ranije tijekom dana imaju izraženiji pad kortizola nakon jutarnjeg vrhunca i niže večernje razine, što može olakšati uspavljivanje.

Kada kortizol postaje problem?

Umjesto kratkotrajnih 'skokova', razlog za zabrinutost su trajno povišene razine kortizola. Dugotrajni stres – primjerice kronični poslovni pritisak ili problemi u odnosima – može dovesti do stalne izloženosti organizma povišenom kortizolu, bez njegova prirodnog dnevnog ritma rasta i pada.

Sličan učinak može imati i dugotrajno uzimanje lijekova s djelovanjem sličnim kortizolu, poput kortikosteroida. Rijetka stanja, kao što je Cushingov sindrom, također uzrokuju kronično povišene razine ovog hormona.

Pametni satovi koji mjere 'stres' to ne čine izravnim mjerenjem kortizola, nego preko varijabilnosti srčanog ritma. Za pouzdano utvrđivanje povišenog kortizola potrebne su specifične pretrage krvi, sline ili urina. Ako postoji sumnja na hormonski poremećaj, prvi korak je razgovor s liječnikom, a po potrebi i upućivanje endokrinologu.