Međunarodni monetarni fond upozorio je u svom najnovijem polugodišnjem izvješću da svijetu prijeti recesija, rast inflacije i oštar pad financijskih tržišta ako se dogodi nova eskalacija sukoba u Iranu. Zbog toga je smanjio svoje prognoze gospodarskog rasta.

Cijene nafte su ponovno skočile na razinu iznad 100 dolara nakon što je u ponedjeljak započela američka blokada iranskih luka u Hormuškom tjesnacu. No, nada u daljnje mirovne pregovore, koji bi se trebali odviti tijekom utorka popodne, blago je spustila vrijednost nafte.

Ministri financija i guverneri središnjih banaka okupljaju se u SAD-u na proljetnim sastancima MMF-a i Svjetske banke. No, iz prve organizacije jasno poručuju da je rat već zasjenio gospodarski rast.

Svi će snositi posljedice

Guardian navodi da će se sve svjetske zemlje, a naročito neto uvoznici i države u razvoju, suočiti sa sporijim gospodarskim rastom i višom inflacijom. Pritom je prognoza rasta za SAD smanjena na 2,3 posto, dok se najveći pad predviđa Velikoj Britaniji, čije bi gospodarstvo trebalo rasti tek 0,8 posto, a inflacija skočiti na četiri posto.

"Rat u Iranu nije naš rat, ali će Ujedinjeno Kraljevstvo snositi troškove. To nisu izdaci koje sam željela, ali na njih ćemo morati odgovoriti. Obećala sam da će moj gospodarski pristup ovoj krizi biti prilagodljiv svijetu koji se mijenja i odgovoran u nacionalnom interesu, držeći inflaciju i kamatne stope pod kontrolom kako bismo zaštitili kućanstva i poduzeća", rekla je britanska ministrica financija Rachel Reeves, uoči sastanka MMF-a.

Ne treba zaboraviti da je MMF snizio prognozu gospodarskog rasta Hrvatske na 2,6 posto u ovoj godini, dok bi procijenjena inflacija trebala skočiti s 2,8 na 4,4 posto.

Tri scenarija

MMF je kao i obično, ponudio tri scenarija globalnih ekonomskih kretanja. U osnovnoj, neutralnoj procjeni, navodi se da bi poremećaji uzrokovani sukobom mogli nestati do polovice ove godine. No, to bi značilo rast gospodarstva od svega 3,1 posto, dok bi ukupna inflacija porasla na 4,4 posto. 

Ako sukob potraje, produljena blokada Hormuškog tjesnaca i napadi na energetsku infrastrukturu bi mogli značajnije poremetiti globalno gospodarstvo. U nepovoljnom scenariju bi cijena nafte ostala na 100 dolara sve do sljedeće godine, kad bi pala na 75 dolara po barelu. Gospodarstvo bi raslo svega 2,5 posto, a inflacija bi skočila na 5,4 posto. 

"Teški" scenarij predviđa da će cijena nafte ostati iznad 110 dolara i sljedeće godine. To bi, pak, značilo da će svjetsko gospodarstvo rasti manje od dva posto, što se dogodilo samo četiri puta od 1980. godine. Inače, riječ je o pragu koji se smatra ulaskom u globalnu recesiju. Posljednji put se to dogodilo tijekom covid krize prije šest godina. 

Inflacija bi, u tom scenariju, porasla na više od šest posto, što bi nagnalo središnje banke da podignu kamatne stope i time poskupe kreditiranje. To je bio scenarij kojim je suzbijena covid kriza, ali i inflacija u Europi nakon početka rata u Ukrajini. 

Iz MMF-a napominju da je završetak sukoba najbolji način za ograničavanje ekonomske štete. Pozvali su središnje banke da ostanu na oprezu, a vlade koje razmatraju financijsku pomoć da se usmjere na privremene i ciljane mjere, s obzirom na neodrživo visoke razine duga.