PRVORAZREDNI SKANDAL

'Zbog slučaja Sveučilišta Sjever trebala bi pasti Vlada'

Rektor Sveucilista Sjever Marin Milković, gradonacelnica Koprivnice Vesna Željeznjak i župan Koprivnicko-krizevački Darko Koren

Rektor Sveucilista Sjever Marin Milković, gradonacelnica Koprivnice Vesna Željeznjak i župan Koprivnicko-krizevački Darko Koren

Izvor: Pixsell / Autor: Marijan Susenj

Kako je to još 2014. najavljivao premijer Zoran Milanović, Sveučilište Sjever, čiju povijest mnogi u akademskoj zajednici smatraju dvojbenom, a neki čak i kriminalnom, uskoro bi trebalo prijeći na državne jasle

Iz ionako mršavog proračuna za obrazovanje država bi u tu svrhu trebala, umjesto sadašnjih devet, početi godišnje izdvajati oko 20 milijuna kuna, jer Grad Koprivnica više nema novca za njegovo redovno financiranje.

O povijesti ovog sveučilišta govorili su i pisali mnogi. Ideja o njegovu osnivanju krenula je 2005. prilikom prodaje Slobodne Dalmacije EPH-u. Dopusnicu za njegovo osnivanje doslovno je u zadnjem danu mandata Ninoslavu Paviću dao tadašnji ministar znanosti Dragan Primorac.

EPH se tada obavezao u Splitu osnovati novinarsku akademiju u koju će tijekom 10 godina uložiti 30 milijuna kuna, no kada je naišao na otpore splitskog sveučilišta, odlučio je 2011. preseliti ga u Varaždin gdje je imao podršku HSLS-ova Ivana Čehoka. Budući da ni ondje nije išlo, projekt je konačno preseljen u Koprivnicu.

No kako je to više puta isticao koprivnički gradski vijećnik Siniša Bosanac, ali i nedavno saborski zastupnik Nikola Vuljanić, umjesto da u novinarsku akademiju uloži 30 milijuna kuna, Pavić osniva tvrtku Medija Uni na koju prenosi osnivačka prava za akademiju. Ona nije imala praktički nikakvu imovinu, već manje-više samo dopusnicu i temeljni kapital od 20.000 kuna. Pavić je konačno, ne zna se na temelju čega, procjenjuje na gotovo četiri milijuna kuna i prodaje Gradu Koprivnici i varaždinskoj tvrtki VELV d.o.o. (pogledajte video dolje).

Bosanac, koji je u slučaju tog sveučilišta podnio jednu od četiri prijave DORH-u zbog izvlačenja novca iz koprivničke gradske kase, kaže da su ga mnogi osuđivali i prozivali, no da je kao gradski vijećnik samo brinuo za javni interes.

'Inicirao sam sjednicu gradskog vijeća na kojoj sam želio doći do odgovora na otvorena pitanja od kojih su najvažnija dva - što su građani Koprivnice platili gotovo tri milijuna kuna i u što su uložili ukupno oko 70. Nažalost, nisam dobio odgovore pa sam podnio prijavu DORH-u', rekao je za tportal Bosanac.

'Smatrao sam da je osnivanje sveučilišta megalomanski projekt koji je pokrenut bez procjene potreba, bez studije izvodivosti na krimogeni način i do danas me nitko nije uvjerio u suprotno. S druge strane koprivničke ulice su u sve lošijem stanju, u dječjim vrtićima stropovi otpadaju, smanjena su davanja za sportske škole, za udruge osoba s invaliditetom, za standard osnovnog obrazovanja itd. Danas je grad u teškoj financijskoj situaciji opterećen sa 17 milijuna kuna gubitaka i 52 milijuna kuna kredita zbog sveučilišta koje ni na koji način ne podiže kvalitetu života građana Koprivnice jer na njemu od oko 350 studenata studira tek 60-ak Koprivničana', upozorio je Bosanac.

Onkraj ruba zakona

Koprivnički vijećnik nije jedini koji projekt Sveučilišta Sjever smatra dvojbenim. Ovakvom rješenju protive se i mnogi članovi akademske zajednice.

Bivši zamjenik ministra znanosti Saša Zelenika ističe da bi u situaciji kada je Hrvatska u prekomjernom deficitu, osnivanju svake nove javne ustanove trebalo prethoditi pažljivo razmatranje potreba, mogućnosti i smislenosti.

'Dok policentrični razvoj Hrvatske svakako valja pozdraviti, promocija u javnu ustanovu kvaziprivatne ustanove vrlo dvojbenog podrijetla, s dopusnicom izdanom suprotno tada važećim zakonima i dvojbene kvalitete - od odnosa broja nastavnika prema broju studenata do znanstveno-nastavne kvalitete, ne može se ocijeniti drugačije nego kao politički voluntarizam s neizvjesnim posljedicama', kaže za tportal Zelenika.

'Čak i kada bi se, u situaciji kada je osnovna djelatnost postojećih javnih visokih učilišta dovedena u pitanje - od nedostatnih sredstava za materijalne troškove, preko praktičnog dokidanja sredstava za znanstvenu infrastrukturu u proračunu 2015. - zanemarili daljnji negativni financijski učinci na njihov rad, preustroj Sveučilišta Sjever u javno je na samom rubu ili čak onkraj ruba zakonitosti. To rezultira čak i time da se derogiraju neke odredbe Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. Nisam pravni stručnjak, no to mi se čini jednako pravno neopravdano kao da odredbu iz Zakona o granici dopuštene koncentracije alkohola u krvi derogirate Zakonom o uspostavi nove općine pa u toj općini možete voziti i mrtav-pijan. Uza sve to, novo javno sveučilište s primarno društvenim područjem znanosti je nemoguće opravdati pa čak niti podvesti pod mrežu javnih visokih učilišta čiji je inicijator i najveći zagovornik, da apsurd bude veći, bio sadašnji ministar prof. dr. sc. Vedran Mornar', objasnio je bivši zamjenik ministra.

'Mislim da bi se puno svrsishodniji i održiviji rezultat postigao da se preferiralo pripojenje medijskog Sveučilišta Sjever nekom od već postojećih. Time bi se, osiguravajući veću dostupnost obrazovanja studentima tog dijela RH, barem spriječilo umnažanje administrativnog osoblja i limitirali negativni financijski učinci za proračun.

Slijedom ove logike moramo se zapitati što je sljedeće. Hoćemo li imati sveučilište u svakom mjestu koje ima slobodnu livadu ili ispražnjenu vojarnu, počevši sa Slavonskim Brodom i Šibenikom? Pa će se onda nakon nekog vremena neka nova vlast, pod pritiskom neumitne realnosti, suočiti s potrebom smanjenja broja sveučilišta kao što je danas slučaj s brojem sudova i bolnica. Tko će se pritom zabrinjavati oko trica kao što su kvaliteta nastave, uvjeti za znanstveni i nastavni rad, kvaliteta nastavnika ili kvaliteta diplomanata?' pita Zelenika.

Grčka je imala sveučilište na svakom otoku; kamo je to dovelo?

Rektor Zagrebačkog sveučilišta Damir Boras kaže da načelno nije protiv Sveučilišta Sjever, no ističe da bi se ono trebalo financirati iz dodatnih sredstava, a ne postojećih. Također smatra da bi trebalo inzistirati da ono zadovolji osnovne standarde kvalitete.

'Trenutno se kod nas za visoko školstvo izdvaja 0,69 BDP-a. Nekada je taj udio bio 0,89 posto dok u Europi i najsiromašnije zemlje izdvajaju između dva i tri, a neke čak i pet posto', rekao Boras.

'Mi smo za to da se otvaraju visoka učilišta ondje gdje je to moguće, no pitanje je može li si Hrvatska dopustiti da ih ima poput Grčke, praktički na svakom otoku. Vidimo gdje je to u Grčkoj završilo', upozorio je Boras.


'Milanović sabotira reforme i pogoduje pajdašima
'

Pavel Gregorić s Odjela za filozofiju Hrvatskih studija kaže da su frapantni razmjeri nebrige ove Vlade za sustav znanosti i obrazovanja.

'Ta nebriga dosad se očitovala, između ostaloga, u spremnosti Zorana Milanovića da svaki pokušaj reforme u tom sustavu sabotira u zamjenu za jeftine političke poene ili jednostavno na mig svojih pajdaša koji su se osjetili ugroženi reformama. Preuzimanjem obaveze države da financira Sveučilište Sjever, znanstveno i nastavno impotentnu ustanovu problematične povijesti, upitne zakonitosti rada, sumnjivih praksi zapošljavanja i nepotrebnih studijskih programa, ova nebriga dobiva nove razmjere', kaže Gregorić.

'Naime Milanović je spreman godišnje izdvojiti 20 milijuna kuna iz džepova poreznih obveznika na održavanje jedne zombi-ustanove radi političkih poena. Tim se novcem moglo, primjerice, zaposliti 150 poslijedoktoranada koji su nasušno potrebni sveučilištima i institutima, a koji ostaju bez posla i napuštaju zemlju trbuhom za kruhom jer je ova Vlada prije nekoliko godina zamrznula proračun za plaće u sustavu, dok se kadrovska politika sveučilišta i znanstvenih instituta mahom svodi na produljivanje radnog odnosa zaposlenicima koji su stekli uvjete za mirovinu. I onda će se gerontokrati na sveučilištima i institutima pravdati: 'Vidite, mladci, kako je vlast zla. Ima za Sveučilište Sjever, ali nema za vas!' Tako jedan segment devastiranog sustava hrani drugi s posljedicama koje traju desetljećima. No to Milanovića i njegovu vladu ne zabrinjava', ističe Gregorić.

U uređenoj državi padale bi ostavke

Fizičar Dejan Vinković kaže da se sadašnja Vlada novom odlukom dodvorava lokalnoj zajednici iako je projekt vrlo dubiozan od samoga početka.

'U njega su upleteni brojni političari iz samih vrhova stranaka – od HDZ-a, preko HNS-a do SDP-a. Malo ljudi obraća pozornost na to, no u svakoj iole uređenoj državi ovo bi bio težak politički skandal. Tu ne bi samo padale ostavke, već bi i državno odvjetništvo češljalo urede i ispitivalo sve od premijera, preko ministra znanosti do oporbenih čelnika', rekao je Vinković koji je na probleme bezuspješno upozoravao i na svojoj stranici i u javnoj raspravi.

Možemo samo dijeliti diplome

Vinko Zlatić iz Instituta Ruđer Bošković smatra da je odluka Vlade zastrašujuća, jer Sveučilište Sjever ni približno ne zadovoljava temeljne standarde kvalitete.

'Znanstvena produkcija rektora, prorektora i drugih ključnih ljudi na Sveučilištu Sjever katastrofalna je. Zbrojena zajedno ona je lošija od produkcije nekih pojedinaca na zavodima. Ozbiljno sveučilište jednostavno ne može tako izgledati. Sramota je da sveučilište ide na državni novac s takvom strukturom kadra. Hrvatskoj trebaju visokoobrazovane osobe, no po ovom načelu mogle bi se samo dijeliti diplome. Oni bi mogli eventualno biti viša škola, ali ne sveučilište', rekao je Zlatić.

O odluci Vlade narednih će se dana još raspravljati u Saboru, međutim naši sugovornici smatraju da će, iz već navedenih razloga, ona dobiti podršku kako vladajućih, tako i oporbe.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!