U vremenu u kojem se društva sve češće definiraju kroz podjele, rovove i nemogućnost dijaloga, dvanaesto izdanje Zagreb Book Festivala pokušava učiniti upravo suprotno – otvoriti prostor susreta. Festival koji od 11. do 15. svibnja prostore Kulturnog informativnog centra i Knjižare Ljevak pretvara u središte književnih i društvenih razgovora ove godine nosi znakovitu temu "Mostovi", s programom usmjerenim na pitanja društvene polarizacije, geopolitičkih kriza, medija i mogućnosti dijaloga u suvremenom društvu.

Na festival stižu domaći i strani autori koji u svojim knjigama i javnim nastupima otvaraju teme povijesnog revizionizma, propagande, društvenih trauma, stigmatizacije i mehanizama polarizacije, nastojeći književnost pozicionirati i kao prostor kritičkog promišljanja suvremenog trenutka.

Među stranim gostima ističu se belgijska spisateljica Caroline De Mulder s romanom o nacističkom rodilištu, njemački autor Uwe Wittstock koji donosi kroniku Hitlerova dolaska na vlast u knjizi Veljača 1933. Zima književnosti, te danska novinarka Cathrine Gyldensted s fokusom na konstruktivno novinarstvo, kao i slovenski ratni izvjestitelj Boštjan Videmšek koji u knjizi Mir i rat: Korijeni ključnih kriza našega vremena nudi analizu suvremenog svijeta kroz liniju velikih sukoba, obuhvaćajući ratove u Iraku, Afganistanu, Ukrajini i Rusiji.

Domaći program obuhvatit će teme od revizije povijesti u novom romanu Borisa Dežulovića i fenomena popularne kulture kroz rad redatelja Igora Šeregija, do hrabrog progovaranja o stigmatizaciji HIV-a u debitantskom djelu Edija Kiseljaka. Osim klasičnih promocija knjiga, ZBF nudi dinamične formate poput panel-diskusija o psihologiji polarizacije, popularnih tribina Knjige i vino te ciklusa Kul u gradu. O ovogodišnjoj temi festivala, ulozi književnosti u vremenu podjela i konceptu programa popričali smo s direktoricom festivala Petrom Ljevak.

Od osnutka 2015. godine, Zagreb Book Festival nastoji osnažiti sve segmente književnog sektora – od autora do čitatelja. Kako se ta prvotna vizija o stvaranju boljeg, inkluzivnijeg i kreativnijeg društva putem čitanja zrcali u ovogodišnjem, dvanaestom izdanju festivala?

Književnost oduvijek vidimo kao umjetnost riječi koja na mnoge nevjerojatne načine izražava raznoliko ljudsko iskustvo i samim time omogućava bolje razumijevanje sebe i drugoga. Iz takvog razumijevanja književnosti ideja da Zagreb Book Festival postane prostor susreta – autora, čitatelja, ideja i različitih perspektiva – nametnula se prirodno. Danas je Festival platforma gdje različitosti ne sužavaju vidike, nego ih šire – ne produbljuju podjele, nego otvaraju prostor razumijevanja i pripadnosti.

U ovogodišnjem izdanju to se posebno jasno očituje kroz temu "Mostovi", koja podrazumijeva aktivno povezivanje – između generacija, različitih iskustava, ali i između naizgled udaljenih područja poput književnosti, znanosti i društvenog angažmana. Program je koncipiran tako da ne govori samo o knjigama, nego da kroz njih otvara pitanja koja nas se svih tiču.

Temom mostova suprotstavljate se povijesnoj formuli "podijeli pa vladaj". Na koji način programom planirate graditi te mostove u vremenu izraženih geopolitičkih kriza, tehnoloških revolucija i duboke društvene polarizacije o kojoj ćete raspravljati na panelima?

Tema "Mostovi" nastala je kao svjestan odgovor na vrijeme u kojem živimo – vrijeme sve izraženijih podjela, u kojem govorimo sve glasnije, a razumijemo se sve manje. U takvom kontekstu uzrečica "podijeli pa vladaj" više nije samo povijesna formula, nego vrlo prepoznatljiv obrazac suvremenog društva. Programom zato pokušavamo graditi mostove na nekoliko razina. Prije svega, otvaramo pitanje zašto se uopće dijelimo, što nam je tako privlačno u psihološkim i društvenim mehanizmima polarizacije. Zatim se bavimo načinima na koje politika, mediji i tehnologija te podjele produbljuju i koriste.

Središnji dio programa posvećen je književnosti i umjetnosti kao prostoru "sredine" – prostoru nijansi, empatije i razumijevanja, koji danas često izostaje. Završno, mostove promišljamo kao konkretan i dugotrajan proces – pitanje kako uopće graditi dijalog i povjerenje u društvu koje je duboko podijeljeno, i tko za to preuzima odgovornost. Zagreb Book Festival svojim programom ne nudi jednostavne odgovore, ali nastoji stvoriti prostor za ono što danas najviše nedostaje: slušanje, razmjenu i stvarni susret – mjesto gdje se, čak i bez slaganja, može započeti razumijevanje.

Ugostit ćete velika imena poput Caroline De Mulder i Uwea Wittstocka, koji pišu o mračnim povijesnim razdobljima, ali i domaće autore koji otvaraju teške teme poput stigmatizacije HIV-a ili revizije povijesti. Koliko je za ZBF važna ta hrabrost u odabiru tema koje "uzdrmavaju javnost" i potiču na kritičko promišljanje?

Za Zagreb Book Festival ključno je da ne zaobilazimo takve teme. Ne zato da bismo "uzdrmali javnost", nego zato što vjerujemo da bez suočavanja nema stvarnog razumijevanja. Ta hrabrost za nas nije stvar provokacije, nego odgovornosti. Vjerujemo da književnost ima posebnog smisla upravo onda kada otvara prostor za teme koje su teške, potisnute ili neugodne.

Autori poput Caroline De Mulder i Uwea Wittstocka pokazuju kako književnost može osvijetliti mračne dijelove povijesti i pomoći nam da ih razumijemo iz nove perspektive. S druge strane, domaći autori često vrlo direktno otvaraju teme koje su i dalje društveno osjetljive – bilo da je riječ o stigmatizaciji, identitetu ili odnosu prema vlastitoj prošlosti. Taj nam je spoj važan jer pokazuje da se slična pitanja javljaju u različitim kontekstima i da književnost ima univerzalnu sposobnost učiniti ih vidljivima i razumljivima.

ZBF nije samo književna manifestacija, već i platforma za širi društveni dijalog kroz formate poput Kul u gradu i Knjige i vino. Kako uspijevate pomiriti ozbiljne znanstvene i intelektualne rasprave s opuštenijom festivalskom atmosferom i druženjem s publikom u KIC-u i Knjižari Ljevak?

Zapravo ne vidimo to kao suprotnost, nego kao dobar spoj. Ozbiljne teme ne traže nužno zatvoren i distanciran prostor – naprotiv, često im je potrebna atmosfera koja omogućuje opuštenost i otvorenost. Formati koje ste spomenuli također su razgovorni formati, ali u opuštenijem okruženju. Knjige i vino dodatno uvodi i element druženja uz čašu vina i dozu humora, što često otvara prostor za spontanost i neposredniji kontakt s publikom.

Na taj način isti sadržaj – razgovor o knjigama, idejama i temama – dobiva drugačiji ton i dinamiku. Publika ne dolazi samo slušati, nego sudjelovati, reagirati i ostati u dijalogu i nakon službenog dijela programa. Važno nam je da festival ne bude isključiv ni u intelektualnom ni u društvenom smislu. Upravo ta kombinacija ozbiljnih tema i opuštenije atmosfere omogućuje da se razgovori doista dogode – ne samo na pozornici, nego i među ljudima.

Polazite od ideje da se čitateljem postaje u najranijoj dobi, što potvrđuju projekti Mala slova i europski projekt Every story matters. Kako u praksi provodite ideju da "svako dijete ima pravo na junaka sličnog sebi" i kakvog to čitatelja budućnosti zapravo želite odgojiti?

Program Mala slova, koji je namijenjen najmlađima, odvija se u sklopu Zagreb Book Festivala, ali i tijekom cijele godine u Knjižari Ljevak. Kroz njega nastojimo djeci približiti knjigu kao prostor igre, prepoznavanja i istraživanja, ali i kao mjesto susreta s različitim autorima, iskustvima i svjetovima. S druge strane, kroz europski projekt Every Story Matters, u kojem smo sudjelovali prije nekoliko godina, zajedno s partnerima iz 6 zemalja bavili smo se pitanjem kako književnost učiniti inkluzivnijom – kako stvarati i približiti priče u kojima se mogu prepoznati djeca različitih pozadina, ali i kako kroz knjige potaknuti upoznavanje onoga što im nije blisko. Čitatelja budućnosti vidimo kao nekoga tko poštuje umjetnost, jezik i riječ. Nekoga tko je prisutan, otvoren, empatičan i sposoban živjeti s različitostima. Kao nekoga tko kroz književnost hrani svoju znatiželju, maštu i želju za pomicanjem granica.