krik protiv šutnje

Nova predstava riječkog HNK Zajca otvara bolno pitanje vršnjačkog nasilja

07.05.2026 u 08:43

Bionic
Reading

U trenutku kada se granica između virtualnog i stvarnog svijeta nepovratno briše, nova predstava Anice Tomić i Jelene Kovačić 'Ovo bi mogao biti moj razred' progovara o surovim mehanizmima agresije među mladima koji više ne ostaju samo u školskim klupama, već postaju trajni digitalni ožiljci

HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci kao svoju sljedeću premijeru najavljuje, u petak 8. svibnja, predstavu Ovo bi mogao biti moj razred, autorski projekt redateljice Anice Tomić i dramaturginje Jelene Kovačić u suradnji s mladim piscem Janom Samekom, kojim tematsku podlogu svojih kazališnih istraživanja proširuju na današnje društvene okolnosti u kojima se nasilje među mladima, vršnjačko nasilje, pojavljuje u sve složenijim oblicima.

Društvena odgovornost i mehanizam šutnje

Riječka intendantica Dubravka Vrgoč naglašava kako suvremeno kazalište ima jasnu odgovornost prema društvu u postavljanju pitanja koja su u određenom povijesnom trenutku od ključne važnosti. "Pitanje vršnjačkog nasilja čini nam se presudnim, jer gotovo svakodnevno svjedočimo ili u medijima ili u stvarnosti koju živimo problemu za čije će rješavanje trebati dugo vremena i snažne društvenopolitičke svijesti o njegovoj pogubnosti", rekla je Vrgoč. Cilj je ove produkcije ući u učionice, zbornice i spavaće sobe te progovoriti jezikom koji svi razumijemo kako bi se pomoglo onima koji su danas najugroženiji.

Iako nacionalna istraživanja pokazuju da oko trećine djece redovito doživljava fizičko ili verbalno nasilje, dok cyberbullying pogađa svaku šestu mladu osobu, većina djece ta iskustva ne prijavljuju. Projekt stoga ne pristupa vršnjačkom nasilju kao izdvojenoj pojavi, već kao dijelu širega društvenog mehanizma, u kojem se obrasci nasilja, šutnje i nekažnjivosti prenose transgeneracijski - iz obiteljskog okruženja u školu, iz škole u društvo, iz offline svijeta u digitalne prostore.

Digitalna zamka i gubitak privatnosti

Poseban fokus predstave stavljen je na proces u kojem se nasilje postupno gradi kroz naizgled bezazlene odnose, vođeno potrebom za pripadanjem i strahom od isključenosti. Redateljica Anica Tomić ističe kako agresija danas nastaje u nizovima poruka, videa i hashtagova koji ostaju trajno prisutni u virtualnom prostoru, a granice se neprimjetno pomiču sve do trenutka radikalizacije koji često ostaje neprepoznat.

U uključivanju mladog pisca Jana Sameka Tomić, kako kaže, vidi ne samo omogućavanje međugeneracijskog dijaloga, već i autentično razumijevanje emocionalne i socijalne topografije današnje generacije mladih.

GP PODGORICA_Duško Miljanić
  • ATELJE 212_Boško Đorđević
  • JDP_Jovo Marjanović
  • HNK OS_Kristijan Cimer
  • KEREMPUH Mama se opila
  • KUĆA KLAJN_Nina Đurđević
    +6
U ovoj kompleksnoj dramskoj priči sudjeluje brojan ansambl koji čine profesionalni glumci i studenti riječke Akademije Izvor: Kerempuh / Autor: Duško Miljanić

U središtu priče je skupina srednjoškolaca čiji se svakodnevni život odvija između škole, društvenih mreža i noćnih izlazaka. Naizgled bezbrižno, njihovo druženje obilježeno je hijerarhijama, pritiscima i potrebom za pripadanjem. Sve započinje jednim običnim izlaskom. U klubu, pod svjetlima i uz glazbu, Mia i Tin se zbližavaju. Ono što za Miju počinje kao bezazlena igra i pokušaj uklapanja, vrlo brzo postaje izvor srama – njihovu intimu netko snima i dijeli. Video se širi među učenicima, komentari postaju okrutni, a granica između zabave i nasilja nestaje…

Vrhunski ansambl i europska podrška

U ovoj kompleksnoj dramskoj priči sudjeluje brojan ansambl koji čine profesionalni glumci i studenti riječke Akademije: Nika Grbelja, Petar Baljak, Ana Marija Brđanović, Ana Vilenica, Dražen Mikulić, Anastazija Balaž, Aleksandra Stojaković Olenjuk, Damir Orlić, Jelena Lopatić te studenti Tino Trkulja, Matej Zvono, Sara Bunić i Klara Šoštarić. Kreativni tim upotpunjuju autor glazbe Nenad Kovačić, scenograf Matija Blašković, kostimografkinja Manuela Paladin Šabanović te suradnica za pokret Lada Petrovski Ternovšek.

Značaj ovog projekta prepoznali su i Europe Direct Rijeka te Europe Direct Primorsko-goranske županije, koji su obilježavanje Dana Europe vezali upravo uz ovu premijeru, naglašavajući nultu toleranciju Europske unije prema vršnjačkom nasilju i cyberbullyingu. Prije same premijerne izvedbe organizirat će se i tematska tribina s mladima, čime se potvrđuje da je zaštita djece i mladih ne samo moralni imperativ, već i dugoročno ulaganje u zdravije društvo.