Benzinski modeli više nisu neprikosnoveni izbor kupaca, dizelaši nastavljaju tonuti, električni automobili sve su jači, a hibridi su se prometnuli u glavne dobitnike tranzicije. Ipak, priča nije tako jednostavna kao što se na prvi pogled čini - benzinci gube udio, ali nisu nestali iz planova kupaca ni proizvođača.

Prema najnovijim podacima Europske udruge proizvođača automobila ACEA, u prvom tromjesečju 2026. registracije novih automobila u Europskoj uniji porasle su za četiri posto. No puno važnije od ukupnog rasta jest ono što se događa ispod površine: Baterijski električni automobili zauzeli su 19,4 posto tržišta, hibridi čak 38,6 posto, dok je zajednički udio benzinaca i dizelaša pao na 30,3 posto. U istom razdoblju lani njihov je udio iznosio 38,2 posto.

Hibridi su trenutno najveći pobjednici

Najveći dio kupaca očito ne preskače izravno iz klasičnih motora u potpuno električne automobile, nego bira prijelazno rješenje. Hibridi su u ovom trenutku najpopularniji pogonski izbor u EU-u, a razlog je prilično jasan: Nude nižu potrošnju, manju ovisnost o punionicama i poznat osjećaj korištenja automobila s motorom s unutarnjim izgaranjem.

To je ključ za razumijevanje sadašnjeg tržišta. Električni automobili rastu, ali još nisu preuzeli glavnu ulogu. Kupci ih sve više prihvaćaju, no cijena, dostupnost punionica, realni doseg i navike vozača i dalje usporavaju potpunu promjenu. Zato hibridi postaju kompromis koji odgovara i kupcima i proizvođačima.

Benzinski automobili pritom nisu nestali, ali više ne diktiraju tempo. U 2025. njihov je tržišni udio u EU-u pao na 26,6 posto, nakon što je godinu ranije iznosio 33,3 posto. Dizel je nastavio pad i završio na 8,9 posto tržišta, uz pad registracija od 24,2 posto.

Benzinci još imaju svoje adute

Unatoč padu udjela, benzinci i dalje imaju nekoliko važnih prednosti. U pravilu su jeftiniji za kupnju od električnih automobila, poznatiji su kupcima, ne traže promjenu svakodnevnih navika i posebno su privlačni onima koji nemaju vlastitu garažu, kućnu punionicu ili redovit pristup javnoj infrastrukturi.

Zato se ne može govoriti o njihovom brzom kraju. Prije je riječ o postupnom povlačenju iz dominantne pozicije. Benzinski motori ostat će relevantni u manjim i cjenovno pristupačnijim modelima, u hibridnim kombinacijama i na tržištima na kojima je elektrifikacija sporija.

Istodobno, pritisak na klasične motore sve je jači. Regulativa o emisijama, ulaganja proizvođača u električne platforme, širenje kineskih brendova i sve veća ponuda povoljnijih električnih modela mijenjaju odnose snaga. ACEA podaci za 2024. pokazuju koliko je promjena brza: Tada su benzinci još držali 33,3 posto tržišta, hibridi 30,9 posto, a električni automobili 13,6 posto. Već početkom 2026. slika je bitno drukčija.

Posebno je važan rast plug-in hibrida. U prvom tromjesečju 2026. njihov je udio narastao na 9,5 posto, u odnosu na 7,6 posto godinu ranije, a rast su snažno pogurala velika tržišta poput Italije, Španjolske i Njemačke.

Zaključak je jasan: Europsko tržište ne ide prema jednoj tehnologiji preko noći. Ide prema mješavini pogona u kojoj hibridi trenutačno imaju glavnu riječ, električni automobili brzo rastu, dizel se sve više povlači, a benzinci iz vodeće uloge prelaze u ulogu racionalnog, ali sve manje dominantnog izbora. Benzinci zato nisu gotovi. Ali era u kojoj su bili prvi i gotovo automatski izbor europskih kupaca - očito jest.