Vodeći europski obavještajni dužnosnici skeptični su prema mogućnosti da bi pregovori između Rusije i Ukrajine, u kojima koje posreduju Sjedinjene Države, mogli dovesti do mirovnog sporazuma ove godine. Njihove procjene znatno se razlikuju od optimističnih poruka iz SAD-a, čiji predsjednik Donald Trump tvrdi da je dogovor 'razumno blizu'
Izvori iz pet europskih obavještajnih agencija rekli su za Reuters, pod uvjetom anonimnosti, da Moskva nema interes brzo završiti rat.
Prema njihovim riječima, Rusija koristi pregovore sa SAD-om ponajprije da bi pokušala izboriti ublažavanje sankcija i otvoriti prostor za nove gospodarske dogovore. Jedan od dužnosnika opisao ih je kao 'pregovaračko kazalište', piše Reuters.
Podsjetimo, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je da inzistiranje Donalda Trumpa na tome da Ukrajina mora postići kompromis i popustiti 'nije fer', i to nakon pregovora u Ženevi koji su u srijedu naglo prekinuti – nakon samo dva sata. 'Sastanak je bio jako težak i možemo reći da Rusija oteže pregovore koji su već stigli do završne faze', napisao je Zelenski u srijedu na X-u. Nekoliko minuta nakon toga ruska državna novinska agencija RIA objavila je da su razgovori završili.
vezane vijesti
Smjena Zelenskog?
Europske službe smatraju da se strateški ciljevi Kremlja nisu promijenili od početka invazije. Među njima su slabljenje, pa i moguća smjena Zelenskog te pretvaranje Ukrajine u neutralnu tampon-zonu između Rusije i Zapada. 'Rusija ne traži mirovni sporazum, već ostvarenje svojih strateških ciljeva', rekao je jedan od obavještajnih čelnika.
Drugi dužnosnik istaknuo je da Moskva nema potrebu žuriti jer rusko gospodarstvo, unatoč sankcijama, 'nije pred slomom te i dalje može podnositi dugotrajan sukob'. Ukrajinski i ruski pregovarači ovaj su se tjedan treći put ove godine sastali u Ženevi u okviru američkog posredovanja, ali bez napretka oko ključnih pitanja, prije svega teritorija.
Moskva zahtijeva povlačenje ukrajinskih snaga iz dijelova istočne regije Doneck koje još ne kontrolira, što Kijev odbacuje. Prema procjenama europskih obavještajaca, čak i eventualni teritorijalni ustupci ne bi nužno doveli do brzog mira jer bi Rusija potom mogla postaviti nove zahtjeve.
Kritike pregovaračkog pristupa
Dio europskih dužnosnika zabrinut je i zbog pregovaračkog iskustva zapadnih predstavnika. Američki tim predvode posebni američki izaslanik i dugogodišnji Trumpov poslovni suradnik Steve Witkoff i Jared Kushner, predsjednikov zet – iako nijedan od njih dvojice nema diplomatsko iskustvo vezano uz Rusiju ili Ukrajinu.
Iz Bijele kuće odbacili su anonimne kritike, poručivši da američka administracija čini više od bilo koga da bi približila dvije strane i zaustavila rat. Prema navodima europskih službi, Moskva pokušava voditi pregovore u dva smjera: jedan je vezan uz rat u Ukrajini, a drugi uz moguće bilateralne gospodarske sporazume sa SAD-om koji bi uključivali ublažavanje sankcija.
Ukrajinski predsjednik Zelenski izjavio je da su američki i ruski pregovarači razgovarali i o potencijalnoj gospodarskoj suradnji, vrijednoj do 12 bilijuna dolara, iako detalji tih razgovora nisu potvrđeni.
Unatoč procjeni da je rusko društvo zasad otporno na pritisak sankcija, dio obavještajne zajednice upozorava na povećane financijske rizike u drugoj polovici godine zbog visokih troškova zaduživanja, ograničenog pristupa kapitalu i smanjenih državnih rezervi.
Analitičari procjenjuju da se rusko gospodarstvo trenutačno kreće između stagnacije i blage recesije, uz rast od oko jedan posto prošle godine i referentnu kamatnu stopu od 15,5 posto.
