Kineski predsjednik Xi Jinping proglasio je 'veliku obnovu Kine' ugostujući u Pekingu Vladimira Putina i Kim Jong Una na najvećoj vojnoj paradi u povijesti te zemlje. Trojica lidera, koje zapadni analitičari nazivaju 'osovinom previranja', zajedno su izašla na početku svečanosti i s tribina promatrala oko 10.000 vojnika, tenkove, raketne sustave i modernu vojnu tehnologiju na ulicama kineske prijestolnice. To je prva vojna parada Kine u zadnjih šest godina
Devedesetminutni događaj organiziran radi obilježavanja 80 godina od završetka Drugog svjetskog rata, bio je prilika za Xija da pokaže kinesku vojnu snagu i okupi prijateljske vođe kako bi poslali poruku ostatku svijeta. Xi je odajući počast vojnicima koji su, kako je rekao, 'porazili japanske okupatore', poručio da Kina mora ubrzati razvoj i 'braniti svoj teritorijalni integritet i suverenitet'. Poručio je i da je Kina 'nezaustavljiva' te da je 'nikada neće zastrašiti nasilnici'.
'Danas je čovječanstvo suočeno s izborom između mira ili rata, dijaloga ili sukoba, zajedničke koristi ili logike nulte sume', poručio je Xi pred više od 50.000 okupljenih u Pekingu, dodajući da kineski narod 'čvrsto stoji na pravoj strani povijesti'. Kritizirao je 'ponašanje nasilnika' određenih država te upozorio da je Kina 'nezaustavljiva', nakon čega je započela grandiozna demonstracija vojne sile.
'Sve države trebale bi brinuti jedna o drugoj i izbjeći ponavljanje tragedije', rekao je Xi, dajući do znanja da je događaj istodobno i povijesna komemoracija i demonstracija moći. Obišao je tisuće vojnika okupljenih na aveniji Changan u središtu Pekinga, na Trgu Tjenanme.
Na paradi je sudjelovalo 24 šefova država. Putin i Kim, koje Kina smatra bliskim saveznicima, sjedili su uz Xija, u trenutku kada Moskva ovisi o Pekingu zbog sankcija povezanih s ratom u Ukrajini, dok je Sjeverna Koreja gotovo u potpunosti ekonomski vezana uz Kinu. Nije bilo važnih zapadnih dužnosnika.
Vojna sila na ulicama Pekinga
Ogromna kolona vojnih vozila i teškog naoružanja prošla je pred uzvanicima, dok su slike tisuća vojnika i vojnikinja u besprijekornim uniformama koji marširaju u zbijenim redovima i vojnika koji uskaču i izlaze iz vozila prikazane u prijenosu državnih medija.
Kineska državna televizija objavila je da su u paradi sudjelovali hipersonični projektili, bespilotne letjelice nove generacije, strateški bombarderi i sustavi protuzračne obrane. Među novitetima predstavljen je i interkontinentalni balistički projektil DF-5C s globalnim dometom. Kako BBC navodi, spomenuti projektil dosad svijet nije imao prilike vidjeti.
Stanovnici Pekinga izašli su na ulice kako bi gledali spektakularan prelet u kojem su sudjelovali deseci ratnih zrakoplova i helikoptera, od kojih su neki formirali formaciju '80'. Milijuni Kineza ubijeni su tijekom dugotrajnog rata s carskim Japanom 1930-ih i 40-ih, koji je postao dio globalnog sukoba nakon napada Tokija na Pearl Harbor 1941. godine.
Parada, koja je trajala gotovo dva sata na Trgu Tiananmen, završila je puštanjem 80.000 bijelih golubova i tisuća balona – simboličnim prizorom mira nakon demonstracije vojne sile. Komemorativni skup završio je pjesmom 'Oda domovini', neslužbenom nacionalnom himnom zemlje.
Trumpove 'čestitke' iz Washingtona
Američki predsjednik Donald Trump nije propustio priliku za komentar. Dok su vojnici marširali Pekingom, na svojoj mreži Truth Social objavio je ironičnu poruku: 'Neka predsjednik Xi i divni ljudi Kine imaju sjajan i trajan dan proslave. Molim vas prenesite moje najtoplije pozdrave Vladimiru Putinu i Kim Jong Unu dok sklapate urotu protiv Sjedinjenih Država.'
Trump je dodao da su Amerikanci u Drugom svjetskom ratu platili visoku cijenu u 'krvi i podršci“ kako bi Kina stekla slobodu, ali je ponovio i svoj izolacionistički stav da 'Kina treba SAD više nego što SAD treba Kinu'.
Geopolitičke napetosti
Za Kinu, parada je prilika da pokaže kako može biti alternativa svjetskom poretku oblikovanom nakon 1945. godine i dominiranom Sjedinjenim Državama. Stručnjaci upozoravaju da bi u slučaju sukoba u Pacifiku savez kineske i ruske vojske mogao predstavljati 'ogromnu prijetnju' američkim snagama.
'Kinesko-ruske vježbe s nuklearno sposobnim bombarderima i podmornicama jasno sugeriraju da bi u slučaju većeg sukoba Kina mogla računati na suradnju s Moskvom – a možda i sa Sjevernom Korejom', rekao je Philip Shetler-Jones iz londonskog instituta RUSI.
Indijski premijer Narendra Modi bio je među gostima na summitu koji je prethodio paradi, dok Trumpova politika visokih carina i smanjenja američke prisutnosti u inozemstvu potiče pojedine zemlje da se još više okreću trgovini s Kinom.
Politički utjecaj
Sigurnost oko Pekinga pooštrena je posljednjih dana i tjedana, sa zatvaranjem cesta, vojnim osobljem raspoređenim na mostovima i križanjima te kilometrima i kilometrima bijelih barijera koje su obrubljivale široke ulice glavnog grada. Kim je ostao u Sjevernoj Koreji tijekom pandemije covida-19, ali se s Putinom sastao na dalekom istoku Rusije 2023. godine.
Lam Peng Er, glavni istraživač s Istočnoazijskog instituta Nacionalnog sveučilišta u Singapuru, rekao je da Kimov posjet 'pokazuje Sjevernokorejcima i svijetu da ima moćne ruske i kineske prijatelje koji se prema njemu odnose s poštovanjem'. 'Kina također pokazuje da ima moć okupljanja i politički utjecaj da spoji Putina i Kim Jong Una', rekao je za AFP.