Dva američka izvora rekla su da je Trump želio stvoriti uvjete za 'promjenu režima' nakon što su iranske vlasti represijom pokušale ranije ovog mjeseca ugušiti nacionalni prosvjedni pokret, u kojem su ubijene tisuće ljudi. Kako bi to učinio, razmatrao je mogućnosti napada na zapovjednike i institucije koje Washington smatra odgovornima za nasilje, kako bi prosvjednicima dao poticaj da mogu zauzeti vladine i sigurnosne zgrade, navodi Reuters.

Jedan od američkih izvora rekao je da opcije o kojima raspravljaju Trumpovi pomoćnici uključuju i puno veći udar koji bi trebao imati dugotrajan učinak, moguće protiv balističkih projektila koji mogu dosegnuti američke saveznike na Bliskom istoku ili njihove programe obogaćivanja urana.

Drugi američki izvor rekao je da Trump još nije donio konačnu odluku o daljnjem djelovanju, uključujući i hoće li krenuti vojnim putem.

Dolazak američkog nosača zrakoplova i pratećih ratnih brodova na Bliski istok ovog tjedna dao bi Trumpu više mogućnosti za potencijalno poduzimanje vojne akcije, nakon što je više puta prijetio intervencijom.

Četiri arapska dužnosnika, tri zapadna diplomata i visoki zapadni izvor čije su vlade bile informirane o raspravama rekli su da su zabrinuti da bi takvi napadi, umjesto da izvedu ljude na ulice, mogli oslabiti pokret koji je već 'ranjen' nakon najkrvavije represije vlasti od Islamske revolucije 1979. godine.

Trump je u srijedu pozvao Iran da sjedne za pregovarački stol i postigne dogovor o nuklearnom oružju, upozoravajući da bi svaki budući američki napad mogao biti jači od udara koje je SAD zadao Iranu u lipnju, kada su gađali tri nuklearne lokacije. Brodove u regiji opisao je kao 'armadu' koja plovi prema Iranu.

Visoki iranski dužnosnik rekao je za Reuters da se Iran 'priprema za vojni sukob, a istovremeno koristi diplomatske kanale'. Međutim, Washington ne pokazuje otvorenost prema diplomaciji, rekao je dužnosnik.

Iran, koji tvrdi da je njegov nuklearni program civilne prirode, bio je spreman na dijalog 'temeljen na međusobnom poštovanju i interesima', ali će se braniti 'kao nikada prije' ako bude prisiljen, objavila je iranska misija pri Ujedinjenim narodima u objavi na X u srijedu.

Zračni udari neće postići cilj?

Visoki izraelski dužnosnik s izravnim znanjem o planiranju između Izraela i SAD-a rekao je za Reuters da Izrael ne vjeruje da sami zračni napadi mogu srušiti Islamsku Republiku, ako je to cilj Washingtona.

'Ako želite srušiti režim, morate djelovati na terenu', rekao je, napominjući da čak i ako SAD ubiju vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hamneija, Iran će 'imati novog vođu koji će ga zamijeniti'.

Samo kombinacija vanjskog pritiska i organizirane domaće oporbe mogla bi promijeniti političku putanju Irana, rekao je dužnosnik.

Izraelski dužnosnik rekao je da je iransko vodstvo oslabljeno nemirima, ali da je ostalo čvrsto pod kontrolom unatoč dubokoj ekonomskoj krizi koja je izazvala prosvjede. Više izvješća američkih obavještajnih službi došla su do sličnog zaključka, da su uvjeti koji su doveli do prosvjeda još uvijek na snazi, slabeći vladu, ali bez većih pukotina, rekle su dvije osobe upoznate sa situacijom .

Zapadni izvor rekao je da vjeruju da je Trumpov cilj bio izazvati promjenu vodstva, a ne 'srušiti režim', slično kao u Venezueli, gdje je američka intervencija zamijenila predsjednika bez potpune promjene vlade.

Hamnei je javno priznao nekoliko tisuća mrtvih tijekom prosvjeda. Za nemire je okrivio Sjedinjene Države, Izrael i ono što je nazvao "pobunjenicima".

Američka grupa za ljudska prava HRANA procijenila je broj poginulih u nemirima na 5937, uključujući 214 pripadnika sigurnosnih snaga, dok službeni podaci govore o broju poginulih na 3117. Reuters nije uspio neovisno provjeriti te brojke.

Iran uzvraća udarac

Zaljevske države - dugogodišnji saveznici SAD-a i države u kojima se nalaze velike američke baze - boje se da bi mogle biti prve mete iranske odmazde koja bi mogla uključivati ​​iranske rakete ili napade dronovima od strane Hutista u Jemenu.

Saudijska Arabija, Katar, Oman i Egipat lobirali su u Washingtonu protiv napada na Iran. Saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman rekao je iranskom predsjedniku Masoudu Pezeshkianu da Rijad neće dopustiti da se njegov zračni prostor ili teritorij koriste za vojne akcije protiv Teherana.

'Sjedinjene Države mogu povući okidač', rekao je jedan od arapskih izvora, 'ali neće živjeti s posljedicama. Mi hoćemo.'

Mohannad Hajj-Ali iz Carnegiejevog centra za Bliski istok rekao je da američko raspoređivanje snaga sugerira da se planiranje pomaknulo s jednog udara na nešto održivije, vođeno uvjerenjem Washingtona i Jeruzalema da Iran može obnoviti svoje raketne sposobnosti i na kraju pretvoriti obogaćeni uran u oružje.