NAJVEĆI RAST OD 2005.

Hrvatski javni dug dosegnuo 33 posto BDP-a

21.12.2009 u 14:15

Bionic
Reading

Prema posljednjim podacima Ministarstva financija ukupni je dug opće države na kraju kolovoza dosegnuo 109,7 milijardi kuna i čini oko 33% procijenjenog BDP-a. Ovako definiran ukupni dug opće države veći je za 651,9 milijuna kuna ili 0,6% nego na kraju srpnja, a posljedica je povećanja i njegove unutarnje i njegove vanjske komponente. Javni dug s uključenim državnim jamstvima te dugom HBOR-a dosegnuo je 156,6 milijardi kuna (47,4% procijenjenog BDP-a)

U usporedbi s istim mjesecom prošle godine to je rast od čak 24,8 milijardi kuna ili 18,8%, što je najveća godišnja stopa rasta ovog pokazatelja još od srpnja 2005. godine. Najznačajnija sastavnica javnog duga je ukupni dug središnje države koji je na kraju kolovoza iznosio 102,3 milijarde kuna, što je za 9,6 milijardi kuna više nego na kraju prošle godine. Na kraju kolovoza sve su sastavnice javnog duga zabilježile povećanje u odnosu na kraj srpnja osim duga lokalne države, koji je treći mjesec za redom ostao na istoj razini.

Dug izvanproračunskih fondova veći je za 198,4 milijuna kuna u odnosu na srpanj pri čemu je rast generiran isključivo povećanjem domaće komponente. Dug HBOR-a iznosio je na kraju kolovoza 11,7 milijardi kuna, a po svojoj strukturi gotovo je u potpunosti inozemnog karaktera (94,4%). Jamstva RH, koja su se u odnosu na kolovoz prošle godine gotovo udvostručila, dosegla su 35,2 milijarde kuna.

Ovogodišnje povećanje duga središnje države u prvih osam mjeseci posljedica je isključivo povećanja njegove unutarnje komponente (i to za nešto više od 10 milijardi kuna), čime je nastavljen trend smanjenja udjela inozemne zaduženosti središnje države u ukupnom dugu.

Povećanje unutarnjeg duga središnje države u ovoj godini rezultat je prvenstveno porasta primljenih kredita budući da je u veljači sindikat domaćih banaka državi odobrio 750 milijuna eura vrijedan kredit, čiji je najveći dio iskorišten za otplatu 500 milijuna eura vrijedne euroobveznice. Uz to, povećane su i obveze po izdanim trezorskim zapisima.

Do kraja godine analitičari RBA očekuju daljnje povećanje ukupnog javnog duga s obzirom na relativno visoke potrebe države za (re)financiranjem svojih obveza.  Povećanju javnog duga više će pridonijeti porast inozemne komponente s obzirom na povećanje dostupnosti inozemnih izvora financiranja.