Gdje Europljani najbolje spavaju na odmoru? Europski indeks kvalitete sna za 2026. rangirao je 25 gradova
Spavanje nije samo odmor: ono regenerira tijelo, jača imunitet i poboljšava raspoloženje. Većina odraslih treba 7-9 sati noćnog sna, ali stres (posao, obitelj, vijesti) remeti taj ciklus te dovodi do nesanice ili površnog spavanja. Međutim, sada je provedeno i istraživanje koje otkriva gdje se najbolje spava!
Europski indeks kvalitete sna za 2026. analizirao je uvjete spavanja u 25 gradova kako bi identificirao idealne destinacije za turistički odmor i oporavak, prenosi Daily Mail.
Studija je procjenjivala ključne ekološke i ponašajne čimbenike koji utječu na noćni san: od razina buke i svjetlosnog zagađenja preko kvalitete zraka pa do stopa pušenja, konzumacije alkohola te prosječne duljine sna među lokalnim stanovništvom i gostima.
Svaki parametar ocijenjen je sustavom kaznenih bodova, gdje manji ukupni rezultat signalizira superiorne uvjete za odmor.
Kao gradovi koji nude najlošiji san pokazali su se Prag, Varšava i Barcelona jer su, prema istraživanju, obilježeni stalnom noćnom bukom i intenzivnim prometom.
Gdje se najbolje spava?
- Zürich
- Amsterdam
- Stockholm
- Kopenhagen
- Bruxelles
- Stuttgart
- Basel
- Hamburg
- München
- Ženeva
- Köln
- Frankfurt na Majni
- Berlin
- Graz
- Linz
- Rim
- Pariz
- Madrid
- Budimpešta
- London
- Milano
- Beč
- Barcelona
- Varšava
- Prag
Prag je posebno penaliziran radi visoke potrošnje alkohola, pušačkih navika te izražene buke u odnosu na konkurenciju. Barcelona, treća na popisu najgorih, predvodi u razinama buke među svim gradovima zahvaljujući masovnom turizmu, burnom noćnom životu i kompaktnim stambenim zonama.
London je završio na skromnom 20. mjestu, patiti zbog zagađene zraka, kasnih radnih sati, prometne gužve i opće urbane buke, posebice na turističkim žarištima.
S druge strane, Zürich je okrunjen titulom europskog šampiona za san, uz Amsterdam i Stockholm.
Ovi su se gradovi istaknuli smanjenom bukom i efikasnim reguliranjem noćnih aktivnosti: Zürich svojim niskim svjetlosnim zagađenjem i stabilnom kvalitetom zraka, dok Amsterdam i Stockholm koriste pametno urbanističko planiranje: zelene oaze i optimizirani promet za amortizaciju zvukova.