Dražba je provedena ovog travnja i očekivalo se da će dvorana napokon prijeći u gradske ruke, no tada su žalbu uložile austrijska Unicredit banka i hrvatska Zagrebačka banka kao najveći vjerovnici: tvrdile su da je Grad Split za ovaj objekt odredio visoku komunalnu naknadu i tako navodno demotivirao druge potencijalne ponuditelje da se prijave na nju.

Sudac Trgovačkog suda u Splitu Velimir Vuković uvažio je tu žalbu i poništio prodaju upravo zbog komunalne naknade, a sada mu je i Viši trgovački sud dao za pravo.

'Neovisno o činjenici što je u postupku provođenja 4. elektroničke javne dražbe Grad Split kao jedini ponuditelj ponudio cijenu za imovinu dužnika koja je bila predmet prodaje u iznosu od 2.501,00 EUR, u skladu sa zaključkom o prodaji od 29. travnja 2024. i Pravilnikom o postupku prodaje nekretnina u ovršnom postupku, on je svojim postupcima tijekom provođenja postupka prodaje zlouporabio svoja prava određivanja komunalne naknade i sudjelovanja u nadmetanju za kupnju nekretnine stečajnog dužnika', stoji u tom rješenju Trgovačkog suda u Splitu.

Viši sud odlučio je da je Grad Split 'određivanjem koeficijenta komunalne naknade postupao protivno pravilima javnog morala, jer je osigurao sebi ekskluzivno pravo na sudjelovanje na dražbi, dok su potencijalni investitori odustali od namjere kupovine imovine stečajnog dužnika', odnosno dvorane.

'Sudbena vlast se umiješala u rad izvršne vlasti'

Ovakvo obrazloženje začudilo je pravne stručnjake s kojima je tportal razgovarao.

'Po svemu sudeći, sudbena vlast ovime se ozbiljno umiješala u rad izvršne vlasti, jer o visini naknade odlučuje isključivo ona. Nije točno da je visoki koeficijent devet od maksimalnih 10 određen samo za Spaladium arenu - određen je za sve komercijalne sadržaje, a upravo takvi su prevladavali u ovoj dvorani. Ni bankama ni nikome drugome koeficijent nije bio sporan punih deset godina i počeli su ga koristiti kao argument tek kada je trebalo opstruirati Grad Split. Radi se o nonsensu: ako zakon dozvoljava koeficijente od jedan do 10, kako koeficijent devet može biti protivan javnom moralu?! Gradska uprava podnijela je ustavnu tužbu zbog poništenja njene odluke i pravorijek o tome još se čeka', upozorava jedan od sugovornika tportala.

Upravo u navodno previsokoj komunalnoj naknadi, koju je splitska gradska uprava odredila za Spaladium arenu, dvije banke i ranije su pokušavale pronaći argument za obustavu procesa prodaje dvorane - no, zanimljivo, isti sudac Trgovačkog suda Vuković i isto drugostupanjsko vijeće Visokog trgovačkog suda samo nešto ranije donijeli su sasvim drugačiju odluku.

Sudovi: Grad Split je 'postupio suprotno javnom moralu'

Odbili su, naime, zahtjev banaka da se obustavi dražba Spaladium arene sve dok Visoki upravni sud ne donese svoju presudu o spomenutoj komunalnoj naknadi.

Tako je ovaj predmet sada doveden u jedinstvenu, doista bizarnu situaciju: po jednoj pravomoćnoj sudskoj odluci dražba se treba nastaviti jer visoka komunalna naknada na to nema presudan utjecaj, a po drugoj pravomoćnoj sudskoj odluci - i to istih sudaca - dražba je poništena jer je komunalna naknada imala presudan utjecaj.

Cinici bi to opisali kao 'Schrodingerovu dražbu': u isto vrijeme i traje i ne traje.

'Zapravo je nevjerojatno da sudovi danas presuđuju da je Grad Split 'postupio suprotno javnom moralu', a samo nešto ranije presuđivali su suprotno. Nije li 'javni moral' postojao, ili trebao postojati, i prije četvrtog kruga dražbe?' ističe isti pravni stručnjak vrlo dobro upućen u ovaj slučaj.

Nedostatku interesa za kupnju Spaladium uzrok nije komunalna naknada

Nije isključeno da će Grad Split nastaviti pravnu bitku i na ovom frontu - dokazujući revizijom pred Vrhovnim sudom, a onda poslije i na Ustavnom sudu, da su se trgovački sudovi umiješali u djelokrug rada izvršne vlasti i oduzeli joj pravo autonomnog odlučivanja o stvarima iz njezine nadležnosti.

Pored toga, tvrdi se, doista je cinično presuđivati da je netko 'prekršio javni moral' tako što je u stečaju i na dražbi licitirao za imovinu uz iznos višestruko manji od stvarne vrijednosti te je time oštetio banke, a istovremeno upravo banke već desetljećima na taj način preuzimaju imovinu i tvrtki i građana dramatično ispod njezine vrijednosti.

'Da je Grad na posljednjoj dražbi ponudio dva ili tri milijuna eura, bi li se i tada smatralo da je osigurao svoj monopolistički položaj i rastjerao potencijalne kupce', dodaje sugovornik tportala te se slaže da nedostatku interesa za kupnju Spaladiuma uzrok zapravo nije spomenuta komunalna naknada, već činjenica da po ugovoru iz sredine dvijetisućitih cijeli ovaj kompleks već za trinaest godina potpuno prelazi u vlasništvo Grada Splita - odnosno da će bilo tko teško doći do komercijalne računice pod takvim uvjetima.

Šuta: Grad Split mogao bi preuzeti potraživanja banaka

Splitski gradonačelnik Tomislav Šuta u utorak je za tportal potvrdio da je upoznat s postojanjem najnovije presude, no zasad ne i s njezinim detaljima.

Šuta je potvrdio i to da je u ovom slučaju spreman za pregovore s bankama kako bi se pitanje Spaladium arene ipak riješilo prije isteka idućih trinaest godina te je čak spomenuo da bi po njegovim prvim procjenama Grad Split eventualno to mogao platiti - odnosno preuzeti potraživanja banaka u stečajnom procesu - za iznos od 'tri do tri i pol milijuna eura'.

Sama dvorana u međuvremenu je ozbiljno oštećena u nedavnom katastrofalnom nevremenu koje je pogodilo Split - između ostalog i krov joj je počeo prokišnjavati.