PRIZNANJE U BEOGRADU

Oliver Frljić: Nastavljam se baviti balkanskim fašizmima

  • Autor: Mija Pavliša
  • Zadnja izmjena 04.10.2014 10:23
  • Objavljeno 04.10.2014 u 07:00
Oliver Frljić

Oliver Frljić

Izvor: Pixsell / Autor: Photo: Davor Puklavec/PIXSELL

Nakon Grand Prixa predstavi ‘Aleksandra Zec’ na jednom od najvećih regionalnih festivala, Oliver Frljić najavljujue da se nastavlja baviti balkanskim fašizmima, bili oni obučeni u građansko ili totalitarno ruho. Na repertoaru ovog redatelja slijedi propitivanje promjene imena kazališta 'Kerempuh' u devedesetima te zagrebački HNK u doba NDH

Drugu godinu zaredom režiser i odnedavno intendant riječkog HNK Oliver Frljić na beogradskom kazališnom festivalu Bitef osvojio je Grand Prix međunarodnog žirija. Lani za predstavu ‘Zoran Đinđić’ o ubojstvu srpskog premijera nastalu u produkciji beogradskog Ateljea 212, a prije nekoliko dana nagrađen je za predstavu ‘Aleksandra Zec’ rađenu u riječkom HNK.

S obje predstave Frljić je podigao priličnu frku natjeravši publiku prvo Srbije, potom i Hrvatske, da se zamisli nad zločincima iz vlastitih redova. Riječima da je u Beogradu Hrvat, u Zagrebu četnik i Srbin, Frljić je sam najbolje sažeo kako ga dočekuju u regiji. I ne griješi ni milimetra. Jer između prosvjeda u Rijeci pred premijeru ‘Aleksandre Zec’ u travnju ove godine i Grand Prixa dodijeljenog toj predstavi u Beogradu neki dan, kilometri su bijega od inventure mračnih dijelova vlasite povijesti.

Aleksandra Zec

'Ono što brojači krvnih zrnaca zaboravljaju i u Zagrebu i u Beogradu jest činjenica da je Aleksandra Zec bila dijete iz miješanog braka'

‘Jedna stvar je reakcija uglednog međunarodnog žirija na Bitefu, a druga prosvjedi branitelja koji predstavu nisu ni vidjeli’, kazao je Oliver Frljić za tportal, dodajući da je ‘Aleksandra Zec’ nastala upravo zato da bi pobudila empatije i prema onima koji ne pripadaju većinskom nacionalnom korpusu ili im biće nema traženu stoprostotnu nacionalnu čistoću.

‘Naime, ono što brojači krvnih zrnaca zaboravljaju i u Zagrebu i u Beogradu, jest činjenica da je Aleksandra Zec bila dijete iz miješanog braka. Kako bilo da bilo, balkanskim fašizmima, bili oni obučeni u građansko ili totalitarno ruho, nastavljam se baviti’, kaže Frljić.

Frljić rezolutno odbija mogućnost da, kad je riječ o njegovim predstavama, beogradska nagrada ‘Aleksandri Zec’ može pridonijeti umjerenijim reakcijama u Hrvatskoj.

‘Mislim da će domaći kazališni jal, zaboravljajući da je predstava na Bitefu dobila nagradu međunarodnog žirija i da je prošle godine tu istu nagradu dobio ‘Zoran Đinđić’ iz Ateljea 212, krenuti sa svojom kuloarskom pameću i za uspjeh na ovom najstarijem i najuglednijem regionalnom festivalu optužiti njezinu temu. Silina reakcija na ‘Aleksandru Zec’, orkestrirani napadi iz najtiražnijih dnevnih listova, dijeljenje poginule djece po njihovoj nacionalnoj pripadnosti, sve su to žalosni pokazatelji niske civilizacijske razine na kojoj se danas nalazi hrvatsko društvo, trajno okovano devedestima’, zaključuje Frljić koji posljedice tih okova propituje i u svom najnovijem projektu ‘Jazavac u Kerempuhu’ najavljenom za 10. listopada, a u kojem pred sud izvodi zaslužne za promjenu imena tog zagrebačkog kazališta 1994. nekad zvanog Jazavac po drami 'Jazavac pred sudom' (srpskog) pisca Petra Kočića.

Nakon presude jazavcu, Frljić u riječkom HNK režira ‘Hrvatsko glumište u spomen na Hrvatskog Fausta Slobodana Šnajdera’, a riječ je o tekstu koji nas vraća u zagrebački HNK mračnog doba Nezavisne države Hrvatske.

Možemo poželjeti da će intendantica zagrebačkog HNK Dubravka Vrgoč pronaći termin da ugosti kontroverzan Šnajderov tekst, odnosno adaptaciju Frljića i Marina Blaževića, pa da se na vrelu inspiracije odigra još jedan povijesni obračun.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!