OKO 350 TONA

Uzbuna zbog azbesta na talijanskom brodu, u splitskom škveru tvrde: 'Opasnije je šetati ulicom'

29.07.2025 u 09:41

Bionic
Reading

Talijanski trajekt Moby Drea danas bi trebao biti dotegljen u splitsko brodogradilište te bi iz njega trebala biti izvađena, a potom i zbrinuta veća količina pregradnih panela koji sadržavaju azbest - po pisanju medija, radi se o 350 metričkih tona, odnosno oko 200 tona potencijalno opasnog materijala

Splitska javnost uzbunila se zbog 'otrova koji se dovozi u grad', za utorak ujutro najavljen je čak i manji prosvjed na kojem se okupilo nekoliko desetaka ljudi, a konferenciju za novinare na ovu temu najavila je stranka Centar. Dodatnu pomutnju izazvalo je pisanje medija da će ovom pola stoljeća starom brodu u Splitu samo biti uklonjeni paneli s azbestom, nakon čega bi trebao biti otegljen u rezalište u Tursku.

Ondje ga, navodno, s azbestom nisu željeli primiti.

S druge strane, iz Brodosplita su već jutros izašli pred novinare 'kako bi smanjili tenzije, napetost i zabrinutost' te objasnili da se cijeli posao obavlja po zakonskoj proceduri.

'Brod koji nam dolazi nije 'nakrcan azbestom', kako se nezgodno prikazalo. Brodosplit je dobio posao uklanjanja pregradnih panela broda koji sadrže azbest debljine oko dva centimetra, a on ne lebdi zrakom i nije nikakva ugroza za građane. Paneli će se skinuti i skladištiti u plastične folije, složiti i predati ovlaštenoj koncesionarskoj tvrtki Cian, koja će ih zbrinuti na propisani način', objasnio je jutros glasnogovornik splitskog škvera Josip Jurišić.

Prosvjed gradjana ispred Joker zbog broda Moby Drea s azbestom
  • Prosvjed gradjana ispred Joker zbog broda Moby Drea s azbestom
  • Prosvjed gradjana ispred Joker zbog broda Moby Drea s azbestom
  • Prosvjed gradjana ispred Joker zbog broda Moby Drea s azbestom
  • Prosvjed gradjana ispred Joker zbog broda Moby Drea s azbestom
  • Prosvjed gradjana ispred Joker zbog broda Moby Drea s azbestom
    +23
Prosvjed građana ispred Jokera zbog broda Moby Drea s azbestom Izvor: Cropix / Autor: Duje Klaric

Otkrio je da će posao trajati oko dva mjeseca, a 'nema informacija' o tome da su neke zemlje odbile primiti ovaj brod.

'Naši radnici već su prije dva mjeseca bili na njemu u Genovi, spremni smo za prihvat i ne radi se o neuobičajenom poslu. Ovdje se ne radi o našem core biznisu, ali to jest posao koji puni našu knjigu narudžbi i važan je doprinos stabilnosti tvrtke', dodao je Jurišić.

Voditelj zaštite na radu u Brodosplitu Ivica Sinovčić otkrio je da će na ovom zahvatu ukupno biti angažirano oko 45 radnika splitskog škvera i njegovih tvrtki, po dobrovoljnom principu, te da su svi prošli postupak posebnog osposobljavanja za rukovanje azbestom i liječničke preglede, uključujući rendgen pluća.

'Sigurni smo da oni neće biti izloženi riziku, a onda i da azbest neće izaći u okoliš. Obavljat ćemo mjerenja koncentracije azbesta u zraku prije i za vrijeme radova', rekao je Sinovčić te je uvjeren da će 'više azbesta udahnuti netko tko prošeta obližnjim Vranjicom nego netko tko u škveru bude radio na ovom brodu'.

'Radi se o čvrsto vezanom, a ne prašnjavom azbestu, koji je komprimiran u panele i nema potrebe za pilanjem, a tu su i premazi koji ne dopuštaju da prašina iz panela odlazi u zrak. Motrit ćemo cijeli proces korak po korak i dakako reagirati ako bude potrebe', rekao je Sinovčić.

Iz Brodosplita su se i pisanim putem objasnili o ovoj temi, između ostalog kazavši da spomenuti brod sadrži azbest unutar pregradnih panela između prostorija, što je u 1970-ima predstavljalo 'uobičajenu konstrukcijsku praksu tadašnje brodogradnje'.

'Važno je naglasiti da se azbest u ovim panelima nalazi vezan unutar materijala, što znači da nije slobodan niti lebdi zrakom te ne predstavlja zdravstvenu ugrozu pri pravilnom rukovanju. Slični materijali prisutni su i danas u mnogim objektima diljem Hrvatske, uključujući vodovodne mreže, fasade i krovove', objavili su iz splitskog škvera.

Azbest je još od 2005. zabranjen u Europskoj uniji, a upravo tada trajali su radovi na sanaciji dijela naselja Vranjic, gdje se nalazila tvornica za proizvodnju azbestnih ploča. Obavljeni su polovično uz kriminal zbog kojega su se desetljećima vodili sudski procesi, ali su brojni objekti – pa i sama tvornica Salonit – još uvijek prekrcani golemim količinama ovog materijala koji se i dalje nalazi u gotovo svim zgradama izgrađenima prije 2000. godine – od bolnica, škola, sportskih centara, kazališta i hotela do privatnih kuća, šupa i kokošinjaca.

Po pravilima bi se azbest trebao zbrinjavati u hermetički zatvorene betonske kazete, no kako su svi kapaciteti takvih objekata u Hrvatskoj popunjeni, tako će i tvrtka Cian panele s talijanskog broda morati izvesti u inozemstvo i potom dostaviti dokaze da su propisno zbrinuti.