GOSPODARSTVO NAKON PANDEMIJE

Pesimistična prognoza: Čekaju nas eksplozija javnog i privatnog duga te usporen rast

  • Autor: Zoran Korda
  • Zadnja izmjena 21.05.2020 13:55
  • Objavljeno 21.05.2020 u 11:36
tportal

Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL

Makroekonomska očekivanja na globalnoj i lokalnoj razini bila je tema prve videokonferencije Zagrebačke banke na kojoj su sudjelovali Erik F. Nielsen, glavni ekonomist i direktor korporativnih istraživanja Grupe UniCredit, te Hrvoje Dolenec, direktor za makroekonomske i tržišne analize Zagrebačke banke

Erik F. Nilsen u svom je izlaganju naglasio da je svijet suočen sa specifičnom recesijom, posljedicom naglog obustavljanja poslovanja i zastoja globalne trgovine.

U borbi protiv recesije uslijedila je neviđena fiskalna reakcija vlada, ali on smatra da ni tako veliki poticaji neće biti dovoljni za oporavak gospodarstva. Stoga očekuje pad BDP-a u eurozoni od 13 posto, a u SAD-u za 10 posto, napomenuvši da postoji i dalje velika doza neizvjesnosti oko tih projekcija.

Stope gospodarskog pada najvećih članica u eurozoni varirat će, pri čemu će Njemačka zabilježiti gospodarski pad od 10 posto, Francuska oko 14 posto, a Italija i Španjolska, koje imaju veći udio turizma u BDP-u, oko 15 i 16 posto.

Upozorava da će se europske zemlje nakon pandemije morati boriti sa značajno povećanim razinama javnog i privatnog duga i usporenim trendom rasta gospodarstva. Procjenjuje da će Europskoj uniji trebati četiri do pet godina da se vrati na razinu BDP-a iz 2019.

Hrvoje Dolenec ističe da će prosječni pad BDP-a za zemlje srednje i istočne Europe iznositi između devet i 9,5 posto agregatno, uz velike razlike od zemlje do zemlje, ovisno o strukturi ekonomije, ovisnosti o turizmu i sl.

Za Hrvatsku očekuje pad BDP-a od 10,5 posto, što je najpesimističnija prognoza od svih dosad izrečenih. Pritom napominje da postoje značajni rizici da pad bude i veći.

Hrvoje Dolenec

Hrvoje Dolenec

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Stanzl/PIXSELL

Glavni pokretač recesije bilo je obustavljanje međunarodne razmjene, a zatim kolaps turizma i gašenje pojedinih djelatnosti zbog restriktivnih mjera. Posljedica naglog pada gospodarskih aktivnosti ogroman je pad osobne potrošnje.

Dolenec ističe da će razina pada BDP-a u velikoj mjeri ovisiti o rezultatima turizma u trećem tromjesečju, kada se ostvaruje između 65 i 70 posto turističkog prometa.

Što se tiče tržišta rada, očekuje rast prosječne stope nezaposlenosti na 10,2 posto u ovoj godini, što znači 60 do 70 tisuća ljudi više na burzi rada.

Također, očekuje eksploziju javnog duga, a koji će do kraja godine porasti za 15 do 25 posto.

Ekonomski pad u ovoj godini tek će djelomično biti nadoknađen u 2021., kada Dolenec očekuje gospodarski oporavak po stopi od 6,9 posto, a u nadolazećim godinama uslijedit će postupni oporavak do razine zabilježene u 2019.

"Nemamo čarobnu kuglu - nego dajemo najbolje moguće procjene, a i to su više nagađanja nego procjene", poručuje Dolenec, istaknuvši da su počeli tek dolaziti podaci za ožujak.

Osvrnuvši se na monetarnu politiku, istaknuo je da je orijentirana je na stabilizaciju financijskih tržišta i podršku program pristupa eurozoni.

'Jedna od glavnih stvari na kojima ekonomska poilitka u Hrvatskoj inzistira je ulazak u europski tečajni mehanizam ERM II, i to je dobro. Cilj je kroz članstvo u ERM II boljom suradnjom s ECB-om, osiguramo dodatne uvjete za stabilnost tržišta, što se već pokazalo ugovaranjem swap aranžmana između HNB-a i ECB-a koji dodatno smiruje situaciju na deviznom tržištu. Međutim, cilj je i da ulaskom u ERM II možemo razmišljati o tome da nas ECB uzme u obzir i sa svojom kupnjom obveznica koja je vrlo izdašna, što bi dalo dodatni poticaj za financijsku stabilnost odnosno likvidnost', zaključuje Dolenec.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!