Ono što je donedavno bio obiteljski kompakt po relativno dostupnoj cijeni, danas je često skuplji, tehnološki složeniji i sve rjeđe dostupan u osnovnoj, jeftinijoj izvedbi. Razlog nije samo inflacija, nego kombinacija strožih propisa, skuplje tehnologije, promjene ponude i činjenice da proizvođači sve više zarađuju na skupljim modelima.

Kupci u Hrvatskoj to dobro osjećaju. Tržište novih automobila u 2025. raslo je unatoč visokim cijenama: prema podacima koje prenosi Promocija Plus, registrirano je 69.140 novih automobila, 8,4 posto više nego 2024. godine. Najveći udio imali su benzinci s 47,1 posto, hibridi su zauzeli 36,5 posto, dizeli 12,6 posto, a električni automobili tek 1,9 posto tržišta.

Automobil više nije samo automobil

Jedan od ključnih razloga poskupljenja jest to što su današnji automobili znatno složeniji nego prije desetak godina. I osnovni modeli danas imaju više sigurnosne opreme, senzora, kamera, sustava pomoći vozaču, multimedije, elektronike i softvera. Sve to povećava trošak razvoja i proizvodnje.

Na cijenu dodatno utječu stroži europski propisi o emisijama CO2 i sigurnosti. Proizvođači moraju ulagati u elektrifikaciju, hibride, učinkovitije motore i nove platforme, a dio tog troška ugrađuje se u konačnu cijenu vozila. Električni automobili pritom nisu jedini razlog poskupljenja, ali su ubrzali tehnološku transformaciju cijele industrije.

ACEA, europsko udruženje proizvođača automobila, u izvješću za 2025. navodi da se europska autoindustrija oporavlja oprezno, ali i da je pod sve većim pritiskom konkurencije, ulaganja i promjene pogonskih tehnologija. U EU su hibridi u 2025. ostali najpopularniji izbor među kupcima, dok je udio električnih automobila do studenoga porastao na 16,9 posto.

Nestali su najjeftiniji modeli

Drugi veliki razlog zašto novi auti djeluju dramatično skuplje jest nestanak najpovoljnijih modela. Mali gradski automobili i osnovne izvedbe sve su manje isplativi za proizvođače jer na njima zarađuju manje, a moraju zadovoljiti iste regulatorne i sigurnosne standarde kao skuplji automobili.

Zato se ponuda pomaknula prema SUV-ovima, crossoverima, bolje opremljenim paketima i skupljim izvedbama. Kupac ne plaća samo skuplji automobil, nego često više ni nema mogućnost kupiti ono što je nekad bilo ulazni model.

Istraživanja JATO Dynamicsa upozoravaju upravo na problem dostupnosti automobila u Europi i širenje razlike između najjeftinijih i najskupljih modela. Njihove analize posebno ističu da konkurencija iz Kine mijenja odnose snaga jer kineski proizvođači nude elektrificirane modele po agresivnijim cijenama.

Kupci plaćaju i globalne poremećaje

Cijene automobila ne formiraju se samo u salonu. Na njih utječu cijene sirovina, energenata, transporta, kamatne stope, tečajevi, carine i opskrbni lanci. Nakon pandemije i krize s čipovima proizvodnja se stabilizirala, ali se cijene nisu vratile na stare razine.

U SAD-u je, primjerice, prosječna transakcijska cijena novog vozila u rujnu 2025. prvi put prešla 50.000 dolara, što pokazuje da poskupljenje nije samo europski problem. Iako američko tržište nije izravno usporedivo s hrvatskim, trend je isti: kupci plaćaju skuplju tehnologiju, veće automobile i bogatije opremljene modele.

U Hrvatskoj dodatni pritisak stvaraju relativno niža kupovna moć, visoki troškovi financiranja i činjenica da se mnogi kupci okreću rabljenim automobilima. No ni rabljeni auti više nisu jeftini kao prije, jer visoke cijene novih vozila podižu i vrijednost mlađih rabljenih primjeraka.

Hoće li cijene napokon pasti?

Dobra vijest za kupce jest da se pritisak na snižavanje cijena pojačava. Zalihe su veće nego u najgorim fazama krize, konkurencija je oštrija, kineski proizvođači sve snažnije ulaze u Europu, a električni automobili postupno pojeftinjuju.

Prema podacima koje prenosi InsideEVs na temelju JATO Dynamicsa, prosječna cijena električnih automobila pala je za oko 25 posto od 2018. godine, dok se razlika između cijene električnih i klasičnih automobila smanjuje. No to ne znači da će se cijene novih automobila vratiti na razine od prije pet ili deset godina.

Vjerojatniji scenarij je drukčiji: popusti će biti veći, akcije češće, financiranje agresivnije, a pojedini električni i hibridni modeli pristupačniji. Međutim, osnovna cijena novog automobila ostat će visoka jer su troškovi razvoja, regulative i tehnologije trajno narasli. Drugim riječima, kupci bi mogli dočekati bolje ponude, ali ne i veliki povratak jeftinih novih automobila.

Tko bi mogao profitirati?

Najviše bi mogli profitirati kupci koji nisu vezani uz jedan brend, ne inzistiraju na najnovijem modelu i spremni su čekati akcije ili kupiti vozilo sa zalihe. Pritisak kineskih proizvođača mogao bi posebno spustiti cijene elektrificiranih modela, a europski proizvođači morat će odgovoriti povoljnijim paketima, popustima ili novim ulaznim modelima.

Za Hrvatsku je ključno pitanje hoće li se pojaviti dovoljno povoljnih hibrida i električnih automobila koji mogu zamijeniti klasične benzinske modele. Zasad električni automobili kod nas imaju vrlo mali tržišni udio, što pokazuje da cijena, infrastruktura i navike kupaca i dalje ostaju velika prepreka.

Zaključak je jednostavan: Novi automobili jesu preskupi za sve veći dio kupaca, ali tržište se počinje mijenjati. Cijene vjerojatno neće dramatično pasti, no kupci bi u sljedećem razdoblju mogli imati više prostora za pregovore, bolje popuste i širi izbor povoljnijih elektrificiranih modela.