Državni zavod za statistiku (DZS) te podatke objavio je u srijedu u Izvješću o prekomjernome proračunskome manjku i razini duga opće države za razdoblje od 2022. do 2025. prema metodologiji Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA-e 2010) i Priručniku o deficitu i dugu opće države, temeljem kojeg Europska komisija obavlja fiskalni nadzor nad članicama EU-a. Ugovorom iz Maastrichta, naime, uspostavljena su dva glavna kriterija fiskalnog nadzora: udio proračunskog manjka (deficita) opće države zemlje članice ne smije biti veći od 3 posto BDP-a, a konsolidirani dug opće države veći od 60 posto BDP-a.

Deficit opće države na kraju 2025. porastao je na 2,796 milijardi eura ili "graničnih" tri posto BDP-a, s u 2024. zabilježenih dvije milijarde eura ili 2,3 posto BDP-a. U 2023. hrvatski proračun bilježio je deficit od 865 milijuna eura ili 1,1 posto BDP-a, dok je u 2022. registriran suficit od 10 milijuna eura, podaci su DZS-a.

Kako navode iz DZS-a, velik utjecaj na iznos deficita u 2025. imao je proračunski saldo državnog proračuna koji je bio u "minusu" od 3,37 milijardi eura ili 3,6 posto BDP-a, a koji je u odnosu na prethodnu godinu manji za 1,16 milijuna eura.

'Nakon deficita koji je prisutan i u 2024., u 2025. zamjetan je trend osjetnog povećanja i prihoda i rashoda države, no rashodi države ipak rastu po većoj stopi. Tomu je u najvećoj mjeri pridonijelo povećanje bruto investicija u fiksni kapital, naknada zaposlenima, socijalnih naknada u novcu sa socijalnim transferima u naturi i međufazne potrošnje, čiji je učinak ipak ublažen zbog rasta poreznih prihoda, socijalnih doprinosa i primljenih kapitalnih transfera', napisali su iz DZS-a.

Kažu i da mjere koje su zbog povećanja cijena energenata uvedene u 2022. nastavljaju se u 2023., 2024. i 2025. te uglavnom utječu na povećanje isplaćenih subvencija na proizvode i povećanje isplaćenih socijalnih naknada nezaposlenima i umirovljenicima.

S aspekta prihoda sektora opće države, navode, mjere su imale negativan utjecaj na porezne prihode zbog smanjenja PDV-a i trošarina na energente u 2022., 2023., 2024. i 2025., dok je na iznos poreza na dohodak i bogatstvo u 2022. pozitivno utjecao dodatni porez na dobit.

Bolje prikupljanje poreza

U 2025. porezi na proizvodnju i uvoz prikupljeni su u iznosu od 17,8 milijardi eura, što je porast od 8,1 posto u odnosu na 2024., dok su tekući porezi na dohodak i bogatstvo iznosili 7,3 milijarde eura, što je za 8,4 posto više nego u prethodnoj godini. Prihodi od neto socijalnih doprinosa lani su iznosili 11,36 milijardi eura, što je za 15,4 posto više nego u 2024.

Nadalje, rashodi kapitalnih transfera na osnovi plaćanja po garancijama, preuzimanja duga i kapitalnih injekcija u 2025.dosegnuli su 64 milijuna eura, što je utjecalo na generiranje deficita, kao i uključivanje rashoda za poticajnu stanogradnju. Lani su kamatni rashodi iznosili 1,3 milijarde eura, što je 2,6 posto manje nego u 2024., navode iz DZS-a.

Dug pao za 1,1 postotni bod

Konsolidirani dug na kraju 2025. iznosio je 52,37 milijardi eura ili 56,3 posto BDP-a, čime je i dalje ispod limita određenog kriterijima iz Maastrichta od 60 posto. Iako je porastao u apsolutnom iznosu, zbog gospodarskog je rasta njegov udio smanjen u BDP-u.

U 2024. konsolidirani dug iznosio je 49,28 milijardi eura, odnosno 57,4 posto BDP-a. U 2023. dug je iznosio 48,26 milijardi eura, odnosno 60,9 posto BDP-a, dok je u 2022. iznosio 46,3 milijardi eura, odnosno 68,5 posto BDP-a. 

'Stanje konsolidiranog duga sektora opće države (tzv. maastrichtški dug) na kraju 2025. iznosio je 52,37 milijardi eura, što je porast od 3,09 milijardi eura ili 6,3 posto u odnosu na stanje duga na kraju 2024., što se gotovo u potpunosti odnosi na neto zaduživanje, dok je utjecaj tečajnih promjena zanemariv. Udio duga opće države u BDP-u na kraju 2025. zadržao se ispod kriterija iz Maastrichta te je iznosio 56,3 posto, što je pad od 1,1 postotni bod u odnosu na udio duga u BDP-u na kraju 2024., kada je iznosio 57,4 posto BDP-a', konstatirali su iz DZS-a.