nije sve prošlo glatko

[FOTO] Svađa u Saboru oko sukoba interesa; HDZ-ovci s jedne i Zekanović s druge strane napali Daliju Orešković, ona uzvraća 'Da nije bilo naše odluke, Plenković ne bi bio premijer'

  • Autor: Maja Šurina
  • Zadnja izmjena 30.11.2021 12:48
  • Objavljeno 30.11.2021 u 11:05
Dalija Orešković

Dalija Orešković

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Burno je započela rasprava o novom Zakonu o sprječavanju sukoba interesa. Već na početku oporba je zatražila niz stanki i vladajuće žestoko kritizirala zbog 'pasiviziranja' Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa

Prije početka same rasprave o novom zakonu, koje je u Sabor došao poredstaviti ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, oporba je zatražila niz stanki.

'Ova rasprava dolazi u jeku afere DORH koja dokazuje da su Banski dvori pupčanom vrpcom povezani s DORH-om koji je zažmirio kako bi zaštitio Plenkovićevu prijateljicu Gabi. Jedini cilj ovih izmjena zakona je ugasiti Povjerenstvo za sukob interesa, ali to ne čudi jer je većina neovisnih institucija pod kontrolom Plenkovića. Brine nas da i kada imamo konkretne dokaze da je glavna državna odvjetnica ovdje u saboru muljala i da je bila upoznata sa slučajem Žalac, onda nam Bačić i Malenica poručuju da treba te špekulacije ispitati. Ovdje imamo čvrste argumente i dokaze', kazao je, zatraživši stanku, Mostov Nikola Grmoja.

Stanku je zatražio i SDP-ov Peđa Grbin. 'Sukob interesa je predvorje korupcije. Borba protiv sukoba interesa je borba protiv korupcije, borba protiv korupcije u onom trenutku dok nije počela izazvati štetu i širiti se poput raka u društvu. Povjerenstvo je bilo jedno od najuspješnijih neovisnih tijela, uz sve mane koje se događaju. I što sada radim? Sada HDZ predlaže eutanizirati ga i svesti ga na razinu običnog biroktrstkog tijela i ćatu. Na razinu fiškala koji će se baviti popisivanjem imovinskih kartica', kazao je Grbin.

Novi zakon branio je HDZ-ov Krunoslav Katičić. 'Sve objede i kritike da se novom formulacijom želi pasivizirati Povjerenstvo i da se neće moći koristiti odredbom o povredi općih načela smatram netočnim i paušalnim. Ovakvom odredbom načelo će se moći koristiti u skladu s pravnom snagom pravnog načela koje ima u bilo kojem zakonskom aktu', poručio je.

Za stanku se javio i Hrvoje Zekanović iz Hrvatskih suverenista, koji je optužio Povjerenstvo da je 2016. dok je na čelu tog tijela bila Dalija Orešković, pogriješilo.

'2016. je nepravedno, krivo, nepošteno ocijenilo i osudilo Tomislava Karamrka. Imamo presudu Upravnog suda kojim se poništava odluka povjerenstva. Volio bih da se netko ispred Povjernstva ispriča Karamarku, a bilo bi fer od kolegice Orešković, s obizorm da je krila političke ambicije, da snosi političku i svaku drugu štetu, s obzirom na propust koji je napravila. Pitanje je da li je to bio propust s obzirom na njene političke ambicije', poručio je Zekanović.

  • +6
  • +3

Sjednica Sabora

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

'Niti jedna činjenica iz odluke Povjerenstva o Karamarku nije osporena. Ukoliko bilo tko smatra da je to bila kriva odluka ja im predlažem da pozovu Plenkovića da podnese ostavku. Jer on ne bi sjedio tu gdje sjedi da nije bilo odluke povjerenstva', odgovorila mu je zastupnica Centra Dalija Orešković.

I ona sama je zatražila stanku uoči rasprave o zakonu. 'Trebalo bi tražiti minutu šutnje pa bi onda kao bivša predsjednica povjerenstva mogla reći - 'Drago Povjerenstvo, počivali vi u miru'. Ovo nije samo korak unatrag, nego konačni kraj svrhe postojanja povjerenstva', poručila je.

Izmjene zakona zastupnicima je predstavio ministar Malenica, a na njegovo izlaganje bilo je niz replika. Između ostalog Grbin je u replici pitao ministra smatra li da glavna državna odvjetnica treba biti smijenjena i hoće li pokrenuti taj postupak.

'Budući da je tema Zakon o sprječavanju sukoba intresa onda bi se fokusirao na taj zakon i replike vezane uz taj zakon', poručio je Malenica.

Na štetu koja se nanosi Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa osvrnuo se i HDZ-ov Josip Borić. Podsjetio je pritom kako su sukob interesa prije nadgledali sami zastupnici kroz tijelo u Saboru, a da je kasnije izabrano potpuno neovisno tijelo. 'Međutim što se dogodilo, kad smo izabrali neovisne osobe na javnim natječajima, oni su kroz svoj radu u povjerenstvu postali političari. mislim da nitko nikada nije bacio veću ljagu na neovisnost Povjerenstva od onih koji su tamo izabrani na natječaju pa su postali političari i u svome radu svakodnevno koriste slučajeve na kojima su radili u povjerenstvu', kazao je Borić, aludirajući na bivšu šeficu Povjerenstva, a danas zastupnicu Daliju Orešković.

'Jasno je da je prilikom donošenja odluka u određenim predmetima bili su određeni razlozi koji nisu isključivo vezani uz sukob interesa i utvrđivanje sukoba interesa, već su bili neki drugi razlozi, prije svega politički', osvrnuo se Malenica na mandat Dalije Orešković u povjerenstvu.

Na prozivke se javila i sama Dalija Orešković. 'U razdoblju kada sam bila predsjednica Povjerenstva nisam imala doticaja s niti jednim političarom iz bilo koje političke opcije. Izvješća Povjerenstva su se usvajala u odboravanje i pohvale svih klubova zastupnika, kako iz redova SDP-a, tako i iz redova HDZ-a. Ustavni sud nije osporio nijednu činjenicu i utvrđenu tezu nego je osporio ovlasti povjerenstva. A koliko je Ustavni sud neovisan govori i fotografija i tekst koji govori da predsjednik Ustavnog suda u konobi uživa u vinu i ribi s Brankom Bačićem. Pa vas pitam u čijem su interesu donesene te odluke Ustavnod suda', poručila je Orešković.

Odgovorio joj je i Bačić. 'Redovni sudovi, upravni sudovi su rekli da ste kršili zakon i prisvajali odredbe zakona koje vam zakon nije dao. I umjesto da se ispričate javnosti, vi drugima docirate', kazao je Bačić i dobio opomenu jer je zlorabio povredu poslovnika.

Izmjenama Zakona o sprječavanju sukoba interesa značajno se proširuje krug obveznika, a uvodi se i novi preventivni mehanizam kroz deklarirani sukoba interesa, što znači da će obveznik morati deklarirati potencijalni sukob interesa i otkloniti ga kako bi zaštitio javni interes. Također se treba izuzeti od donošenja odluka u situacijama koje bi mogle predstavljati sukob između privatnog odnosa i javnog interesa.

Povjerenstvo će prema predloženom zakonu morati obavijestiti dužnosnika o postojanju prijave i zatražiti očitovanje u roku od osam dana. Odluku o pokretanju ili nepokretanju postupka morat će donijeti u roku od 30 dana, te u roku od šest mjeseci odluku u postupku.

Na odluku će se moći pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom koji će odluku o tome donijeti u roku 90 dana. Imovinske kartice obveznika podnosit će se jednom godišnje.

Zakonom se pooštravaju kazne za kršenje odredbi pa će Povjerenstvo minimalnu kaznu moći izreći u iznosu od 4000 kuna, umjesto dosadašnjih 2000 kuna. Maksimalna kazna i dalje je propisana u iznosu od 40.000 kuna. Novina je i da će Povjerenstvo moći izreći sankciju obvezniku koji ne dostavi tražene podatke. Povjerenstvo će moći izreći administrativnu i novčanu kaznu vodeći se načelom razmjernosti.

Novim zakonskim rješenjem također se produljuje "razdoblje hlađenja" nakon mandata s 12 na 18 mjeseci, u kojima obveznici neće moći biti imenovani na upravljačke funkcije u tvrtkama s kojima su bili u poslovnom odnosu ili su nad njima obavljali nadzor.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!