Zagrebačka kulturna topografija mogla bi se opisati kao niz paralelnih svjetova – velikih institucija s jedne i raspršenih kvartovskih mikro-scena s druge strane. Kao pokušaj da se ta podjela napokon premosti, pojavila se nova "kvartovska" inicijativa Kvadrat kulture, koja po prvi put okuplja četiri centra za kulturu – Trešnjevka, Novi Zagreb, Peščenica i Maksimir – u model suradnje koji počiva na sustavnoj razmjeni kroz cirkulaciju programa, publike i znanja.

Pod geslom "Četiri centra, jedan doživljaj", projekt uvodi jednostavnu, ali operativno zahtjevnu logiku kvartovskih turneja – svaki centar postaje domaćin koji ugošćuje programe ostalih, čime se lokalne kulturne prakse izmještaju iz svojih uobičajenih konteksta i testiraju u novim zajednicama. Ritam projekta prati izmjenu godišnjih doba, pa se susreti raspoređuju kroz četiri točke u godini – od proljetnog otvaranja na Trešnjevci, preko lipanjskog programa na Peščenici, jesenskog susreta u Novom Zagrebu do zimskog zatvaranja u Maksimiru. U takvom ciklusu izmjene domaćinstava oblikuje se i programski profil: eklektičan i otvoren različitim publikama, od radionica – dramskih, likovnih, ekoloških i psiholoških – do kazališnih predstava, izložbi, filmskih projekcija i razgovornih formata.

Iza projekta stoje ravnatelji četiriju centara – Dorotea Šušak, Ivana Viđak Bjedov, Igor Weidlich i Goran Komerički – koji, svatko iz perspektive vlastite institucije, otvaraju pitanje kako danas misliti ulogu centara za kulturu kao mjesta oblikovanja i razmjene kulturnih sadržaja, ali i kao infrastrukturne točke zajednice. Uoči inauguracije programa 7. svibnja, popričali smo o razlozima pokretanja ove platforme, razlikama koje žele sačuvati jednako koliko i o suradnji koju žele razvijati, ali i o tome može li jedan ovakav projekt dugoročno promijeniti način na koji grad zamišlja vlastitu kulturnu mrežu.

Kvadrat kulture ujedinjuje četiri ključna zagrebačka kvarta – što je bio glavni pokretač da izađete iz okvira vlastitih institucija i krenete u ovu vrstu međukvartovske kulturne razmjene?

IVANA VIĐAK BJEDOV (CZK Novi Zagreb): Ideja se rodila gotovo instinktivno. S obzirom na to da smo od prošle godine svo četvero novi ravnatelji centara za kulturu, svatko u svom dijelu grada, razgovarali smo o programskim planovima i mogućnostima koje nas očekuju. Shvatili smo da je upravo bogatstvo i raznovrsnost naših programa nešto što možemo podijeliti, a kroz umrežavanje ujedno ojačati međusobne spone te odnose među suradnicima u centrima. Takav vid suradnje za Centar za kulturu Novi Zagreb, koji djeluje gotovo 50 godina kao kulturna institucija u Novom Zagrebu, logičan je nastavak, jer kulturu ne promatramo isključivo kao programski sadržaj, već i kao dugoročan proces koji povezuje ljude, znanja i umjetnost.

IGOR WEIDLICH (CeKaPe): Treba reći i da je tu bila velika i vrijedna Goranova inicijativa da spoji nas četvero 'svježih' ravnatelja. Potom je tu i želja da jedni drugima pokažemo što radimo, na razini centara, ali i u smislu kulturne ponude koju dajemo našim korisnicima. A ništa manje nije važna nije ni želja da razmjenjujemo iskustva u radu, u pristupima publici i programima, sve kako bismo obogatili i živote zajednica u kojima programe provodimo.

DOROTEA ŠUŠAK (CZK Trešnjevka): Centri za kulturu u svojoj esenciji imaju pružanje kulturnog sadržaja i umjetnosti kao obliku podrške razvoju lokalne zajednice, što podrazumijeva i dubinsko poznavanje potreba svojih korisnika/ca i publike, pa i građanstva u širem smislu. Unatoč tome, postoji niz silnica koje spajaju kvartovsku kulturu Zagreba, ali i nijanse različitosti koje također treba prepoznavati, pružiti polje vidljivosti i premrežja. U tom smislu, prepoznali smo važnost prilike da se zajednice Trešnjevke, Maksimira, Novog Zagreba i Peščenice bolje upoznaju, dijeleći primjere dobre prakse ali i osmišljavajući dugoročne prakse zajedničke sinergije i razvoja.

GORAN KOMERIČKI (CKM): Htjeli smo, kao četvero novih ravnatelja, pripremiti projekt koji izlazi iz okvira pojedinih kvartova i povezuje naše programe. Ideja je bila omogućiti publici drugih dijelova grada da upozna programe ostalih centara – kroz jedan dan kulture koji zajednički oblikuju četiri različita programska tima, svaki sa svojim identitetom. Time smo željeli potaknuti stvarnu međuinstitucionalnu suradnju koja se nadopunjuje i povezuje, i prema publici i među nama samima. Vjerujemo da takva platforma može otvoriti prostor za nove projekte i koncepte, ali i dodatno osnažiti centre za kulturu kao mjesta koja okupljaju raznolike, kreativne umjetničke prakse. Jednako važno, kroz ovaj proces povezujemo i vlastite timove – umrežavamo se i razmjenjujemo iskustva.

Slogan projekta je "Četiri centra, jedan doživljaj". Na koji način pojedini centri pridonose toj zajedničkoj sinergiji, a što je ono specifično i autentično što ljubomorno svatko od vas čuva kao identitet svog kvarta?

IVANA VIĐAK BJEDOV: Da, svaki centar nosi svoj poseban pečat i način na koji se razvijao kroz godine. Posebnost Centra za kulturu Novi Zagreb je naš geografski smještaj, između ruralne i izrazito urbane sredine, koji nam nudi jedinstvenu priliku, ali i odgovornost povezivanja suvremenih kulturno-umjetničkih praksi s tradicijskim kulturnim nasljeđem, stvarajući tako dijalog između različitih identiteta. Veći dio naših programa usmjeren je na glazbenu i likovnu djelatnost te radioničke programe. U posljednjih godinu dana kreirali smo i nove programe – filmske, književne i kazališne. U sklopu Kvadrata kulture predstavit ćemo dio svojih glazbenih, radioničkih i književnih programa za koje vjerujemo da odražavaju identitet i programski smjer našeg centra. Svoj popularni radionički program ovaj ćemo put predstaviti kroz Ludi labos: Transformacija otpada - Morske dubine i cvjetne livade, koji će malim polaznicima skrenuti pozornost na krhkost različitih ekosustava.

GORAN KOMERIČKI: Centar za kulturu Maksimir u prvoj godini Kvadrata kulture sudjeluje nizom programa kroz koje, među ostalim, obilježavamo i 50 godina postojanja Centra. Donosimo putujuću pop-up izložbu koja spaja tekstil i strip, sadržaje za djecu, gostovanje Gospodina "i" s pričom o povijesti kulturne ponude Maksimira, kao i programe usmjerene na popularizaciju subkulturnih fenomena – od skate kulture do DJ i dramskih radionica predvođenih sjajnim glumačkim imenima. Tako u Centar za kulturu Trešnjevka dolazimo s likovnom radionicom za djecu Proljeće proleti, dramskom radionicom za djecu, psihološkom radionicom za odrasle Moj unutarnji oslonac i putujućom izložbom POP UP Crta. Taj proces razmjene vidimo kao priliku za daljnji razvoj, pa i u kontekstu obilježavanja obljetnice CKM-a, jer svaka je nova ideja dobrodošla.

IGOR WEIDLICH: KNAP je izvan okvira četvrti možda najviše prepoznat po kazalištu, iako su nam i svi ostali programi jednako jaki. No zbog onoga što ljudima zvoni 'na prvu' mi smo odlučili u druge kvartove ove prve godine ponijeti upravo predstave iz našega programa. I to uz mali inkluzivni dodatak – predstave se izvode uz prevoditelje hrvatskog znakovnog jezika, pa ćemo repertoar na koji smo vrlo ponosni moći u drugim kvartovima približiti i osobama s oštećenjem sluha. Ove godine kazalište, iduće – skrivamo mi još autentičnih 'dragulja'.

DOROTEA ŠUŠAK: Važno nam je ponuditi autentičnost koja proizlazi kako iz boja i nijansa koje Trešnjevka pruža, tako i iz tradicije i novina koje naš Centar nudi kroz svoje programe. Stručni suradnici i djelatnici Centra vrijedno razvijaju dugogodišnje odnose sa svojom publikom i želja nam je barem dašak toga prenijeti i drugima. Poglavito se to odnosi na programe koji njeguju urbanu kulturu, njegovanje mentalnog zdravlja, inkluzivne i destigmatizacijske programe.

Budući da se susreti održavaju prema počecima godišnjih doba, koje su glavne programske "poslastice" kojima će vaši centri, kao domaćini, obilježiti svoju sezonu?

DOROTEA ŠUŠAK: Mi krećemo prvi – Svibanjsko se proljeće kod nas otvara s programima koje nam donose Centri koji stižu u goste: Maksimir, Novi Zagreb i Peščenica k nama dolaze s kazališnom predstavom Kod kuće je najgore, radionicom ekologije, dramskog odgoja, likovnosti, popularizacije mentalnog zdravlja i Pop-up izložbom. Tome treba pridodati čitav niz koncertnih, kazališnih, filmskih, književnih, vizualnih, inkluzivnih programa i aktivnosti u zajednici koje se u svibnju i lipnju odvijaju u našem se Centru. Svakako bih izdvojila koprodukciju s Akademijom dramske umjetnosti, glumačku radionicu s Leonom Lučevom i Jelenom Graovac Lučev, otkrivanje grada kroz Jane’s Walk priče i šetnje, natjecanje hrvatskih pjevačkih zborova, svečani koncert povodom Dana Grada Zagreba…

IGOR WEIDLICH: Kvadrat kulture u KNAP dolazi usred našeg središnjeg godišnjeg programa – Dana kulture na Pešči. Upravo tada, u lipnju, naš atrij, galeriju, hodnike i dvorane ispuni najveći broj posjetitelja. Nema ljepše prilike nego da baš tada ugostimo partnerske centre koji će sigurno unijeti dašak noviteta, ali će i naši korisnici i posjetitelji možda koji puta otići do drugih kvartova po svoju dnevnu dozu kulture. Zagreb je, na kraju, ipak dovoljno malen, a opet toliko velik i prepun događanja, nitko ne bi trebao ostati samo u čahuri svojeg susjedstva.

IVANA VIĐAK BJEDOV: Centar za kulturu Novi Zagreb domaćin je u listopadu te će na dan odražavanja "jesenske četvrtine" Kvadrata kulture predstaviti novi program IZVAN KORICA - ciklus književnih susreta u Novom Zagrebu, koji je pokrenut upravo ove godine. Riječ je o programu koji je osmišljen kao niz autorskih večeri na kojima gostuju istaknuti suvremeni hrvatski spisatelji i spisateljice, a cilj mu je promicanje književnosti, približavanje knjige široj publici te upoznavanje s domaćom književnom scenom. Do sada smo ugostili Ivanu Bodrožić, Kristiana Novaka, Olju Savičević Ivančević, a u planu su Zoran Ferić, Damir Karakaš, Marina Vujčić i Marinko Košćec.

GORAN KOMERIČKI: Centar za kulturu Maksimir bit će domaćin u prosincu, u vremenu darivanja, kada grad poprima posebnu živost i polet. Upravo u takav ugođaj uklapamo i naš program: kroz ciklus CKM Čita djeci približavamo veliku - za malene još i veću - temu ili životni fenomen, a donosimo i nastup najmlađeg DJ-ja s naše DJ radionice koji ima svega 13 godina; organiziramo pub kviz koji okuplja timove centara iz Kvadrata i kvartovske ekipe, predstavljamo Božićno čudo, profesionalni mjuzikl za djecu, kao i inkluzivnu dječju predstavu Kazališne udruge MIST i pričati priče Gospodina 'i'… No, najvažnije od svega, želimo – kao i kolege s Peščenice, iz Novog Zagreba i s Trešnjevke – donijeti u kvart atmosferu susreta i topline, onu vrstu zajedništva zbog koje ovakvi projekti uopće imaju smisla.

Projekt inzistira na kulturi dostupnoj svima, uz besplatan ulaz na sve sadržaje. Kako planirate privući novu publiku koja možda inače ne posjećuje centre za kulturu i što im "Kvadrat" nudi, a da to ne mogu naći drugdje?

IGOR WEIDLICH: Nudi upravo kvalitetne i inovativne besplatne programe koji su razvijani s publikom i za publiku. Dajemo ono najbolje od sebe, najposjećeniji programi nisu takvi bez razloga. I zato ne treba novoj publici pričati o tome što nudimo, treba im jednostavno ponuditi i sigurni smo da će se za programe 'zakačiti' kao što su i mnogi drugi prije.

DOROTEA ŠUŠAK: Važno je izaći u zajednicu. Izaći u parkove, vrtiće, škole, domove za starije i nemoćne, lokalne udruge i slično. Takvu komunikaciju uspostavljamo i inače, a sada je to posebno važno jer nudimo vrijedan i javno posve dostupan program.

IVANA VIĐAK BJEDOV: Naša je uloga kao centara da kreiramo i omogućujemo dostupnost kulturnih programa svim dobnim i društvenim skupinama, i to sadržaja koji su relevantni za lokalnu zajednicu, a u skladu s njihovim interesima i potrebama. Jasno je da, kako bi publika bila svjesna kulturnih sadržaja koje centri nude, moramo biti vidljivi, pružati kvalitetne programe, osluškivati potrebe zajednice, ali i kreirati nešto drukčije sadržaje koji građanima omogućuju aktivno, participativno sudjelovanje u kulturnom životu. Zato smo prije izrade programa za 2026. godinu proveli istraživanje o tome što bi naši sugrađani željeli gledati i slušati u Centru, i sukladno tome uveli i nove programe koji za sada imaju vrlo dobar odaziv. Kvadrat kulture također je jedan od modela koji omogućuje da kroz ovu zajedničku platformu komuniciramo sa zajednicom, dijelimo programe, ali i povećamo vidljivost centara i programa koje nudimo našim sugrađanima.

GORAN KOMERIČKI: Centri za kulturu su oaze doživljaja – često ispod radara, ali s programima koji kontinuirano oblikuju svakodnevicu zajednice. Donose širok raspon sadržaja, od filmskih projekcija i kazališnih premijera do radionica za djecu, koncertnih ciklusa, izložbi, tribina i susreta – to je nešto što vrijedi otkrivati. Njihova je posebnost i u tome što njeguju kulturu sjećanja: susreti s umjetnošću, osobito u djetinjstvu, ostaju trajno upisani u osobnu memoriju kao iskustva koja istodobno ispunjavaju i oblikuju. To su dani u kojima se kultura i igra preklapaju, stvarajući osjećaj pripadnosti i otkrivanja. U tom smislu Kvadrat kulture posebna je prilika svima u naša četiri kvarta da otkrijemo Njegovo veličanstvo Centar i otključamo paketiće sadržaja koji se u njima skrivaju. Sigurno smo da se ispod tih kulturnih mašni skrivaju sadržaji koji život čine maštovitijim i toplijim mjestom.

Jedan od ciljeva je i razmjena dobrih praksi među stručnim timovima. Možete li izdvojiti jednu stvar koju ste naučili od kolega iz drugih centara tijekom pripreme ovog projekta, a koja će trajno promijeniti vaš način rada?

GORAN KOMERIČKI: O, da! To je svakako dodana vrijednost ove platforme. Taj neposredni, ljudski dodir između timova često donese jednu rečenicu ili misao koja se može pretvoriti u ideju, ili pomoći u rješavanju izazova s kojima se susrećemo dok osmišljavamo i predstavljamo programe. Kvadrat kulture upravo je takav prostor razmjene znanja i umijeća. Već smo to osjetili u praksi: pripremajući prvi profesionalni mjuzikl za djecu u produkciji našeg Centra, imali smo dragocjenu podršku kroz razmjenu iskustava s kolegama iz KNAP-a. Njihovo iskustvo doista znači, a Igor je tada bio naš pravi "joker zovi". I danas je slično – Ivana, Dorotea i Igor tri su kviska, ljudi fantazisti koji mi pomažu nositi se s brojnim svakodnevnim izazovima.

IGOR WEIDLICH: Upornost, inovativnost, timski rad, ljubav prema zajednici i spremnost pomoći – bilo savjetom, bilo konkretnim akcijama. To su kolege unijeli u ovaj program i to je ono što je i meni dalo dodatnu motivaciju za daljnji rad i dodatno obogaćivanje kulturne ponude. Ako kao ravnatelji pomognemo jedni drugima da postanemo što bolje verzije sebe, time pridonosimo i našem radu i ulozi u zajednici, a zbog zajednice smo ovdje.

IVANA VIĐAK BJEDOV: Umrežavanje i prenošenje iskustava, kao i povezivanje stručnih timova centara za kulturu zasigurno je jedan dodatni benefit koji ćemo dobiti kroz ovaj program. Iskustva koja dijelimo su vrijedna, bilo ona logistička, proceduralna ili kreativna. Ono što se posebno pokazalo važnim jest spoznaja koliko otvorena komunikacija i razmjena ideja može biti korisna u izlaženju iz, možda, ustaljenih obrazaca rada. Kvadrat kulture koji smo pokrenuli, a koji je na prvi pogled djelovao kao razmjena programa, dugoročno će zasigurno prerasti u platformu za kontinuiranu suradnju, zajedničko promišljanje razvoja publike i snažnije povezivanje kulturne scene na razini grada.

DOROTEA ŠUŠAK: Naučila sam da se svi nosimo s vrlo sličnim teškoćama, izazovima, ali i prilikama. Svi prepoznajemo važnost lokalnih potreba,  ograničenost resursa, administrativnu opterećenost i veliku želju sviju nas da nadiđemo sve izazove s ciljem pružanja estetski i etički kvalitetnih programa. Takvo prepoznavanje međusobnih sličnosti, ali i razlika, djeluje osnažujuće na sve nas i ta prilika da međusobno jačamo kroz prepoznavanje trajni je poticaj  smanjenja izolacije i povećanja suradničkih odnosa.