guverner otkrio

HNB na obranu tečaja potrošio više od deset milijardi kuna, a evo do kada planiraju stopirati jačanje kune

  • Autor: N.S.
  • Zadnja izmjena 19.12.2018 09:22
  • Objavljeno 19.12.2018 u 09:22
Boris Vujčić

Boris Vujčić

Izvor: Pixsell / Autor: Nel Pavletic

Hrvatska narodna banka na čelu s guvernerom Borisom Vujčićem u ponedjeljak je od domaćih banaka kupila gotovo 500 milijuna eura kako bi zaustavila jačanje kune čiji je srednji tečaj pao ispod razine od 7,4 kune za eura. Početkom mjeseca HNB je također izveo intervenciju na deviznom tržištu kada su otkupili 495 milijuna eura. Domaća valuta i dalje nastavlja jačati, a guverner je u utorak izjavio kako će nastaviti borbu protiv jake kune

'HNB je nastavio provoditi ekspanzivnu monetarnu politiku, podržavajući visoku likvidnost sustava, uz održavanje stabilnog nominalnog tečaja kune prema euru. Povećanju likvidnosti doprinijeli su otkupi deviza od poslovnih banaka, kojima su ublaženi aprecijacijski pritisci na kunu i povećane međunarodne pričuve', rekao je Vujčić na konferenciji za medije i dodao da će nastaviti interventirati i u 2019. godini jer deviza ima dovoljno, a uskoro će krenuti i priljev 'svježih' eura, kojeg podržavaju snažan izvoz, produljena turistička sezona, ali i doznake gastarbajtera.

'HNB to radi da održi tečaj, da kuna znajačajno ne ojača. Otkupom viškova eura povećavaju se devizne pričuve, a karakter monetarne politike čini jako ekspanzivnim, rekao je Vujčić.

Iako nije precizirao koliko bi tečaj bio jači nego sada, dodao je da bi bez otkupa eura od banaka od bio 'puno jači'.

HNB je jučer od banaka kupio 457 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,397 kuna za euro čime je bankama na raspolaganje stavljeno oko 3,39 milijardi kuna. To je druga velika intervencija u ovome mjesecu i četvrta u ovoj godini. Sveukupno na obranu tečaja potrošeno je 1,7 milijardi eura ili 730 milijuna eura više u odnosu na 2017. godinu.

Po podacima HNB-a, prosječni višak kunske likvidnosti u prvih 11 mjeseci ove godine iznosio je 24,6 milijardi kuna ili 9,4 posto BDP-a. Bruto međunarodne pričuve na kraju studenoga, pak, iznosile su 17 milijardi eura, odnosno za 1,3 milijardi su više nego krajem 2017. godine.

  • +4
  • +1

Novac kune

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Javorovic/PIXSELL

Osim toga, Vujčić je na konferenciji za medije rekao da iduće godine očekuje stopu rasta hrvatskog gospodarstva od 2,7 posto, a toliko bi BDP trebao porasti i ove godine.

Kako je istaknuo, u ranijim procjenama rasta bile su problem projekcije investicija, koje su se pokazivale slabije od onih projiciranih, pogotovo investicije u državnom sektoru. No, one bi u 2019. trebale ojačati zahvaljući državi i snažnijem korištenju fondova Europske Unije,.

Očekuje se i nastavak rasta zaposlenosti, što će doprinjeti daljenjem smanjenju nezaposlenosti na razinu od samo 7,2 posto. Pritom, napominje guverner nužno je da i plaće dalje nastave rasti kako se to ne bi odrazilo na našu konkurentnost.

Dodaje i da očekuje usporavanje inflacije s 1,5 na 0,9 posto u idućoj godini, i nastavak pada inozemne zaduženosti

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!