Predstavnici gospodarstva, obrazovnog sustava i stručnjaci za ljudske potencijale raspravljali su o promjenama na tržištu rada, s naglaskom na digitalizaciju, nove tehnologije i potrebu snažnijeg povezivanja škola s poslodavcima.

Panel je održan u sklopu WorldSkills Croatia 2026, najvećeg državnog natjecanja učenika strukovnih škola, koje se održava u Zagrebu.

Tehnologija mijenja poslove, ali ne ukida potrebu za radnicima

Predsjednik HUP-a Mislav Balković rekao je da se u razdoblju niske nezaposlenosti i gospodarskog rasta tehnologija prije svega mora promatrati kao alat za povećanje produktivnosti.

Prema njegovim riječima, dosadašnji veliki tehnološki iskoraci nisu smanjivali ukupan broj radnih mjesta, ali su mijenjali strukturu zaposlenosti i dominantne djelatnosti.

'Aktualna tehnološka revolucija bitno je drugačija jer tranzicija sa starih na nove poslove ovaj put traži značajno širu bazu znanja i neusporedivo više vremena kako bi svatko od nas ostao zapošljiv i konkurentan', poručio je Balković.

Dodao je da će kvaliteta života pojedinaca i društva u cjelini sve više ovisiti o konkurentnosti poslodavaca i zaposlenika.

Digitalizacija kao prilika, ali i pritisak na škole

U raspravi su sudjelovali Renato Matejaš iz Elektrotehničke škole Zagreb, Viktor Lučić iz Končara, Miljenko Zovko iz ING-GRAD-a, Boris Antunović iz HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika te Vesna Anđelić iz ASOO-a.

Sudionici su istaknuli da digitalizacija može povećati produktivnost i konkurentnost gospodarstva, ali samo ako obrazovni sustav prati tempo tehnoloških promjena.

Predsjednik HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika Boris Antunović upozorio je da je jedan od ključnih izazova omogućiti mladima stjecanje znanja i vještina koje odgovaraju stvarnim potrebama tržišta rada.

'Cilj je obrazovati generacije koje su spremne odmah po završetku školovanja primijeniti nove tehnologije u praksi', rekao je Antunović.

Dodao je da umjetna inteligencija već mijenja tržište rada te da će dio poslova nestati ili se znatno promijeniti. Istodobno smatra da će zanimanja koja uključuju neposredan rad s ljudima, osobito u građevini i uslužnim djelatnostima, biti otpornija na automatizaciju.

Poslodavci kao ključni partneri škola

Ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih Mile Živčić poručio je da su poslodavci nezaobilazni partner u strukovnom obrazovanju.

Suradnja je, rekao je, nužna od izrade strukovnih kurikuluma do provedbe obrazovanja, osobito u dijelu koji se odnosi na učenje temeljeno na radu.

'Važno je da svijet rada i obrazovanje razmjenjuju informacije, zajedno promišljaju buduće potrebe i zajedno stvaraju buduće stručnjake u svim segmentima gospodarstva', rekao je Živčić.

Reforma strukovnog obrazovanja u fokusu

Na drugoj panel raspravi, posvećenoj vještinama potrebnima za tržište rada, sudjelovali su Ivana Pilko Čunčić iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, Andrej Kristek iz Ugostiteljsko-turističke škole Osijek, Antea Britvić Božičković iz Kamgrada, Sara Posavec iz Terma Sveti Martin i Snježana Biloš iz tvrtke Otos.

U fokusu je bila reforma strukovnog obrazovanja i potreba za još snažnijim povezivanjem obrazovnog sustava i poslodavaca.

Ivana Pilko Čunčić, načelnica Sektora za srednjoškolski odgoj i obrazovanje i obrazovanje odraslih u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih, istaknula je da je ključno pitanje kako osigurati da mladi stječu znanja i vještine koje su odmah primjenjive na tržištu rada.

'Reforma strukovnog obrazovanja u Hrvatskoj ide u smjeru snažnijeg povezivanja škola i gospodarstva, s naglaskom na učenje temeljeno na radu i razvoj kompetencija u stvarnom radnom okruženju', rekla je.

Podsjetila je da su izmjenama Zakona o strukovnom obrazovanju iz 2022. ojačane uloge poslodavaca u obrazovnom procesu, uveden jasniji sustav mentorstva i poboljšan nadzor nad učenjem kod poslodavaca.

Više od 350 učenika u 44 discipline

Panel je održan u sklopu WorldSkills Croatia 2026, državnog natjecanja učenika strukovnih škola. Na natjecanju sudjeluje više od 350 učenika iz više od 200 strukovnih škola.

Učenici se natječu u 44 discipline, koje obuhvaćaju tradicionalna zanimanja, ali i visokotehnološka i interdisciplinarna područja, među njima mehatroniku, robotiku, CAD/CAM tehnologije i IT administraciju.

Poruka sudionika panela bila je da strukovno obrazovanje mora biti fleksibilnije, povezanije s poslodavcima i brže prilagođeno promjenama koje donose digitalizacija, umjetna inteligencija i nove potrebe tržišta rada.