NIJE GRENLAND IZNIMKA

Zašto se čudimo 'gramzivom' Trumpu? SAD je stvoren ovim teritorijalnim 'dealovima'

  • Autor: Silvana Srdoč
  • Zadnja izmjena 27.08.2019 12:45
  • Objavljeno 27.08.2019 u 12:35
Grenland / Donald i Melania Trump

Grenland / Donald i Melania Trump

Izvor: EPA / Autor: LINDA KASTRUP / JULIEN DE ROSA

Unatoč trudu, američki predsjednik Donald Trump neće ući u povijest kao jedan od državnika kojima je pošlo za rukom proširiti teritorijalni suverenitet Sjedinjenih Američkih Država. Trumpovu ideju o akviziciji Grenlanda pokopala je Mette Frederiksen, premijerka Danske, kraljevine koja je prije 102 godine prodala svoj teritorij SAD-u. Bila je to posljednja kupoprodaja zemlje u režiji Washingtona: 31. ožujka 1917. godine tadašnji predsjednik Woodrow Wilson zlatnicima u vrijednosti 25 milijuna dolara platio je tri Djevičanska otoka u Karipskom moru

Trumpova namjera da svojoj naciji priskrbi novi teritorij, u ovom slučaju najveći otok na svijetu, naišla je na posvemašnje zgražanje i nevjericu, iako je današnji SAD - uz aneksije Teksasa i Havaja - formiran upravo kupovinom teritorija, prvenstveno u 19. stoljeću.

Transfer otoka Saint Thomas, Saint John i Saint Croix iz danske pod američku upravu odvio se pod svojevrsnim ultimatumom Washingtona, jer je bilo izgledno da će SAD ionako okupirati otoke kako bi spriječio mogućnost da to učini Njemačka u Prvom svjetskom ratu.

Saint Croix

Saint Croix

Izvor: Profimedia / Autor: M. Timothy O'Keefe / Alamy

Najpoznatiji slučaj kupoprodaje odnosi se na Aljasku, prirodnim resursima bogat poluotok na sjeverozapadu Sjeverne Amerike, koju je predsjednik Andrew Johnson 1867. godine kupio od Rusije za 7,2 milijuna dolara i time uvećao SAD za otprilike 20 posto.

Kupoprodajnim ugovorom obuhvaćeno je 1,5 milijuna četvornih kilometara zemlje, koju je New York Tribune tada opisao kao 'hladnu, pustu, nenaseljenu regiju oko Beringovog prolaza, proslavljenu samo zato što su njezinim obalama plovili kapetan Beechy i sir John Franklin'. Unatoč tome, u članku se navodi da je riječ o 'najznačajnijem međunarodnom događaju s utjecajem na kontinent u mnogo posljednjih godina'.

Trgovinska vrijednost Aljaske pokazala se u punom svjetlu tek otkrićem zlata u idućim desetljećima.

Aljaska

Aljaska

Izvor: EPA / Autor: JIM LO SCALZO

Početkom 19. stoljeća, za vrijeme predsjedanja Thomasa Jeffersona, dogodila se jedna od najvećih transakcija teritorija u američkoj povijesti. Francuska je Washingtonu 1803. godine za 15 milijuna dolara prodala 2,1 milijun kilometara četvornih teritorija današnje savezne države Louisiane, čime je površina SAD-a gotovo udvostručena.

Kupoprodaju je inicirao Napoleon, odustajući od planova o proširenju svog carstva u dolini Mississippija.

New Orleans, Louisiana

New Orleans, Louisiana

Izvor: EPA / Autor: DAN ANDERSON

Mirovnim sporazumom potpisanim 1848. godine u vili Guadalupe Hidalgo na sjeveru Meksiko Cityja okončan je rat između SAD-a i Meksika tako što je Meksiko ustupio Americi polovicu svog teritorija - oko 1,4 kilometara četvornih - za 15 milijuna dolara. Tim sporazumom SAD se proširio na zapad do Tihog oceana, današnje Kalifornije, kako je to prije rata želio tadašnji američki predsjednik James Polk.

Pet godina kasnije, za dodatnih 10 milijuna dolara, dovršena je američka kontinentalna ekspanzija u odnosu na Meksiko, pa je nova granica utvrđena kod El Pasa.

El Paso, Teksas, 2019.

El Paso, Teksas, 2019.

Izvor: EPA / Autor: IVAN PIERRE AGUIRRE

Sporazumom Adams-Onis iz 1819. godine, poznatim i kao Transkontinentalni sporazum, okončane su godine pregovora između SAD-a i Španjolske oko jugoistočnog teritorija Sjeverne Amerike, gdje se skupina naseljenika pobunila protiv španjolske vlasti. U konačnici je Washington za pet milijuna dolara kupio današnju Floridu, podsjeća kanadski CBC.

>>> SAD na Grenlandu ima vojnu bazu koja se naziva dijamantom u kruni američke obrane, pogledajte o čemu je riječ

Zapravo, Donald Trump nije prvi američki predsjednik koji je bacio oko na Grenland. Isto je razmatrao Andrew Jackson u 19. stoljeću, a kupovina se razmatrala i u vrijeme akvizicije Aljaske, pa i nakon Drugog svjetskog rata, kada je administracija predsjednika Harryja Trumana za taj otok uzalud nudila 100 milijuna dolara.

(ne)ujedinjeni

Američka vanjska područja

Američka vanjska područja (Insular areas of the United States) s različitom razinom samouprave pod suverenitetom SAD-a čine Sjeverni Marijanski otoci, Američka Samoa i Guam u Tihom oceanu te Portoriko i Američki Djevičanski otoci u Karipskom moru. Tu su i tihooceanski otoci Baker, Howland, Jarvis, Johnston, Kingman, Midway, Palmyra, Wake; karipski otok Navassa te pomorska baza u zaljevu Guantanamo na Kubi.

Tim područjima upravlja poseban ured u sklopu američkog Ministarstva unutarnjih poslova, a dijele se na ujedinjene teritorije na koje se primjenjuje američki Ustav i na one koji nisu inkorporirani pa se na njih Ustav primjenjuje tek djelomično.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!