počela izborna šutnja

U nedjelju izbori u Srbiji - favorit Vučićev SNS, dio oporbe u bojkotu

  • Autor: I. I. / Hina
  • Zadnja izmjena 19.06.2020 11:44
  • Objavljeno 19.06.2020 u 11:44
Aleksandar Vučić

Aleksandar Vučić

Izvor: Pixsell / Autor: Milos Tesic/ATAImages/PIXSELL

Izborna šutnja počela je u petak u Srbiji uoči nedjeljnih parlamentarnih izbora na kojima će se za 250 zastupničkih mjesta boriti 21 izborna lista, a favorit je Srpska napredna stranka (SNS) srbijanskog predsjednika i vođe naprednjaka Aleksandra Vučića

Izbori su trebali biti održani 26. travnja, ali je kampanja prekinuta uvođenjem izvanrednog stanja zbog pandemije koronavirusa. Cijeli predizborni proces obilježen je nastojanjem dijela oporbe da privoli što više birača na bojkot.

Argumentirano je to izostankom uvjeta za poštene izbore, poglavito zbog onemogućenog pristupa većini medija koje izravno ili posredno kontrolira vladajuća većina, a posljednjih se dana, zbog čestih skokova broja novozaraženih Covidom-19, ukazuje i na zdravstveni rizik izlaska na birališta.

Pravo glasa na 8.386 biračkih mjesta u nedjelju od sedam do 20 sati može iskoristiti 6.583.665 punoljetnih građana Srbije, a istraživanja javnog mišljenja, čak i prognoze kladionica, predviđaju uvjerljivu pobjedu liste naprednjaka 'Aleksandar Vučić- za našu djecu' i nekoliko manjih stranaka koje su im pridružene u koaliciji i na glasačkim listićima navedene pod brojem 1.

Vučić priznaje samo apsolutnu većinu

Unatoč iznenadnoj odluci da se tijekom kampanje dosadašnji izborni prag s pet smanji na tri posto, prognoze posve siguran ulazak u parlament predviđaju samo dvjema strankama - Vučićevom SNS-u i socijalistima (SPS) vicepremijera i šefa diplomacije Ivice Dačića, kojeg u koaliciji prati Jedinstvena Srbija, gradonačelnika Jagodine Dragana Markovića Palme.

Smanjenje izbornog praga protumačeno je kao namjera Vučića i vladajuće koalicije da osiguraju što širi legitimitet u parlamentu, s obzirom da Srbiju čekaju veliki politički izazovi, poglavito rješavanje kosovskog pitanja, o kojem ni unutar srbijanske političke scene ne postoji nedvojbena usuglašenost.

Vučić, koji je vodio izbornu kampanju i s pozicije šefa stranke i s dužnosti predsjednika države, izjavio je dan uoči početka izborne šutnje da njegova lista neće tražiti mandat za sastav buduće vlade 'ukoliko na izborima ne bude dobila apsolutnu većinu'.

'Nećemo pristajati na tu vrstu ucjena i ultimatuma bilo koga. Ako sve druge stranke zajedno mogu formirati većinu – neka formiraju', rekao je Vučić, naglasivši da će u tom slučaju, kao predsjednik Republike, mandat dati tim drugima, a ne listi broj 1.

Vučiću od izbora za predsjednika Srbije 2017. dio oporbe spočitava da, zadržavajući mjesto šefa stranke, izravno krši član 115. Ustava po kojem 'Predsjednik Republike ne može obavljati drugu javnu dužnost ili profesionalnu djelatnost'.

Ta je ustavna činjenica zanemarena i tijekom kampanje u kojoj su Vučićevi oponenti ukazivali na to da se često prepliću njegova uloga čelnika stranke i šefa države, tim prije jer je i na listi 'Aleksandar Vučić- za našu djecu' istaknuto njegovo ime, a da on nije kandidat.

Činjenica je, također, da Vučić i SNS nisu imali dostojnog suparnika, jer se slaba i heterogena oporba nije uspjela usuglasiti o bojkotu nitu stvoriti ozbiljniju frontu prema SNS-u.

Prognoze govore o slaboj izlaznosti i 20 posto neopredijeljenih

Kampanju su obilježile i uzajamne optužbe da pojedine političke grupacije, pokreti i koalicije iz oporbenog korpusa sudjelovanjem na izborima rade Vučiću korist, dajući neuvjerljiv legitimitet budućem sastavu parlamenta kako bi se, s malo protivničkih glasova, jamčila ograničena vjerodostojnost u zakonodavnoj vlasti.

Prema posljednjim istraživanjima javnog mišljenja agencije Faktor plus, u prvom tjednu lipnja, očekivana izlaznost na izbore je 46 posto, 34 posto birača neće glasati, dok njih 20 posto nema jasno stajalište.

U tim okolnostima SNS može očekivati dominatnu pobjedu s 58,2 posto glasova, a slijedila bi ga koalicija SPS-Jedinstvena Srbija sa znatno manjom potporom - 2,5 posto.

Iznad izbornog praga, po toj anketi, bio bi Srpski patriotski savez (SPAS), nekadašnjeg vaterpolskog reprezentativca i predjsednika općine Novi Beograd Aleksandra Šapića (4,9 %), te Pokret slobodnih građana (PSG) glumca Sergeja Trifunovića (3,4%).

U parlament bi ušli i radikali (SRS) Vojislava Šešelja, s nešto više od tri posto, dok je na ivici praga konzervativni pokret 'Metla 2020', s oko tri posto.

U opticaju su i prognoze i da bi, po osvojenim glasovima, SNS mogao imati uvjerljivih 179 od 250 mandata, SPS-JS bi osvojila 28, Trifunovićev PSG 18, Šapićev SPAS 14, a Šešeljevi radikali 11 mandata.

Politička zastupljenost oko 58.000 Hrvata u Srbiji bi, prema ocjenama medija na hrvatskom, najviše ovisi o mandatu u republičkoj skupštini, za koji se DSHV na nedjeljne izborima bori u sklopu pokreta Vojvođanska fronta, koji je dio šire proeuropske koalicije Ujedinjena demokratska Srbija (UDS), dok će stranka će imati kandidate i u šest lokalnih samouprava u Vojvodini.

U ovom izbornom ciklusu izvan igre je, kao vodeći zastupnik ideje o bojkotu, ostao oporbeni Savez za Srbiju (SZS), predvođen Strankom slobode i pravde (SSP) nekadašnjeg gradonačelnika Beograda Dragana Đilasa i Narodna stranka bivšeg srbijanskog šefa diplomacije i nekadašnjeg predsjedatelja Općom skupštinom UN Vukom Jeremićem.

Đilas, Jeremić, te njihov parner iz konzervativnog pokreta Dveri Boško Obradović, praćeni skupinom nevladinih i građanskih udruga i pokreta, ne vjeruju da će se u ovom izbornom ciklusu bilo što bitno promijeniti, ali su uvjereni da će makar i djelomičan bojkot pridonijeti da se osjetno oskvrne vlast Vučića i njegovih parnera u aktualnoj i budućoj vladi.

Pristaše tog oporbenog saveza vjeruju i da bi izbori u Beogradu 2022. godine mogli biti prilika za ozbiljniju promjenu odnosa snaga na srbijanskoj političkoj sceni.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!