Talijanska fiskalna politika ponovno je pod povećalom, nakon što su neovisna proračunska tijela upozorila da bi planovi vlade u Rimu za smanjenje javnog duga mogli biti preoptimistični. Uz rastuće troškove energije i neizvjesnost oko privatizacija, rizici za talijanske javne financije dodatno se povećavaju.

Talijansko tijelo za nadzor proračuna izrazilo je ozbiljne rezerve prema najavljenom smanjenju državnog duga. Predsjednica tog tijela, Lilia Cavallari, upozorila je pred zastupnicima da bi smanjenje duga od 2027. moglo biti slabije od očekivanog.

Posebno je istaknula rizike povezane s rastom cijena energije, koje su pod pritiskom zbog nestabilnosti na Bliskom istoku. Takvi vanjski faktori, upozorava, mogu dodatno otežati ionako zahtjevno smanjenje duga, piše Handelsblatt.

Italija preuzima neslavni vrh?

Prema aktualnom proračunskom planu, talijanski javni dug trebao bi porasti s 137,1 posto BDP-a u 2025. na 138,6 posto u 2026. godini. Tek nakon toga predviđa se postupno smanjenje, i to na 136,3 posto do 2029.

No nadzorno tijelo upozorava da su takve projekcije nesigurne. Njihove procjene temelje se na čak 5000 statističkih simulacija, a rezultati nisu ohrabrujući.

'Gotovo polovica simulacija pokazuje lošije ishode od onih koje predviđa vlada', rekla je Cavallari. U najnepovoljnijem scenariju, udio duga mogao bi već ove godine dosegnuti oko 140 posto BDP-a.

Paralelno s tim upozorenjima, projekcije pokazuju da bi Italija do kraja godine mogla preuzeti status najzaduženije zemlje u Europskoj uniji, ispred Grčke.

Grčka je, nakon dužničke krize koja je izbila poslije globalne financijske krize 2008., uspjela značajno smanjiti razinu duga. Od 2020. uspjela je imati najveći pad udjela duga u BDP-u u Europi, za gotovo 55 postotnih bodova. Kako su za Reuters rekla dva dužnosnika, ta zemlja je od prošle godine uspjela smanjti javni dug na 137 posto BDP-a.

Istodobno, talijanski dug nastavlja rasti, što dodatno pojačava zabrinutost investitora i institucija.

Privatizacije pod upitnikom

Dodatni problem predstavljaju planirane privatizacije. Vlada računa na prihode od gotovo 20 milijardi eura kroz prodaju državne imovine u sljedeće tri godine, no nadzorno tijelo upozorava da bi ti planovi mogli podbaciti.

Ako se prodaje ne realiziraju, dug bi prema procjenama mogao narasti na 139,2 posto već 2027. godine.

Skepticizam nije nov. Talijanski revizorski sud ranije je više puta upozoravao da se planovi prodaje državne imovine često koriste kao 'uljepšavanje' proračunske slike.

Meloni već prodavala udjele, ali nedovoljno

Od dolaska na vlast krajem 2022., vlada premijerke Giorgije Meloni prikupila je nešto više od četiri milijarde eura prodajom udjela u spašenoj banci Monte dei Paschi di Siena te energetskom divu Eni.

Unatoč tim prihodima, ukupna razina duga i dalje ostaje vrlo visoka, a pritisci na proračun ne jenjavaju.

Za razliku od Italije i Grčke, Hrvatska se nalazi u znatno stabilnijoj fiskalnoj situaciji. Hrvatski javni dug u 2025. kretao se između 56,3 i 57,6 posto BDP-a, što je velik pad u odnosu na razine od oko 80 posto zabilježene u prethodnim godinama.