stručnjaci u HUP-u

Kakva je gospodarska budućnost Hrvatske? Nakon izbora trebat će nam državni fond od 300 milijuna eura koji će zaustaviti nelikvidnost, ne treba srljati u rast minimalaca

  • Autor: Nikola Sučec
  • Zadnja izmjena 24.06.2020 13:20
  • Objavljeno 24.06.2020 u 11:57
Panel u HUP-u

Panel u HUP-u

Izvor: Screenshot / Autor: Youtube

Hrvatska udruga poslodavaca organizirala je okrugli stol na temu 'Ususret izborima: gospodarska budućnost Hrvatske', na kojem su predstavnici HUP-a ponudili HDZ-ovom Josipu Aladroviću i strategu Restart koalicije Josipu Tici svoju viziju za održavanje gospodarske aktivnosti u nadolazećem razdoblju

Osim političara, na skupu su sudjelovali Nada Zver, predsjednica Nadzornog odbora Ivančice, Željko Kukurin iz Valamara, Christoph Schoefboeck, šef Erste banke, i Fabris Peruško, direktor Fortenove.

'Prije nekoliko mjeseci bili smo u velikoj bitki za to kako privući i dobiti radnike, sada već postoje veliki problemi s viškovima radnika. Svi se kontinuirano prilagođavamo i fokusirani smo na to kako ublažiti pad prihoda u poslovanju', rekla je uvodno Zver. Kukurin je rekao kako će sezona ostati neizvjesna, zbog čega mu je nezahvalno davati bilo kakve procjene o njenom uspjehu:

'Hrvatska i dalje ima jednu od boljih epidemioloških situacija u Europi i to je naša prilika. U sektoru ćemo napraviti sve da osiguramo sigurnost gostiju i adekvatnu komunikaciju prema tržištima. Situaciju treba pratiti iz tjedna u tjedan', rekao je.

Upitan imaju li poduzetnici problema s likvidnošću, Peruško je rekao kako takvih definitivno ima i kako je Fortenova u ožujku pokrenula akcije za očuvanje novčanog tijeka. 'Za top pet posto ljudi s najvećim plaćama primanja su smanjena, neke investicije su smanjene, uvedene su restrikcije u nabavi. U mnogočemu ovisimo o turizmu, većina dobiti ovisi o trećem kvartalu. Po nama, nakon izbora najpotrebnije je osigurati likvidnost u gospodarstvu za najpogođenije grane i da se nelikvidnost ne širi iz takvih grana. Država treba otkupiti potraživanja da se nelikvidnost ne širi, da se izolira, a za to treba fond od 200 do 300 milijuna eura', rekao je.

Schoefboeck kaže da su banke putem moratorija odmah reagirale na koronakrizu. 'Moratoriji traju šest mjeseci, a za tvrtke u turizmu moratoriji traju 12 mjeseci, što su najdulji rokovi u Europi. Građani ne traže puno moratorija, više ih traže poduzeća kojima su oni svojevrsno olakšanje kada upravljaju likvidnošću. Prvih pet mjeseci odobrili smo osam i pol posto više kredita tvrtkama nego lani, a uglavnom su to krediti za likvidnosti', rekao je.

Fabris Peruško, direktor Fortenove

Fabris Peruško, direktor Fortenove

Izvor: Pixsell / Autor: Josip Regovic/PIXSELL

Aladrović kaže kako svakog dana sluša o izazovima s kojima se susreću poduzetnici i kako je naša Vlada bila među najbržima u Europi kada su u pitanju mjere za spas gospodarstva i očuvanje radnih mjesta. 'Dali smo više od sedam milijardi kuna direktne pomoći i bez toga bili bismo u ozbiljnim problemima, imali bismo 330.000 nezaposlenih, a danas ih ima 152.000. Donijet ćemo i odluku o smanjenju radnog vremena do kraja ovog tjedna ili do 30. lipnja najkasnije', rekao je.

'Svaka kriza je upravljanje očekivanjima. Prva žrtva loših očekivanja su investicije, a Vlada se nije mogla odlučiti sređuje li rashode i prihode proračuna ili se želi boriti s krizom. Cijelu karantenu pisali smo zakone, stalno se provlači doktrina štednje, išli smo na odgode plaćanja', rekao je pak Tica, prema kojem je ključno da se država mora posvetiti plaćanju svojih računa i osiguranju likvidnosti.

Josip Aladrović

Josip Aladrović

Izvor: Pixsell / Autor: Privatna arhiva/PIXSELL

'U svakoj recesiji ispostavi se da je država dužna svima. Slovenska vlada se prvi dan krize zadužila kako bi svi bili sigurni da ima novca i da će svi računi biti plaćeni, da se prevlada pesimizam u društvu. Mi šaljemo poruku poduzetnicima koji se utapaju da ćemo im pomoći, ali samo ako valovi ne budu previsoki', kaže Tica.

Aladrović mu je odgovorio kako u Sloveniji neki poduzetnici još uvijek nisu dobili potpore za ožujak: 'Svaki dan raspolažemo velikim količinama informacija i prema njima prilagođavamo naše mjere, nismo pisali prijedloge u laboratorijskim uvjetima', replicirao je. Zver je upozorila kako je u radno intenzivnim industrijama trošak plaća iznosi 70-80 posto ukupnih troškova, zbog čega poslije izbora ne treba srljati u povećanje neto minimalca jer je velik broj kompanija već na rubu snaga i neće im preostati ništa nego da dijele otkaze.

Josip Tica

Josip Tica

Izvor: Pixsell / Autor: Dalibor Urukalović/PIXSELL

'Šire otpuštanje izazvalo bi kaos u društvu i gospodarstvu, a taj period je iza nas, sada kreće period oporavka. Model skraćenog radnog vremena je dobar za oporavak, stimulira ga i sprečava velike poremećaje. Turizam ima malo drugačiju dinamiku i mi ćemo dati sve od sve da povećamo zapošljavanje u srpnju i kolovozu, ali nakon toga nas čeka šest mjeseci s jako malo posla. Trebalo bi osigurati naknadu za čekanje na radno mjesto i to bi trebalo biti jako važno svima koji dođu na vlast', rekao je pak Kukurin.

Peruško upozorava da je situacija još uvijek vrlo volatilna i da nam sve planove može poremetiti 'izjava ministra u Austriji'. 'Kao gospodarstvo smo 20 do 30 posto ovisni o turizmu, i naša kompanija ovisi o turizmu. Velika su očekivanja u trećem kvartalu, a koji će biti puno lošiji nego lani. Bitan je i utjecaj države i sada imamo sretan trenutak jer imamo širi društveni konsenzus za stvari poput digitalizacije države i smanjenje troškova lokalne samouprave', zaključio je.

Željko Kukurin, predsjednik Uprave Valamara

Željko Kukurin, predsjednik Uprave Valamara

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Valamar

Upitan je li spreman rezati javni sektor, Aladrović je rekao kako postoji spremnost i kako je to jedna konstantna reforma čiji je cilj bolja produktivnost i konkurentnost. 'Imamo top-down pristup, krećemo od smanjenja i spajanja ministarstava, što donosi efikasnost, smanjuje procedure, a isto to primijenit ćemo na jedinice lokalne uprave, čiji ćemo broj definitivno smanjiti', rekao je Aladrović i dodao da ti rezovi moraju biti ozbiljni.

Tica je zaključio da smo u tipičnoj recesiji jer ljudi povećaju štednju, a investicije se odgađaju: 'Naša prva poruka je slomiti psihozu u recesiji i potaknuti trošenje. Postoji dominantan dio gospodarstva koji može nesmetano raditi i tu treba potaknuti potražnju obnovom Zagreba i projektima koji već stoje godinama. Treba potaknuti i trošenje građana, zato i idemo na povećanje minimalnih plaća, ali kroz kompenzacijske mjere smanjenja doprinosa i povećanje poreznih odbitaka', rekao je SDP-ov strateg i dodao da želi digitalizirati javni sektor i stvoriti pametni sustav javnih nabava. 'Želimo u ropotarnicu povijesti poslati pečate i čekanje u redovima, a sve to može napraviti domaća industrija', zaključio je Tica.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!