hvaljena predstava

Eichmann u Jeruzalemu je posljednja rujanska izvedba u ZKM-u

27.09.2023 u 13:17

Bionic
Reading

Još večeras, 27. rujna u 19:00 sati u Zagrebačkom kazalištu mladih možete pogledati posljednju rujansku izvedbu jedne od najznačajnih ZKM-ovih predstava

ZKM s Eichmannom u Jeruzalemu uskoro gostuje i u znamenitom ABC Rokoko teatru u Pragu u Češkoj 03. listopada 2023.

Ovu su predstavu kazališni kritičari proglasili najvažnijim kazališnih događajem u Hrvatskoj u 2019. kada je premijerno izvedena.

Međunarodna gostovanja:

Važna predstava do sada je višestruko izvođena, hvaljena i nagrađivana i na međunarodnim pozornicama. Od premijere 2019. ZKM je s predstavom Eichmann u Jeruzalemu gostovao u Sarajevu (BiH) na međunarodnom kazališnom festival MESS, na Borštnikovom srečanju u Mariboru i u Cankarjevom domu u Ljubljani (Slovenija), na Sterijinom pozorju u Novom Sadu, na Festivalu bez prijevoda, Užice (Srbija), na SIRENOS međunarodnom kazališnom festivalu u Vilniusu (Litva), na TESZT Festu u Temišvaru (Rumunjska).

Članovi ZKM-ova ansambla koji glume u ovoj predstavi: Katarina Bistrović Darvaš, Pjer Meničanin, Frano Mašković, Vedran Živolić, Lucija Šerbedžija, Rakan Rushaidat, Dado Ćosić, Mia Melcher, osvojili su srca publike i nagrade.

O predstavi:

Hannah Arendt

EICHMANN U JERUZALEMU

redatelj: Jernej Lorenci

Nacizam, politički pokret prerastao u totalitarističko uređenje s teškim posljedicama, nakon neiscrpnih analiza te proučen do detalja u historicističkom smislu, i dalje izmiče konačnoj definiciji u filozofskome, metafizičkome. Projekt Eichmann u Jeruzalemu zamišljen je kao dijalog s njemačkom filozofkinjom Hannom Arendt koja je u istoimenoj knjizi postavila nove temelje političke filozofije, propitujući ključna pitanja vezana uza zlo, njegovu narav koja se prije svega ogleda u banalnosti, a potom i pitanje o stvarnoj težini savjesti.

Slovenski kazališni redatelj Jernej Lorenci, dobitnik Europske nagrade za novu kazališnu realnost 2017, u ovoj je predstavi istražio koliko nam prijeti opasnost od ponovnog pojavljivanja zla. S pomoću različitih medija na sceni se ustanovljuju elementi suđenja kao kazališnog čina.

Iz kritika:

"Kontra uobičajenom antikazališnom stavu prema kojemu je gluma ‚samo pretvaranje’ ili himba (slično Eichmannovu pretvaranju na suđenju), ovdje vidimo da je gluma potraga za onim što je najmanje prijetvorno u ljudskoj zajednici. Konkretno: za bolnim iskustvom svjedoka, koje ZKM-ovi glumci preuzimaju s gotovo medicinskom pribranošću i dosljednošću, koliko i nelagodom. U izgradnji uloga svjedoka ponašaju se kao tim međusobne podrške i korekcije. Njihovo uzajamno slušanje i uvažavanje modelira dodatnu razinu respekta prema pripovijedanju preživjelih svjedoka genocida (…)", Nataša Govedić, Novi list.

"Zekaemova predstava prvorazredni je politički događaj u kulturi u kojoj se malo tko usudi uopće istupiti artikulirano i samosvjesno u područje političkog, a kamoli proturječiti oportunizmu mainstreama. Vremena su teška, uvijek su teška. A što su to revolucionarno napravili Lorenci i ekipa? Zapravo, ništa. Uzeli su par knjiga, jedan dugi dokumentarac i stavili glave na kup kako bi nam ispričali što je to holokaust, što je to nacizam, kako je izgledala mašina smrti. I zašto se to nas današnje uopće tiče. (...) Lorenci i ekipa crtaju holokaust u društvu koje lažira Drugi svjetski rat i žali za njegovim ishodom, i već i zbog toga je predstava subverzivna. Doslovno crtaju holokaust, točku po točku, neumoljivo, da bi i slijepac progledao. Onako kako djecu treba učiti da je Zemlja okrugla, tako im je potrebna ova predstava. Nastavnici, dovedite učenike, roditelji nezadovoljni školskim programom, odite ovo pogledati s djecom. (...)", Snježana Pavić, Jutarnji list