USKRS PO SVETOM OCU

Zašto naši biskupi ne prate Papine univerzalne poruke oprosta i milosrđa?

  • Autor: Vanja Majetić
  • Zadnja izmjena 26.03.2016 10:58
  • Objavljeno 26.03.2016 u 10:28
  • +15
  • +12

Uskrsni tjedan pape Franje

Izvor: Reuters / Autor: REUTERS/Tony Gentile

Nakon što je papa Franjo u svojoj katehezi na općoj audijenciji na Trgu svetoga Petra govorio o nadolazećem najvećem kršćanskom prazniku Uskrsu, kojom prilikom je, između ostalog, izrazio svoje duboko žaljenje zbog nedavnih terorističkih napada u Bruxellesu i agonije koju prolaze stotine tisuća izbjeglica s Bliskog istoka te ustvrdio da Isusova ljubav obuhvaća sve i da se moramo prepustiti da nas zakrili Isusovo milosrđe, njegove univerzalne poruke za tportal prokomentirali su teolozi i dobri poznavatelji vatikanskih prilika koji smatraju kako poruke Svetog Oca rijetko dolaze do vjernika, ali i do naših biskupa i nadbiskupa čije uskršnje poruke ne korespondiraju s onima pape Franje

Uspoređujući uskršnje poruke pape Franje i hrvatskih biskupa i nadbiskupa vjernicima, ali i svim drugima, Ivica Maštruko, prvi hrvatski veleposlanik pri Svetoj Stolici i sociolog religije, misli da se iz poruke našeg crkvenog vrha može iščitati njihova zatvorenost u stavovima te da se njihove poruke uglavnom reflektiraju i korespondiraju s aktualnim unutarnjopolitičkim situacijama.


'Uskršnje poruke hrvatskih biskupa i nadbiskupa su u manjoj mjeri šire, kozmopolitske i humanističke, za razliku od Papinih koje obuhvaćaju sve ljude, bez obzira na vjerska ili bilo koja druga uvjerenja. Hrvatski kler, osobito onaj najviše rangirani, zatvoren je, a svoje poruke vjernicima temelji isključivo na našim lokalnim prilikama. Pritom ne slijedi Papine univerzalne, kozmopolitske i humanističke poruke koje on upućuje svim ljudima na svijetu', kaže Maštruko koji je i ranije isticao da naš crkveni vrh ne slijedi poruke Svetog Oca.

Maštruka to ne iznenađuje i smatra da to ne predstavlja presedan jer biskupi i nadbiskupi nisu slušali riječi i slijedili poruke pape Ivana Pavla II., pa zašto bi to činili u pogledu aktualnog rimskog biskupa.

Kao dobar poznavatelj prilika u Vatikanu, Maštruko misli da sam vrh rimske kurije, odnosno kardinalski zbor, Papi ne daje opću podršku te je sve evidentnije da unutar krugova kardinalskog zbora postoje neslaganja s izjavama i ponašanjem Svetog Oca.

'Valja naglasiti da Papa u svojim porukama ne odstupa od temeljnih dogmatskih stavova Katoličke crkve, no njegovo ponašanje izaziva otpor u dijelovima vrha crkve, iako je on među vjernicima, a upravo zbog svojih poruka i poteza sve više i među ateistima, vrlo popularan.
No treba reći kako su i Franjini prethodnici, Ivan XXIII., Pavao VI., Ivan Pavao II te Benedikt XVI., također bili popularni, no sadašnji očito ne uživa podršku kardinalskog zbora kakvu su imali njegovi prethodnici.

421458 ,421186 ,420081 ,352082
Papa Franjo je, podsjetimo, prije dvije godine tijekom audijencije za članove Rimske kurije povodom tradicionalnog božićnog čestitanja u prigodnom važnom govoru naveo ‘popis’ od petnaest ‘bolesti’ Rimske kurije, među koje je ubrojio ‘duhovni Alzheimer’, egzistencijalnu shizofreniju, mentalnu i duhovnu ‘okamenjenost’, slabu koordinaciju, pretjerano planiranje i funkcionalizam, ravnodušnost prema drugima, klevetanje i ogovaranje. Tu upućenu kritiku dio Rimske kurije kao složenog tijela, sastavljenog od mnogih odjela, vijeća, ureda, sudova, povjerenstava i brojnih elemenata koji nemaju svi isti zadatak, ali su koordinirani kako bi učinkovito, konstruktivno, disciplinirano i uzorno funkcionirali unatoč kulturnim, jezičnim i nacionalnim razlikama svojih članova, nije dobro prihvatio, iako je Papa naglasio kako kuriju zamišlja kao 'tijelo' koje pokušava ozbiljno i svaki dan biti živo, zdravije, skladnije i ujedinjenije u sebi i s Kristom.
 
Naš sugovornik podsjeća da je papa Franjo svojim prvim nastupom pokazao kako namjerava Crkvu pod svojim vodstvom vratiti na put poniznosti i skromnosti, dok suprotno od argentinskog borca protiv siromaštva, Katoličku crkvu u Hrvatskoj se često proziva za rasipništvo nespojivo s niskim životnim standardom većine stanovništva.
Nekadašnji veleposlanik u Vatikanu smatra da se to neće promijeniti ni pod pontifikatom pape Franje jer to nije prošlo za rukom ni karizmatičnom papi Ivanu Pavlu II. kojeg je narod u Hrvatskoj obožavao.

Teologinja Anna Maria Gruenfelder misli slično kao i Maštruko te ističe kako se Papine poruke učestalo neispravno shvaćaju i nailaze na otpor vrha Crkve u Hrvata čiji dio ne slijedi njegova stajališta i poglede.

'Papa Franjo je u četvrtak oprao noge 11 migranata kršćana, muslimana i hinduista i jednoj djelatnici njihova prihvatnog centra u Castelnuovo di Porto blizu Rima, svjedočeći o važnosti prihvaćanja migranata, te je osudio teroristički napad u Bruxellesu', podsjeća Gruenfelder na njegovu 'bratsku gestu'. Papa je pojasnio kako iza nedavne grozomornog čina u Bruxellesu (koji je odnio mnoge nevine živote) 'stoje trgovci oružjem koji žele krv, a ne mir, odnosno koji žele rat, a ne bratstvo'.

Naime, ovaj poglavar Katoličke crkve ustrajan je u zagovaranju bratstva među narodima i skrbi za najugroženija ljudska bića. On često svjetsku javnost i moćnike upozorava na sudbinu migranata koji 'u ovom trenutku proživljavaju realno i dramatično stanje egzila, daleko od domovine, dok su im još uvijek pred očima ruševine njihovih kuća, u srcu strah, a često i patnja zbog gubitka drage osobe'. Stoga poručuje kako je dužnost svake osobe prihvatiti izbjeglice, a odbijanje izbjeglica ravno je, prema njegovu mišljenju, ratnom zločinu. 

Gruenfelder podsjeća da je od početka svog pontifikata odlučan zagovarati bratstvo i solidarnost prema izbjeglicama, a o čemu svjedoči njegov posjet Lampedusi, otoku spasa za brojne imigrante iz afričkih zemalja koji bježe od rata i siromaštva, a koji je Papa ranije odabrao za svoj prvi pastoralni put nakon ustoličenja.

U odnosu na Papine stavove, hrvatski biskupi i nadbiskupi, misli naša sugovornica, 'žive u svojem svijetu i isključivo apeliraju na obiteljske vrijednosti, učestalo izvan konteksta suvremenih zbivanja, a one univerzalne ne ističu ili ih ne ističu dovoljno'.

Gruenfelder također ističe da je papa Franjo usamljen u svojim nakanama, ali istovremeno zadivljuju njegov optimizam, ustrajnost i nepokolebljivost kada su u pitanju univerzalne vrijednosti i humanistički pristup svjetskim problemima.

Don Anton Šuljić, ugledni hrvatski teolog, pisac, pjesnik i bivši glavni urednik Informativne katoličke agencije, u razgovoru za tportal istaknuo je kako Crkva u cjelini 'diše' s papom Franjom i prihvaća njegove poruke i poteze, iako postoje pojedini biskupati, posebice u Sjedinjenim Državama, zapadnoj Europi, pa i u Hrvatskoj, koji imaju određeni otklon i ne odobravaju poruke i poteze Svetog Oca.

'Toga je svjestan i sam Sveti Otac i to je uočljivo, no to ne znači da postoje duboke podjele unutar Crkve', istaknuo je Šuljić, napomenuvši da će svakako biti zanimljivo čuti Papine stavove vezano za završni dokument biskupske sinode o obitelji koji će biti predan papi Franji, koji donosi konačnu odluku te bi u dogledno vrijeme na temelju biskupskog izvještaja trebao objaviti obvezujući dokument. Šuljić, ipak, na kraju ističe kako hrvatski biskupi i nadbiskupi deklarativno stoje iza Pape te će prihvatiti sve njegove nakane, poruke i poteze.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!