Trgovinski sporazum koji su u nedjelju postigli američki predsjednik Donald Trump i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen naišao je na mnoge kritike u Europi jer očigledno ide na ruku SAD-u.

Europska unija sad se suočava s američkim carinama od 15 posto na većinu svog izvoza, a blok je morao pristati i na uvoz energenata iz SAD-a i veća ulaganja u toj državi.

Međutim od moćne njemačke automobilske industrije do europskog zrakoplovnog i poluvodičkog sektora, ima i dobitnika okvirnog sporazuma, a on još nije finaliziran u pisanom obliku, piše Politico u svojoj analizi.

Energetika: Ambiciozan plan s upitnom izvedivošću

Što je dogovoreno: EU se obvezao kupiti čak 750 milijardi dolara vrijedne američke nafte, ukapljenog prirodnog plina (LNG) te nuklearnog goriva narednih godina. To podrazumijeva godišnji uvoz u vrijednosti od 250 milijardi dolara, što bi, prema Von der Leyen, trebalo pomoći okončanju ovisnosti EU-a o ruskim energentima.

Tko dobiva: Američke energetske kompanije, osobito izvoznici LNG-a i nafte, nominalno su veliki dobitnici. Politički gledano, sporazum koristi i SAD-u i EU-u u kontekstu energetske sigurnosti i smanjenja utjecaja Rusije.

Tko gubi: U praksi bi ispunjenje tog cilja zahtijevalo gotovo trostruko povećanje sadašnjeg uvoza energenata iz SAD-a, što je logistički i tržišno teško izvedivo. Institucije EU-a nemaju alate za prisiljavanje privatnih tvrtki na kupnju američkih energenata, stoga bi stvarni efekt mogao biti znatno manji od najavljenog. Gubitnici bi mogli biti europski porezni obveznici ako se obveze pokušaju ostvariti putem državnih poticaja.

Automobilska industrija

Što je dogovoreno: SAD smanjuje carine na europske automobile i dijelove za njih na 15 posto, a EU u potpunosti ukida svoje carine (do sada su iznosile deset posto). Nema još dogovora o usklađivanju tehničkih standarda, ali to ostaje predmet daljnjih razgovora.

Tko dobiva: Na prvi pogled europski proizvođači automobila mogli bi profitirati od lakšeg pristupa američkom tržištu. Također, proizvođači luksuznih automobila i električnih vozila mogli bi povećati izvoz.

Tko gubi: Prema njemačkom Centru za automobilska istraživanja, do 70 tisuća radnih mjesta u europskoj autoindustriji moglo bi biti izgubljeno jer bi proizvođači mogli preseliti proizvodnju u SAD da bi izbjegli carine. Posebno su ugrožene tvornice i podizvođači u srednjoj i istočnoj Europi.

Avioindustrija

Što je dogovoreno: Dogovorena je nulta carinska stopa na sve zrakoplove i njihove komponente. Time se izbjegava ponavljanje dugog i skupog trgovinskog rata koji je godinama vodio Boeing protiv Airbusa.

Tko dobiva: Veliki dobitnici su Airbus, Boeing i sve zrakoplovne kompanije koje kupuju dijelove i zrakoplove s obje strane Atlantika. Posebno će profitirati one američke zrakoplovne kompanije koje koriste europske komponente.

Tko gubi: Leasing tvrtke s obje strane Atlantika, a one bi - da su uvedene carine 'oko za oko' - bile alat koji bi zrakoplovne tvrtke koristile za izbjegavanje dodatnih troškova. Međutim u globalnim okvirima ovo je sektor s najmanjim gubicima.

Farmaceutska industrija

Što je dogovoreno: Iako zasad na snazi ostaje nulta carinska stopa, očekuje se da će SAD uvesti carine do 15 posto nakon dovršetka sigurnosne revizije. Dio generičkih lijekova mogao bi biti izuzet od toga, ali nije jasno na koje se od njih to odnosi.

Tko dobiva: Velike farmaceutske kompanije s proizvodnjom u SAD-u i one koje izvoze u tu državu skuplje, brendirane lijekove.

Tko gubi: Europski proizvođači generičkih lijekova, čije su profitne marže niske i za koje bi i manja carina mogla biti pogubna. Posebno je na ranjiva Irska, država koja ima velik farmaceutski sektor. Europska industrijska udruženja smatraju da je Bruxelles popustio u ovom području SAD-u bez dovoljno otpora.

Tehnologija i čipovi: ASML dobiva, EU gubi tehnološku autonomiju

Što je dogovoreno: Oprema za proizvodnju čipova izuzeta je iz carina. Von der Leyen također je najavila da će EU nastaviti kupovati američke AI čipove za svoje gigatvornice.

Tko dobiva: Nizozemski ASML i američki proizvođači AI čipova. ASML-ove dionice odmah su porasle, a američki tehnološki sektor učvršćuje dominaciju nad europskim tržištem.

Tko gubi: Zagovornici europske tehnološke suverenosti. Ovisnost o američkim čipovima produbljuje slabost EU-a u strateškom tehnološkom sektoru.

Digitalna regulativa: Pobjeda Bruxellesa

Što je dogovoreno: Ništa – i to je za EU dobar ishod. Europski zakoni poput Akta o digitalnim tržištima (DMA) i Akta o digitalnim uslugama (DSA) ostaju netaknuti unatoč američkom pritisku.

Tko dobiva: Regulatorna autonomija EU-a, kao i Komisija, koja je izdržala napad američkog lobija. Europski potrošači također bi mogli profitirati od strožih pravila za Big Tech.

Tko gubi: Američki tehnološki divovi, posebice Meta i Apple, jer se sve više suočavaju s kaznama i ograničenjima na tržištu EU-a.

Obrambena industrija: SAD bez formalne pobjede, ali u prednosti

Što je dogovoreno: Iako Donald Trump najavljuje da će EU kupovati 'ogromne količine' američke vojne opreme, ne postoji formalna obveza za to jer nabava oružja nije u ingerenciji Komisije. No poruke s nedavno održanog NATO-ova samita ukazuju na to da će europske države ionako pojačano kupovati oružje, što će neizravno zasigurno koristiti SAD-u.

Tko dobiva: Američke obrambene tvrtke vjerojatno će imati koristi od povećanja vojnih proračuna u članicama EU-a.

Tko gubi: Europski proizvođači oružja mogli bi izgubiti domaće ugovore ako se politički prioritet prebaci na nabavu iz SAD-a.

Čelik i aluminij

Što je dogovoreno: Vraćaju se kvote slične onima iz Bidenove administracije. Carine od 50 posto na viškove iz trećih zemalja (najvjerojatnije) bi trebale ostati na snazi. SAD donekle priznaje da EU nije problem kada je u pitanju globalna prekomjerna proizvodnja čelika i aluminija. Bruxelles i Washington razgovarat će o 'čeličnom zidu' da bi se izolirali od dampinške proizvodnje iz Kine, Indonezije, Egipta, Turske i drugih zemalja.

Tko dobiva: Europski proizvođači specijaliziranog čelika još uvijek mogu izvoziti u SAD u ograničenim količinama.

Tko gubi: Kina, čija se strategija širenja u sektorima metala sada suočava sa zapadnim otporom, a proizvođači u trećim zemljama poput Turske i Indonezije bit će pod pritiskom.

Poljoprivreda i prehrana

Što je dogovoreno: Dogovor uključuje ukidanje carina na dio 'neosjetljivih' američkih poljoprivrednih proizvoda. 'Osjetljivi' proizvodi, poput govedine, i dalje ostaju zaštićeni. U igri su i alkoholna pića poput viskija i vina, no konačan popis još nije poznat.

Tko dobiva: Američki izvoznici orašastih plodova, hrane za kućne ljubimce i bizona mogli bi lakše ući na tržište EU-a.

Tko gubi: Europski poljoprivrednici, osobito u Francuskoj i Italiji, zabrinuti su zbog moguće konkurencije ako se carinske olakšice prošire i na druge sektore, poput vina i žestokih pića.

Investicije

Što je dogovoreno: EU se obvezao na dodatna ulaganja u SAD u vrijednosti od 600 milijardi dolara, no kako su ta ulaganja isključivo u domeni privatnog sektora, Komisija u praksi nema mehanizme za njihovu provedbu. Stručnjaci taj dio sporazuma ocjenjuju simboličnim.

Tko dobiva: Američko gospodarstvo, ako doista dođe do najavljenih ulaganja.

Tko gubi: Moguće europske regije, ako se ulaganja preusmjere iz EU-a u SAD. No za sada se radi o pretpostavkama, ne i konkretnim pomacima.