Sibirski plinovod

Rusija potiho pustila plin Kini te promijenila ozračje globalne energetike i geopolitike

  • Autor: Karlo Vajdić
  • Zadnja izmjena 05.12.2019 23:41
  • Objavljeno 05.12.2019 u 23:37
Ruski predsjednik Vladimir Putin s kineskim kolegom Xi Jinpingom

Ruski predsjednik Vladimir Putin s kineskim kolegom Xi Jinpingom

Izvor: EPA / Autor: RAMIL SITDIKOV / SPUTNIK / KREML

Tridesetogodišnji opskrbni ugovor trebao bi donijeti Rusiji 400 milijardi dolara prihoda i dodatni izvor zarade pokraj prioritetnog europskog tržišta, a Kini će uz jačanje suradnje s Rusijom koristiti pri jačanju diversifikacije (izvora) energenata i udaljavanju od sagorijevanja ugljena

Uz manjak pompe u zapadnim medijima, zabavljenim obilježavanjem 70. godišnjice Sjevernoatlantskog saveza, početkom ovog tjedna u pogon je pušten plinovod na samom istoku azijskog kontinenta između Rusije i Kine, a koji će dodatno preraspodijeliti snage na energetskom tržištu te time utjecati na geopolitičke odnose. Tri tisuće kilometara plinovoda pod imenom Sila Sibira počelo se graditi prije pet i pol godina, nakon što su ruski plinski div Gazprom i Kineska nacionalna naftna korporacija potpisali tridesetogodišnji ugovor o isporuci prirodnog plina vrijedan 400 milijardi dolara.

Novi izvozni pravac dobra je vijest prvenstveno za Rusiju, kako radi dodatnih prihoda, tako i radi smanjenja ovisnosti o europskom tržištu, kojem je dosad uglavnom bio okrenut ruski plinski izvoz. Snaga Sibira samo je jedan od tri važna nova distribucijska kanala koji jačaju rusku ulogu na svjetskom tržištu plina. Pred završetkom je i plinovod Sjeverni tok 2, koji baltičkim podmorjem spaja Rusiju i Njemačku, a u izgradnji su i dva kraka plinovoda Turski tok, kojima Rusija želi opskrbljivati Tursku te otvoriti novi put s juga prema srednjoj Europi.

Svi ovi napori posljedica su nastojanja Rusije da učvrsti svoj položaj na svjetskom tržištu plina osiguravanjem alternativnih pravaca i kapaciteta za izvoz tog energenta. U izvozu na europsko tržište Rusija danas dosta ovisi o plinovodu koji prolazi teritorijem Ukrajine. Novi izvozni pravac, odnosno udvostručenje kapaciteta plinovoda Sjeverni tok, oslabit će pregovaračku poziciju Ukrajine u odnosima s Rusijom, a imat će i utjecaja na ukrajinske državne financije koje profitiraju od transporta plina.

No vrlo je bitno i jačanje suradnje između Rusije i Kine, posebno u trgovini sirovinama i energentima. Prema službenim podacima, ukupna lanjska kineska potrošnja kretala se u razini od 276,6 milijardi kubnih metara prirodnog plina, od čega na uvoz otpada 45 posto. Ukupni kapacitet Sile Sibira je 61 milijarda kubnih metara plina godišnje, no na izvoznu komponentu otpada nešto manjih 38 milijardi kubnih metara. Prema objavljenim informacijama, izvoz iz Rusije će inicijalno od iduće godine biti na razini od 4,6 milijardi kubnih metara, da bi punih 38 milijardi dosegao 2025. godine.

  • +7
  • +4

Vladimir Putin i Xi Jinping peku palačinke

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

U cjelokupnoj potrošnji Kine to je svakako tek manji dio, no Snaga Sibira samo je prvi korak u jačanju trgovine dviju velikih ekonomija. Novi plinovod spaja istočni Sibir sa sjeveroistokom Kine i već su u tijeku pregovori oko plinovoda sličnog kapaciteta koji bi Rusiju i Kinu spajao nešto zapadnije. Snaga Sibira, čije su otvaranje videovezom nadgledali ruski predsjednik Vladimir Putin i kineski predsjednik Xi Jinping, već će i svojim početnim kapacitetom biti dovoljna da iz kineskog uvoza, primjerice, izbaci američke kompanije koje su lani, prema dostupnim podacima, izvezle oko 2,5 milijardi kubnih metara ukapljenog plina u Kinu.

Izvoz ukapljenog prirodnog plina je među razlozima zbog kojih Sjedinjene Američke Države kritiziraju i otvaranje novih plinovodnih pravaca između Rusije i Europske unije, posebno Sjevernog toka 2. Američki izvoznici, koji godišnje u EU izvezu tek nešto više plina nego u Kinu, teško mogu konkurirati ruskim cijenama. Istovremeno, Uniji se zamjera jačanje trgovačkih veza s Rusijom u trenutku u kojem Moskva ne pokazuje previše obzira za građanska i politička prava u zemlji i inozemstvu. Neki strahuju da bi opskrba plinom mogla poslužiti i kao političko oružje Rusije u odnosima s Unijom, no, s druge strane, Njemačka i nema previše izbora želi li ispuniti obećanje građanima da će do 2038. zatvoriti svojih 40 elektrana s pogonom na ugljen.

Rusija i Kina nadaju se kako će im novi plinovod omogućiti da smanje korištenje ugljena, no plinovod nazvan Snaga Sibira nema samo ekonomsku važnost

Izvor: tportal.hr / Autor: Al Jazeera Balkans

Slične koristi od novootvorenog plinovoda trebala bi imati i Kina. Njen snažan gospodarski razvoj u posljednja dva desetljeća pratila je i visoka potražnja za dodatnom energijom koju se zadovoljavalo otvaranjem novih elektrana na ugljen. Tisuće tona izgorjelog ugljena znatno su povećale zagađivanje u velikim gradovima, posebno na industrijskom sjeveroistoku Kine. Korištenje prirodnog plina, iako također predstavnika iz kategorije fosilnih goriva, ipak manje zagađuje okoliš od sagorijevanja ugljena.

Stručnjaci iz analitičke tvrtke IHS, čije izjave prenose mediji, smatraju da će usprkos otvaranju novog izvoznog pravca europsko tržište i dalje biti ključno za Rusiju. Mada novi plinovod znači bolje odnose između Rusije i Kine, oni su još uvijek daleko od stabilnih i dobrih. Dogovor o isporuci ruskog plina Kini potpisan je još 2006., no projekt je zamrzavan i odmrzavan u nekoliko navrata, dijelom zapinjući zbog neuspjeha u dogovoru oko cijene plina. Uz domaću proizvodnju, prirodni plin u Kinu stiže morskim putem tankerima, a dvije petine uvoza pristiže kroz plinovod iz srednje Azije, što znači da je Sila Sibira samo još jedan dobavljački kanal koji diversificira kinesku nabavu i povećava sigurnost opskrbe.

Vladimir Putin i Xi Jinping putem videoveze nadgledali su puštanje u rad Snage Sibira

Vladimir Putin i Xi Jinping putem videoveze nadgledali su puštanje u rad Snage Sibira

Izvor: EPA / Autor: NOEL CELIS / POOL

'Ovaj korak podiže rusko-kinesku stratešku suradnju u energetici na novu kvalitativnu razinu i primiče nas bliže ostvarivanju zadatka, postavljenog s kineskim vođom Xi Jinpingom, o dizanju bilateralne trgovine na vrijednost od 200 milijardi dolara do 2024.', kazao je Vladimir Putin, čije riječi prenosi ruska državna novinska agencija TASS, prilikom otvaranja plinovoda. Putin je dodao da se radi o 'povijesnom događaju'. Kineski predsjednik Xi kazao je da su 'kinesko-ruski odnosi ušli u novu eru' i da je plinovod 'primjer duboke integracije i međusobno korisne suradnje'.

Kad plinovod dosegne pun kapacitet, Kina bi mogla postati drugi po veličini ruski kupac nakon Njemačke, a koja je lani od Rusije kupila 58,5 milijardi kubnih metara plina. Te su brojke dovoljan pokazatelj važnosti novog plinovoda za Rusiju i iako rusko-kineski diplomatski odnosi i nisu na zavidnoj razini, izvoz prirodnog plina trebao bi barem malo doprinijeti promjeni tog ozračja.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!